Da li zaručnik ima pravo da mi zabrani rad, kao uslov braka?

Uvažena sestro, mnogo toga trebali bismo kazati da odgovor na vaše pitanje bude potpun, ali ovom prilikom spomenut ćemo samo nekoliko najbitnijih stvari:

Vašem budućem mužu dozvoljeno je da od vas zahtijeva da, nakon udaje za njega, prestanete s radom, i vi, ako pristanete na taj uvjet, onda se trebate držati onoga što ste dogovorili.

Ali, da li vam je obaveza to prihvatiti i da li i vi imate pravo na uvjetovanje?

Kao što muž ima pravo da od vas zahtijeva da nakon stupanja u brak prestanete s radom, i vama je također dozvoljeno da njemu uvjetujete da i nakon stupanja u brak ostane u radnom odnosu, i ako on prihvati vaš uvjet, onda mu nakon stupanja u brak nije dozvoljeno da vam to ospori, i ako bi to osporio nakon stupanja u brak, to je dovoljan razlog da žena od muža traži razvod braka.

Sve spomenuto, mislimo na obostrano uvjetovanje supružnika onoga u čemu je korist za njih, učenjaci su dopustili na osnovu riječi Allahovog Poslanika u kojima se muževima obraća sljedećim riječima: “Najprioritetnije je da se držite onih uvjeta na osnovu kojih vam je žena postala dopuštenom.” (Buhari i Muslim, od Ukbe b. Amira, radijallahu anhu); “Muslimani se pridržavaju uvjeta koje su prihvatili.” (Ebu Davud, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, a vjerodostojnim ga je ocijenio šejh Albani)

Poznati enciklopedista Ibn Kudama, rahimehullah, kazao je: “Bračni uvjeti dijele se u tri kategorije, a u jednoj od spomenutih kategorija obaveza je pridržavati postavljenih uvjeta, a to je onaj uvjet čija se korist vraća supruzi, kao u slučaju kada budući muž uvjetuje supruzi da je ne izvodi iz njene kuće, ili njenog grada, ili da neće putovati s njom, ili da se uvjetuje njemu da se neće ženiti drugi put dok je u braku sa njom, niti da će imati robinja dok je s njom u braku. Mužu je obaveza da se pridržava spomenutih uvjeta, a ako se on ne bi pridržavao postavljanih mu uvjeta, ona ima pravo da traži razvod braka (ar. fesh). Ovaj stav zabilježen je od Omera, Sa‘da b. Ebu Vekkasa, Muavije, Amra b. El-Āsa, radijallahu anhum, a tog stava bili su i Šurejh, Omer b. Abdulaziz, Džabir b. Zejd, Tavus, Evzai i Ishak.” (El-Mugni, 7/93)

Stoga, savjetujem da se oko tog pitanja dogovorite prije samog stupanja u brak, na taj način riješit ćete mnoge dileme koje se mogu pojaviti nakon stupanja u brak. Ako se ništa ne dogovorite i niko nikome ne postavi uvjete, onda je u osnovi mužu dopušteno da nakon stupanja u brak uskrati ženi odlazak na posao, jer je jedan od uvjeta dopuštenosti zapošljavanja udate žene dozvola muža.

Isto tako, savjetujem, ako se doista nalazite u situaciji da prilikom obavljanja svoga posla niste primorani da činite nešto što je islamom zabranjeno, kao što je osamljivanje s muškarcima, doticanje tijela muškarca, ostavljanje namaza i sl., da se maksimalo potrudite da uvjerite vašeg budućeg muža, a ako nikako drugačije, onda putem spomenutog uvjetovanja, da ostanete na svome radnom mjestu.

Nama, muslimanima ovog podneblja, danas kao nikada prije, potrebno je da imamo zaposlene vjernike koji će odgovorno obavljati svoj posao u svim sferama društva, a pogotovo u bolnicama, koje su, nažalost, već poodavno postale mjesta na kojima se veoma često čini ono što vjera strogo zabranjuje: uzimanje mita, ucjenjivanje ljudi, bespotrebno miješanje muškaraca i žena u noćnim dežurstvima, bespotrebno pregledanje osoba suprotnog spola i gledanje u njihova stidna mjesta i sl., i to su samo neke od islamom zabranjenih stvari.

Teško je očekivati da se spomenuta situacija promijeni sama po sebi. Ispravan način popravljanja spomenutog stanja jeste da se povjerljivi i kompetentni ljudi zapošljavaju u spomenute ustanove i da ličnim primjerom pokažu kako se treba ponašati na radnom mjestu.

A Allah najbolje zna!

Odgovorio: Elvedin Pezić, prof.