Esselamu alejkum,
Nešto mi stvara konfuziju vec duže vremena. Često čujem hadis u kome se kaže da je jedna od dvije stvari najdraže Allahu namaz obavljen u svoje vrijeme. Da li to znači odmah poslije ezana, ili bilo kad u njegovom vremenu, tj. pred nastupanje sljedećeg namaskog vremena? Imam ovakvu situaciju, cimer mi je klanjač, no mrsko mu je klanjati odmah po nastupanju namaskog vremena, a ja imam zaista želju da ga odmah obavim, no kako znam i da je namaz u džematu 25/27 puta vrijedniji od samostalnog, a i prethodno pomenuti hadis, razmišljam šta mi je preče, čekati njega za džemat, ili klanjati odmah poslije ezana?
Ako biste imali konkretan savjet za ovo, bio bih vam mnogo zahvalan?
Podrška: pitajucene@gmail.com
Alejkumusselam.
Bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Abdullah ibn Mesuda, radijallahu anhu, da je on pitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koje djelo je najdraže Allahu, a on je odgovorio: “Namaz u njegovo vrijeme”, a zatim koje, upitao je dalje Ibn Mesud, radijallahu anhu, on odgovori: “Zatim, dobročinstvo prema roditeljima”. A zatim koje, on odgovori: “Džihad na Allahovom putu”…
U hadisu se pod “namaz u njegovo vrijeme” misli na obavljanje namaza u namaskom vremenu a ne na obavljanje namaza odmah nakon ezana u prvom vremenu.
Međutim, isti hadis bilježe Hakim, Darekutni i Bejheki ali sa dodatkom “prvo”, tj. u hadisu je došlo: “Namaz u njegovo prvo vrijeme”, ali ovaj dodatak “prvo” je slab jer se sa njim izdvojio ravija Alijj ibn Hafs u prenošenju hadisa od Š’ubeta a on je slab. Kaže Darekutni: “Mislim da on (ovaj hadis) nije zapamtio, jer je ostario pa mu se pamćenje promijenilo”.
Sa ovim hadisom neki učenjaci dokazuju vrijednosti i preporučenost klanjanja u prvom namaskom vremenu, jer ovaj hadis neki učenjaci smatraju prihvatljivim poput Hakima.
Dok ostali učenjaci dokazuju vrijednost i preporučenost klanjanja u prvom namaskom vremenu sa djelom Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jer se prenosi u mnogim hadisima da je brzo nakon ezana klanjao farz namaze. Takođe, ovo dokazuju općim dokazima Kur’ana i Sunneta u kojima je došlo podsticanje na požurivanje činjenja dobrih djela uopćeno.
Izuzetak ovom preporučenom klanjanju farz namaza u prvom namaskom vaktu su dva namaza:
Prvi – jacija namaz kojeg je je Poslanik, sallallahu aljehi ve sellem, klanjao shodno stanju muktedija (prisutnih klanjača u džamiji), ako bi kasnili i on bi odgodio namaz dok se ne okupe. Bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Aiše, radijallahu anha, da je jednom prilikom Poslanik, sallallahu aljehi ve sellem, nije izašao da klanja jaciju do kasno u noć tako da je Omer, radijallahu anhu, povikao: “Zaspaše žene i djeca”, a onda je on izašao i u jednom rivajetu kod Muslima se prenosi da je rekao: “Zaista je ovo vrijeme jacije namaza, ali se bojim da ne otežam svom Ummetu”.
Drugi – podne namaz, jer kada bi bila velika vrućina Poslanik, sallallahu aljehi ve sellem, bi klanjao podne poslije kada malo zahladni. Bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu aljehi ve sellem, rekao: “Kada mnogo ugrije (u podne) klanjajte namaz (podne) kada zahladni …”.
Prema tome, ti imaš izbor između dva vrijedna djela: da klanjaš namaz u prvom vaktu ali bez džemata što je po većini učenjaka preporučeno, ili da klanjaš poslije u džematu što je dozovljeno, a čime ti vrijednost namaza biva 25 ili 27 puta veća od klanjanja van džemata oko čega nema razilaženja. Zato je bolje je da klanjaš sa njim u džematu nego da klanjaš sam u prvom vremenu, a još bolje je da ga ubijediš da klanjate u džematu u prvom namaskom vremenu. Ve billahi tevfik.
Odgovorio na pitanje: dr.Zijad Ljakić
Preuzeto sa stranice: http://www.n-um.com