Da li je zabranjeno konzumirati neznatnu količinu onog što opija u velikim količinama ?

Džabir b. Abdullah, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sell em, rekao: “Ono što opija u velikim, zabranjeno je konzumirati u malim količinama. “288

Aiša, radijallahu anha, čula je Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: ‘Sve što opija haram je konzumirati. Ono što opija u velikim, zabrajeno je konzumirati u malim količinama. “289

Sa'd b. Ebu Vekkas, radijallahu anhu, pripovijeda da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ono što opija u velikim, zabranjeno je konzumirati u malim količinama. “290

Slične hadise prenose Abdullah b. Omer, Abdullah b. Amr,  Alija, Havat b. Džubejr i Zejd b. Sabit, radijallahu anhum.291

Propisi u vezi s poglavljem :

Prvo, imam En-Nesai rekao je u zbirci Es-Sunen, 8/301 : ” … ovo je dokaz da su opojna pića zabranjena u svim, malim i velikim, količinama. Netačno je mišljenje onih što, varajući sami sebe, tvrde da je posljednja čaša, koja će opiti, zabranjenja, a da je dozvoljeno ono što se prije te čaše popije. Islamski su učenjaci jednoglasni u mišljenju da prve čaše alkoholnog pića u pogedu pijanstva imaju ulogu koju ima posljednja čaša. Allaha molimo za uputu.” Ove je riječi prenio imam Ez-Zejlei u djelu Nasbur-raja, 4/302-303, i odobrio ih. Ibn Kajjim el-Dževzijja, rahimehullah u djelu Tehzibus-sunen, 5/263, kaže: “Čistom analogijom možemo zaključiti da isti propis važi za velike i za neznatne količine opojnih pića. Naime, postoji konsenzus da je zabranjeno konzumirati alkoholna piće od grožđa u malim količinama, pa makar i ne opila, jer se čovjek neće zaustaviti na granici koja ne opija: konzumiranje neznatnih količina vodi u konzumiranje velikih količina. Tako je i s ostalim opojnim pićima. Pravljenje razlike između velike i male količine ovdje je pravljenje razlike između istih pojmova, i to je očita greška. Kada se radi o ovom pitanju, da ne postoji ništa drugo osim analogije, bilo bi dovoljno da se konzumiranje male količine opojnih pića proglasi zabranjenim. A šta je tek s hadisima koji su pouzdani i u tom pogledu jasni? Allaha molimo za uputu.” Imam Es-Sindi zapisao je, 8/300-301 : “Pića koja opijaju u velikim količinama zabranjena su u svim, malim i velikim, količinama, pa makar mala količina ne opijala. Ovo je stav većine učenjaka i prema njemu se rukovode naši, hanefijski pravnici. Tvrdnju da je zabranjeno samo ono što opije čovjeka, ali ne i ono što popije prije toga, istaknuti su islamski autoriteti odbacili, kao što ju je odbacio i imam En-Nesai.” Drugo, El-Begavi u djelu Šerhus-sunna, 1 1 /353, kaže: “Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ‘Ono što opija u velikim, zabranjeno je konzumirati u malim količinama’ dokazuju da zabrana opojnih pića ne zavisi samo od toga opijaju li ona, nego je i sam početak opijanja zabranjen i zahtijeva sankciju, istu onakvu kakvu zahtijeva potpuna opijenost. Sve etape opijanja podjednako uzrokuju opijenost. Ovo je stav većine sljedbenika hadisa.” Ibn Kajjim el-Dževzijja, rahimehullah, u djelu Tehzibus-sunen, 5/264, zapisao je: “Jasno je da je piće koje opija u velikoj količini, zabranjeno konzumirati u maloj količini, pa makar ta mala količina ne mogla opiti. To se hoće kazati hadisom. Opijenost je posljedica prve čaše opojnoga pića koliko i posljednje. Ko misli da opijenost nastaje zbog posljednje čaše prevario se, jer je posljednja čaša uzrok opijenosti zajedno sa svim prethodnim čašama, a kad bi se ona izdvojila, ne bi prouzrokovala opijenost. To je poput posljednjeg zalogaja u jelu i posljednjeg gutljaja u piću, kao i ostalih posljedica koje se pojavljuju tek onda kad se upotpune svi uzroci, korak po korak. Ako se opijenost pojavi nakon određene količine popijenog pića, onda je i mala količina toga zabranjena, jer je ona dio onoga što opija, a sama ne opija. Ovo je jasno da jasnije ne može biti.” Šejh El-.Albani je u djelu Es-Sahiha, 1 / 1 90-191, ostavio sljedeći zapis: “Nije moguće i nepraktično je kazati da se može dopustiti mala količina onoga što u velikim količinama opija. Naime, kada se radi oalkoholnim p1c1ma, procenat se alkohola razlikuje, pa određenog pića količinski može biti malo a da sadrži visok postotak alkohola, pa da opija, odnosno određenog pića može biti količinski mnogo a da sadrži vrlo malo alkohola, te ne opija. Također, očito je da se konstitucija i zdravlje onih koji piju razlikuje. Mudrost Šerijata isključuje mišljenje da su male količine opojnih pića dopuštene. U tome su smislu sljedeći hadisi: ‘Ostavi ono što ti je sumnjivo, a prihvati ono što ti nije sumnjivo ‘; ‘Ko padne u sumnjive stvari, past će u zabranjeno. ‘ Vidjeli smo da postoje oni koji se suprotstavljaju i sunnetu i analogiji u isto vrijeme, a pametan musliman ne smije svoj razum, ideje i vjerovanje vezati za nekog ko nije bezgrešan, bez obzira koliko bio znan, dobar i bogobojazan. Ako je u stanju, musliman mora zaključiti iz dokaza, tj. iz Kur'ana i hadisa, odakle su i oni zaključili, a ako nije na stepenu da sam zaključi, onda će pitati one koji su pozvani da odgovore, kao što Allah kaže: ‘Pitajte one koji znaju ako vi ne znate .. .’ (En-Nahl, 43). Uvjereni smo da će priznatim učenjacima koji imaju ovakav stav biti oprošteno, shodno onom poznatom hadisu, jer su željeli doprijeti do istine, ali to nisu postigli. A što se tiče njihovih sljedbenika koji su upoznati s navedenim hadisima, ali ustrajavaju u slijepom slijeđenju svojih autoriteta i odbijaju da se povinuju ovim hadisima, oni su, bez sumnje, u očitoj zabludi i na njih se odnosi prijetnja izrečena u ovim hadisima.”

———–
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf