Da li su svi hadisi u Sahihima Buharije i Muslima vjerodostojni?

Kod muslimana je općeprihvaćeno i dokazano da su Buharijin Sahih i Muslimov Sahih dvije najvjerodostojnije zbirke hadisa. To su zbirke koje su nastale isključivo od vjerodostojnih hadisa i svaki musliman ih može čitati bez imalo bojazni da će naići na slabu ili apokrifnu predaju. Jedan od kriterija Buharije pri izboru hadisa, pored uvjetovanja vjerodostojnosti, jeste i to da je svaki prenosilac morao i susresti svoga prethodnika i od njega direktno čuti hadis.

Neki hadiski kritičari osvrnuli su se i na Buharijin Sahih i iznijeli odreðene primjedbe na neke hadise. Primjedbe su se odnosile na nešto manje od 80 hadisa i na 80 ravija u Sahihu. Kada je u pitanju Muslimov Sahih, hadiski kritičari uputili su primjedbe na 130 hadisa i 160 ravija.

Kasnije su muhaddisi poput Sujutija i Ibn Hadžera detaljno ispitali sve sporne predaje i argumentirano utvrdili da u tim djelima nema nijedne slabe predaje, a kamoli apokrifne.

Prema tome, hadisi u Buharijinom Sahihu i Muslimovom Sahihu su vjerodostojni i u to nema nikakve sumnje. Što se tiče hadisa koji govore da su neke sure ili ajeti bili objavljeni, a sada ih ne nalazimo u Kur’anu, radi se, naime, o derogaciji i to spada u kur’anske nauke. Poznato je da postoji nekoliko vrsta derogacije Kur’ana i derogacija se može desiti samo u onim ajetima koji se tiču naredbe ili zabrane.

Od vrsta derogacije kur’anskih ajeta je da bude derogiran tekst, ali da propis i dalje ostane važeći. Jedan od primjera ove derogacije je ajet o kamenovanju, čiji je tekst derogiran, a propis je ostao na snazi. Ajet je u prijevodu glasio: “Kad starac i starica (oženjeni i udata) učine zinaluk, kamenujte ih! To je kazna od Allaha, a Allah je silan i mudar.” Allah najbolje zna.

Odgovorio: Abdulvaris Ribo, prof.