Hadis koji se prenosi o vrijednosti dobrih pripadnika kasnijih generacija ovog ummeta

Zahvala pripada Allahu,
Prvo:
Tekst hadisa koji govori o ovome bilježi ga el-Hakim u svom Mustedreku (6993.), i Ibn Asakir u djelu Tarihu Dimešk, 58/255., s lancem prenosilaca od Muhammeda ibn Ebi Humejda, a on od Zejd ibn Eslema, a on od svog oca, a on od Omera, neka je Allah s njim zadovoljan, da je rekao: „Sjedio sam s Vjerovjesnikom, sallallahu ‘alejhi ve sellem, pa on reče: ‘Znate li koji su nosioci imana najboljeg imana?’ Rekoše: ‘Meleki, o Allahov Poslaniče.’ Reče: ‘Oni jesu takvi, i treba da budu, i šta bi ih sprečavalo u tome, a Allah im je dao mjesto koje im je dao. Ali mislim na nekog mimo njih.’ Rekoše: ‘Vjerovjesnici, o Allahov Poslaniče, koje je Allah počastio vjerovjesništvom i poslanstvom.’ Reče: ‘Oni jesu takvi, i treba da budu, i šta bi ih sprečavalo u tome, a Allah im je dao mjesto koje im je dao. Ali, mislim na nekog mimo njih.’ Onda su rekli: ‘Pa ko su oni, o Allahov Poslaniče?’ Reče: ‘Narodi koji će doći nakon mene od potomaka, povjerovat će u mene a nisu me vidjeli, naći će okačene (naslijeđene) listove (knjigu) po kojoj će raditi, to su najbolji nosioci imana imanom.'“ El-Hakim je nakon ovog hadisa rekao: „Ovaj hadis je ispravnog lanca prenosilaca, ali ga ne bilježe Buharija i Muslim.“ Na to mu je ez-Zehebi odgovorio: „Naprotiv, Muhammed ibn Ebi Humejd je slab (prenosilac) kod njih dvojice.“ Hadisi ovog Ibn Ebi Humejda odbačeni, a imam Ahmed za njega kaže da su njegovi hadisi menakir – odbačeni.“ Jahja ibn Meˊĩn je rekao: „On je slab, i njegovi hadisi ne prestavljaju ništa.ˮ, dok je el-Dževzedžani rekao: „Slab je i pravio je greške u hadisima.“ El-Buhari je rekao: „Munkerul-Hadis – odbačenih hadisa.ˮ En-Nesai rekao: „Nije povjerljiv.“, a Ebu Zurˊa je rekao: „Slab je u hadisu.ˮ, dok je Ebu Hatim kazao: „Bio je slijep čovjek, odbačenih i slabih hadisa kao što je to bio i Ibn Ebi Sebre i Jezid ibn ˊIjad koji je prenosio munker hadise (odbačene i neprihvatljive) od povjerljivih prenosilaca.“1
A bilježi ga i Ibn Asakir u Tarihu Dimešk, 39/244., sa lancem prenosilaca od Ahmeda ibn Ishaka ibn Ibrahima ibn Nebita el-Ešdžeija, da je rekao: „Obavijestio me je moj otac, da ga je obavijestio njegov otac, da ga je obavijestio njegov otac, da je rekao: ‘Kada je Osman, neka je Allah s njim zadovoljan, dao da se prepišu Mushafi, rekao mu je Ebu Hurejre, neka je Allah s njim zadovoljan: ‘Potrefio si i potpomognut si, svjedočim da sam čuo Allahova poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, da kaže: ‘Najviše me od mog ummeta voli narod koji će doći nakon mene, povjerovat će u mene, a nisu me ni vidjeli, i radit će po onome što nađu u okačenim (naslijeđenim) listovima.'ˮ
Ahmed ibn Ishak je od onih koji su okarakterisani kao mutehhem (sumnjivi), ez-Zehebi je rekao: „Nije dozvoljeno dokazivanje njime, jer je on lažljivac (u hadisu).ˮ
A bilježi ga takođe i el-Bejheki u djelu Delailu en-Nubuvve, 6/538., s lancem prenosilaca od Ismaila ibn ˊAjaša, a on od el-Mugire ibn Kajsa et-Temimija, a on od Amra ibn Šuajba, a on od svog oca, od svog djeda (tj. Amr od svog oca, a on od svog oca) da je rekao: „Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je rekao: ‘Koja su vam stvorenja najzadivljujućeg imana?’ Rekoše: ‘Meleki.’ Reče: ‘A zašto oni ne bi vjerovali, kad su kod svog Gospodara?’ Rekoše: ‘Onda vjerovjesnici.’ Reče: ‘A zašto oni ne bi vjerovali, a Objava im se spušta?’ Rekoše: ‘Onda mi.’ Reče: ‘A zašto vi ne bi ste vjerovali, a ja sam među vama?’ Onda Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, reče: ‘Meni su od stvorenja najzadivljujućeg imana, narod koji će doći nakon vas, naći će listove na kojima će biti knjiga (ispisana) pa će vjerovati u ono što je u njoj.ˮ Ebu Hatim kaže: „El-Mugire ibn Kajs je munkerul-hadis (odbačenih i čudnih hadisa).“2
Ismail ibn Ajaš je slab kada prenosi hadise od prenosilaca koji nisu iz Šama, a ovoj hadis je jedan od takvih, jer je El-Mugire ibn Kajs iz Basre. S tim da ovaj hadis ima i predaje i senede koje ga podupiru, ali niti jedan od njih nije bez slabosti ili neke mahane. Šejh Albani, Allah mu se smilovao, ga ocjenjuje kao hasen (dobar) shodno svim njegovim predajama koje se prenose. Iz djela Silsiletul-ehadisis-sahiha, 3215., i pogledati djelo Umdetu et-Tefasir, 3/14., šejha Ahmeda Šakira, kao što možete pogledati i studiju na ovu temu pod linkom:

http://www.ahlalhdeeth.com/vb/showthread.php?t=224330

Drugo:
Značenje hadisa, pod pretpostavkom da je vjerodostojan ili dobar, kako su to rekli neki učenjaci, jeste da ovi koji su vjerovali u listove koji su do njih došli, a na kojima je Allahova Objava, vjerujući tako u gajb iako nisu bili prisustvovali objavljivanju tih listova, niti su vidjeli Poslanika, predstavljaju ljude više zadivljujućeg imana od drugih, koji su vidjeli Allahove dokaze za tu objavu svojim očima, ili su posmatrali Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, dok mu se spušta Objava. Ovo ne ukazuje na to da su ovi bolji od ashaba, već da se je diviti njihovom imanu, zbog njegovog visokog stepena u vremenu u kojem se raširilo nevjerstvo, neznanje i zabluda. Šejhul-islam Ibn Tejmijje kaže: „Njegove riječi: ‘Koji su ljudi najzadivljujućeg imana?’, pa sve do: ‘ljudi koji će doći nakon mene, vjerovat će u okačene listove…’, ukazuje na ti da njihov iman više izaziva čuđenje od imana drugih ljudi, a ne ukazuje na to da su oni najbolji, jer u hadisu su spomenuti vjerovjesnici i meleki, a poznato je da su vjerovjesnici bolji od ovih ljudi koji vjeruju u okačene listove. Slično tome je što siromasi ulaze u Džennet prije bogataša, iako to ne ukazuje da će oni nakon ulaska u Džennet imati veće stepene od svih bogataša, već su ušli prije njih zato što su sačuvani obračunavanja (za imetak). Ovo je tema preferiranja između vrsta ljudi, bilo da se radi o preferiranju među pojedincima koji pripadaju različitim vrstama ljudi, ili se radi o preferiranju između osobina ili djela različitih vrsta ljudi, ili između pojedinaca unutar jedne vrste ljudi, i ovo je veliko poglavlje u kojem griješi veliki broj ljudi.“3

fusnote:
1 Iz djela Tehzibu tehzib, 9/133.
2 Iz djela Lisanu-mizan, 6/79.
3 Vidjeti: Medžmu’ul-fetava, 11/381-372.

Muhammed Salih el-Munedždžid
http://www.islamqa.info

Prijevod:
Mirza Musić

Revizija:
Ersan Grahovac
https://islamhouse.com/bs/fatwa/497033/