Šejtan mi svojim spletkarenjem ubacuje smutnju

Hvala Allahu, na početku molimo Uzvišenog Allaha da nas sve zajedno zaštiti, jer Uzvišeni Allah je pomagač i moćan da pruži zaštitu od zla koje proizlazi iz šejtanova spletkarenja.

Tvoje mišljenje o onome što ti se vrzma u mislima, smatrajući to „opsesijom“ jeste tačno. Naime, primjer tvoga pitanja liči primjeru nekoga ko je došao pred izgrađenu palaču moderno projektovanu i prelijepo izgrađenu, s fascinantnim izgledom, pa stojeći pred tom veličanstvenom palačom zapita se u sebi da li mu se to pričinjava.

Čak smatramo da je tvoje uobraženje u vezi s hadiskom znanošću ružnije i groznije, jer hadiska nauka i osnove njene terminologije proizvod su truda koji se ulagao stotinama godina, hiljadama mjeseci i dana od muhadisa koji su obišli zemlju uzduž i poprijeko, tražeći jednog po jednog  prenosioca određenog hadisa, skupljajući najpreciznija pojašenjenja u vezi s njihovim imenima, titulama i nadimcima. Zatim su zabilježeni smrt svakog prenosioca, njegovi učitelji i učenici, njegova putovanja u mnoga mjesta, te da li je nosio sa sobom knjige ili je pričao onako kako je zapamtio. Čak i njegovo zanimanje koje se odnosi na knjigu muhadisi su sakupili najpreciznijim pojašnjenjima koja se odnose na prenosioce hadisa, pa čak i na njegovo dogmatsko uvjerenje. Sve se ovo odvijalo sa desetinama hiljada prenosioca, a dokaz tome je da samo dvije knjige (Tehzibul-kemal i Mizanul-i’tidal) obuhvataju oko dvadeset hiljada prenosioca hadisa. U tim knjigama nalaze se podrobnija pojašnjenja o onome što smo gore naveli, čak i više od toga.

Ali ovo nije sve. Ako bi proučio na stotine klasificiranih knjiga u skladu s normativima hadiske znanosti, precizno proučio pravila i normative pomoću kojih učenjaci donose sud o nekom prenosiocu, život bi ti bio kratak da sve to apsorbuješ i da obuhvatiš sve ono što se nalazi unutar  naučnih disciplina. Nakon toga posumnjat ćeš u sve to, smatrajući kako su to hirovi, a ne precizno ustrojene naučne discipline, misleći kako i kršćani mogu isto tako reći kao i mi ili slično tome!!

Možda bi te mogli posavjetovati ovdje kako je nabolji način da se čovjek izbavi iz opsesivnog stanja – promišljanje i proučavanje praktičnih primjera. Pogledaj na koji se način donosi sud o lancu prenosilaca kako bi znao da nije moguće da neki učenjak hadisa prihvati lažan hadis i od njega napravi vjerodostojan, odnosno neoboriv hadis. Isto važi i za ispravan hadis koji je okarakteriziran kao lažan, apokrifan, jer tvrdnje da ih nisu potvrdili njihovi prenosioci s dokazima smatraju se ništavnim, takvo nešto može samo da proiziđe od neznalice, odnosno onoga koji je početnik u ovoj nauci i od nekoga ko je sličan njemu, a koga učenjaci ne prihvataju. Nećeš naći da je mišljenje takvih, hvala Bogu, prihvaćeno od običnog svijeta.

U skladu s time, možeš se obratiti na djelo El-Mevduat, čiji je autor El-Dževzi, u njemu ćeš pročitati i razmotriti strašne laži o većini hadisa koji su navedeni u ovoj knjizi, kao i o prenosiocu koji ih je izmislio, a potom ćeš se zapitati kakva je to strast i žudnja.

Također, preporučujem ti da pročitaš knjigu El-Džeddu el-hathith fi bejan ma lejse bihadis, autor je El-Amiri (u.1143. god. po H.), zatim knjigu Silsiletu elehadisi elleti la asle leha, autor Selim el-Hilali. U njima ćeš vidjeti kako određeni sud o hadisu nema apsolutno nikakvo uporište, niti je naveden u knjigama koje obrađuju sunnet Poslanika, alejhis-selam. U isto vrijeme neprijatelji islama koriste ih za napade na islam, to je obmana i podozrenje s njihove strane, smatraju da je to hadis, a nije, kao što su: Pitajte žene za mišljenje, a radite suprotno tom mišljenju; Bio sam skriveno i nepoznato blago, tako da sam stvorio stvorenja kako bih bio spoznat; Postite na dan klanja kurbana; Pljuvačka vjernika je lijek; U gužvi je milost.

Kako bi odbacio od sebe ovaj vid opsesije, pokušaj da nam predstaviš prihvatljive temelje ove nauke u skladu s tvojim umom i shvatanjem, te da nam to pribilježiš onako kako ti smatraš, bez pristrasnosti i izmišljanja, a da je blisko tvome shvatanju i objektivnosti. Pošalji nam svoja pravila koja se odnose na davanje prioriteta kako bismo ih proučili i dali svoje mišljenje o njima, a ujedno da ih uporedimo s mišljenjima učenjaka hadisa. Nemoj misliti da ovo nije savjet, jer ga doista smatramo najkorisnijim u liječenju opsesivnosti. Ove se sumnje otklanjaju praktičnim liječenjem, bez obzira na to radi li se o intelektualnom ili moralnom ponašanju.

Kada si bolestan i odeš ljekaru tražeći lijek, tada nisi sumnjičav prema njegovoj dijagnozi, već se povinuješ ljekarskom receptu, a potom kupuješ lijek bez imalo dvoumljenja, zašto te onda obuzima misao o kritičko – teorijskim pitanjima?!

Razlog tome je vrlo jasan: ako onaj koji se bavi intelektualnim pitanjima nije na potrebnom intektualnom i mentalnom nivou i nije iskusio tegobu stjecanja znanja potrebnih za bavljenje tim pitanjima, može samo opteretiti svoj um i psihu. potpuno isto kada neko čita o morima i čudnovatim morskim bićima, a nije vidio nikada more svojim očima, niti je vidio bilo koje morsko stvorenje.

Kada pogledaš, naprimjer, u hadis koji prenosi imam Malik b. Enes, od Nafija, od Ibn Omera, Allah bi zadovoljan njime, a ovaj od Poslanika, alejhis-selam, da je rekao: “Namaz u džematu (zajednički namaz) vredniji je od pojedinačnog za 27 stepeni” (bilježe ga Buhari, 645, Muslim, 650), šta ti u ovom lancu prenosilaca otvara prostor za dvoumljenje?! Šta zdrava pamet traži više od toga kako bi povjerovao u njegovu istinitost?!  Kako da se ne daje prioritet ovom lancu prenosilaca u odnosu na drugi lanac u čijem se slijedu nalazi prenosilac koji je okarakteriziran kao lažac, ili lanac prenosilaca nije potpun, odnosno ima prekid?!

Promisli šta nakon toga želiš, ako si u potrazi za uvjerljivijim načinom kako bi potvrdio ovaj hadis i dao mu prioritet u odnosu na drugi, razmisli o tome, pa nas obavijesti.

A kad nađeš ovakav lanac prenosilaca koji doseže do nekog poslanika, a nije Božiji poslanik Muhammed, alejhis-selam, uputi nas na to jer ćemo to svi rado razmotriti.

Mi uvijek pružamo savjete onima koji su pogođeni opsesivnošću, jer početak samog liječenja jeste sama spoznaja da ono što te je zadesilo jeste opsesija, a ne intelektualni i teorijski osvrt. Ako hoćeš da napraviš razliku između opsesivnosti i razumskog osvrta, onda razmisli o načinu koji  je doveo do toga. Ako je to čitanje, izučavanje i slušanje osoba koje su profesionalne u svom poslu i koje su provele dugo godina istražujući i razmatrajući određena pitanja, ono što je proizišlo iz toga jesu u najvećoj mjeri realne ideje koje zahtijevaju dijalog i razmatranje.

Ali, ako su takva osjećanja formirana u tvojoj duši i srcu spontano, bez realnog i detaljnog proučavanja, odnosno kao puki sklop ideja i misli, koji je narastao zbog mnogih pukotina u njima, onda su to opsesije koje kvare čovjeka na ovom svijetu i na ahiretu, naročito ako ih osoba ne preduhitri snažno i odlučno i ako ne popravi sebe korisnim naučnim i aktivnim zanimanjem, izbjegavajući ono do čega njegov um ne može doprijeti,  odnosno ako upotpuni svoje vrijeme korisnim zanimanjem, napretkom i uspjehom.

Molimo Allaha da nas sve zajedno uputi.

Allah najbolje zna!

Odgovor preuzet sa stranice islamqa, pod nadzorom šejha Saliha Munedžida

https://islamqa.info