Na kojem mjestu namaz ima vrijednost kao obavljenih stotinu hiljada namaza ?

Piše: Mr. Safet Kuduzović
Uzvišeni Allah odlikovao je jedna mjesta nad drugima kao što je odlikovao jedne ljude nad drugima i jedna vremena nad ostalim vremenima. Nema razilaženja meðu islamskim učenjacima da su Mekka i Medina dva najbolja mjesta na svijetu i da namazi u dvije poznate džamije imaju posebne odlike. Džabir prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

“Namaz u mojoj džamiji (u Medini) bolji je od hiljadu namaza obavljenih u drugim džamijama, a namaz u El-Mesdžidul-haramu (u Mekki) bolji je od sto hiljada namaza obavljenih na drugom mjestu.” (Ahmed, Tirmizi, Tahavi, 3/127 i Zehebi u Es-Sijeru, 22/255. Mnogi hadiski stručnjaci prihvatili su ovaj hadis kao vjerodostojan. Vidjeti: Et-Temhid, 6/26, Tenkihut-tahkik, 2/453 od Ibn Abdil-Hadija, Misbahuz-zudžadže, 1/250 i Irvaul-galil, 4/341.)
Prenosi Abdullah b. ez-Zubejr da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Namaz u mojoj džamiji bolji je od hiljadu namaza obavljenih u drugim džamijama, osim El-Mesdžidul-harama gdje je namaz bolji za stotinu puta od namaza u mojoj džamiji.” (Ahmed, Tahavi, 3/127, i Ibn Hibban, 4/499/1620. Imam Ibn Hazm, Munziri, Kurtubi, Ibn Kajjim, Albani i drugi ocjenjuju ovu predaju autentičnom, dok je imam Nevevi smatra dobrom. Vidjeti: El-Muhalla, 7/290, El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 9/385, El-Medžmua, 7/471, Zadul-mead, 1/48 i Sahihul-džamia, 2/714.)
Ebu Bekr en-Nekkaš kaže: “Računao sam vrijednost jednog namaza u El-Mesdžidul-haramu i došao do rezultata da vrijedi kao životni vijek u kome se klanja pet dnevnih namaza u trajanju od pedeset pet godina, šest mjeseci i dvadeset dana.” (Vidjeti: Fethul-Bari, 3/82.)
U ovu nagradu, svakako, nije uračunata vrijednost kolektivnog namaza u El-Mesdžidul-haramu za dvadeset i sedam puta, a koja je predmet razilaženja meðu učenjacima i koja zahtijeva poseban naučni pristup. Ova odlika, po mišljenju šafijskih i hanbelijskih učenjaka, obuhvata kako obavezne tako i dobrovoljne namaze, za razliku od imama Ebu Hanife i Malika koji smatraju da se nagrada odnosi isključivo na propisane namaze.

Meðutim, da li je ova obilna nagrada specifična samo za one koji klanjaju u El-Mesdžidul-haramu ili, pak, vrijedi za sve mekkanske džamije pa i šire od toga, predmet je razilaženja meðu islamskim učenjacima.
Po ovome pitanju kod islamskih učenjaka postoje četiri mišljenja:
prvo, da se pod El-Mesdžidul-haramom misli na Kabu,
drugo, da se misli na mesdžid koji okružuje Kabu,
treće, da se misli na cijelu Mekku,
četvrto, da se misli na Harem (tj. sveto područje koje je šire od same Mekke).

Svaka od ovih skupina nastoji potkrijepiti svoje mišljenje vjerodostojnim argumentima. Meðutim, učenjaci koji smatraju da se nagrada odnosi samo na one koji klanjaju u džamiji koja okružuje Kabu imaju najjače argumente. Stoga ćemo se ograničiti na iznošenje njihovih dokaza.

Uzvišeni Allah kaže: “I ne borite se protiv njih kod Mesdžidi-harama dok vas oni tu ne napadnu.” (El-Bekare, 191.) U drugom ajetu Uzvišeni kaže: “O vjernici, mnogobošci su sama pogan i neka se više ne približavaju Mesdžidi-haramu poslije ove godine.” (Et-Tevbe, 28.) I kaže Uzvišeni: “Nevjernicima i onima koji odvraćaju od Allahova puta i Mesdžidi-harama – a Mi smo ga namijenili svim ljudima, kako za mještanina tako i za došljaka – i onome ko u njemu htjedne bilo kakvo nasilje učiniti, dat ćemo da patnju nesnosnu iskusi.” (El-Hadždž, 25.) Citirani ajeti odnose se na mesdžid koji okružuje Kabu. (Vidjeti: El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 12/36, El-Medžmua, 3/189-190, Fetava Ibn Usejmin, 1/438.)
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao je u prethodno spomenutom hadisu: “Namaz u mojoj džamiji bolji je od hiljadu namaza obavljenih u drugim džamijama, a namaz u El-Mesdžidul-haramu bolji je od sto hiljada namaza na drugom mjestu.” U ovome hadisu spomenuta je vrijednost namaza u Poslanikovoj, sallallahu alejhi ve sellem, džamiji i izuzet je El-Mesdžidul-haram, pa bi izuzetak trebao odgovarati onome iz čega je izuzet, što znači da se radi o dvije poznate džamije u Medini i Mekki. Šejh Ibn Usejmin kaže: “Kako je nagrada specifična samo za Poslanikovu, sallallahu alejhi ve sellem, džamiju, tako je specifična za džamiju u Mekki. Na ovu činjenicu ukazuje hadis: ‘Nije dozvoljeno putovati osim radi tri džamije: Mesdžidi-harama, moje džamije i džamije u Kudsu.’ Ako bi neko otputovao radi neke od mekkanskih džamija, osim Mesdžidi-harama, uradio bi šerijatski zabranjeno djelo, jer nije dozvoljeno putovati osim radi džamijâ u kojima za obavljene namaze ima posebna nagrada.” (Vidjeti: Fetava Ibn Usejmin, 1/438.)

U jednoj verziji ovog hadisa stoji: “…namaz u njoj (tj. u džamiji Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem) bolji je od hiljadu namaza u drugim džamijama osim džamije koja pripada Kabi (mesdžidul-Kaba).” (Muslim, 9/140/1396, Ahmed i Taberani) Citirana verzija bezrezervno aludira da se radi o džamiji koja okružuje Kabu, a ne o drugim mekkanskim džamijama ili Mekki ili Haremu općenito.

Kada bi se musliman zavjetovao da će boraviti u itikafu odreðeni broj dana u El-Mesdžidul-haramu, a potom boravio u nekoj od mekkanskih džamija ili nekom stambenom objektu unutar Mekke ili Harema, njegov itikaf bio bi neispravan po konsenzusu islamskih učenjaka. Ova činjenica ukazuje nam da se izraz El-Mesdžidul-haram odnosi na džamiju koja okružuje Kabu.

Napomena: Svi klanjači koji su povezani saffovima sa Mesdžidi-haramom imaju nagradu spomenutu u ovom hadisu, iako klanjali van džamije. Meðutim, saffovi koji su bliže džamiji i Kabi su vredniji, jer su bliže prvom saffu, a Allah najbolje zna.

Prvi put objavljeno: nedjelja, 03 Veljača 2008 17:50

————-
Preuzeto sa stranice https://minber.ba/category/fikh/