Hadisi o hidžami i koristi

Hidžama je način poslaničkog liječenja odstranjivanjem  nečiste krvi iz organizma na specifičan način. U Poslanikovom, ﷺ, sunnetu navode se brojna predanja koja jasno ukazuju na vrijednost hidžame, ali objašnjavaju i sam način njenog vađenja. Kada je riječ o hadisima koji govore o hidžami, njih možemo svesti pod sljedećih pet kategorija.
Prvo, meleki su preporučili Poslaniku, ﷺ, hidžamu; Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, ﷺ, kazao: “Kada sam uzdignut u više sfere, nisam prošao pored skupine meleka a da mi nisu preporučili sljedeće: ‘O Muhammede, prihvati se hidžame!’” (Tirmizi, 2053, Ibn Madže, 3542, i Hakim, 4/209. Hakim i Zehebi ovo predanje smatraju vjerodostojnim.) U drugom predanju stoji: “O Muhammede, naredi svom ummetu da vade hidžamu.” (Tirmizi, 2052, Ibn Madže, 3544, i Bezzar, 3/388 – El-Kešf, sa ispravnim lancem prenosilaca.) Ova predanja ukazuju na veliku samilost meleka prema ovom ummetu, želeći mu svako dobro, preporučivali su mu vađenje hidžame.
Drugo, hidžama je najbolji lijek; Enes b. Malik prenosi sljedeće Vjerovjesnikove, ﷺ, riječi:  “Najbolje čime se možete liječiti jeste hidžama.” (Muslim, 1577, Tirmizi, 1278, Ahmed, 3/174, i Ibn Sa‘d, 1/443-444.) U drugom hadisu stoji: “Ako u onome čime se liječite uistinu ima lijeka, onda lijeka ima u hidžami.” (Buharija, 5697, Muslim, 2205.) Međutim, neki učenjaci smatraju da se ove predaje odnose na stanovnike Hidžaza i drugih toplih krajeva. U hadisu koji prenosi Džabir, Poslanik, ﷺ, kaže: “Uistinu u hidžami ima lijeka.” (Muslim, 2205, Ibn Hibban, 3/440, Ebu Ja’la, 2037, Hakim, 4/409, i Bejheki, 3/387.)
Treće, hidžama u određenim vremenima ima prednosti i posebne odlike i daje veoma efikasne rezultate; Ebu Hurejre prenosi da je Resulullah, ﷺ, rekao: “Ko uradi hidžamu sedamnaestog, devetnaestog ili dvadeset prvog dana, to će mu biti lijek protiv svake bolesti.” (Ebu Davud, 4/4/3861, Tirmizi, 2053, Hakim, 4/233/7475, i Ibn Madže, 3551. Imam Nevevi, Muhammed Siddik Han i Albani su ovu predaju ocijenili dobrom. Vidjeti: El-medžmua, 9/57, Fethul-Bari, 10/150, Er-revdatun-nedijje, 2/494 i Es-silsiletus-sahiha, 5/190-191.
Napomena: ovdje se misli na sedamnaesti, devetnaesti i dvadeset prvi dan lunarnog mjeseca.) U drugom predanju spominje se samo sedamnaesti dan. (Hakim, 4/210. Hakim i Zehebi rekli su da je vjerodostojan po Muslimovim kriterijima.) Tako je Resulullah, ﷺ, vadio hidžamu u tim danima. (Tirmizi, 2051, i u djelu Eš-Šemail, 313, i Hakim, 4/210, sa ispravnim lancem prenosilaca.) U jednom drugom predanju stoji da je Vjerovjesnik, ﷺ, preporučivao vađenje hidžame ponedjeljkom, utorkom i četvrtkom. (Ibn Madže, 2/1153/3487, i Hakim, 4/490. Imam Ajni i šejh Albani su ovu predaju, koja je u osnovi slaba kako tvrde hadiski eksperti, ocijenili dobrom budući da se prenosi različitim putevima. Vidjeti: Umdetul-kari, 21/240, Fethul-Bari, 10/149, i Es-silsiletus-sahiha, 2/392-395.)
Četvrto, vađenje hidžame nije poželjno u određenim vremenima;
Resulullah, ﷺ, zabranjivao je činjenje hidžame srijedom, petkom, subotom i nedjeljom. (Ovo je drugi dio prethodno citiranog hadisa.) Ovu verziju kao riječi Ibn Omera zabilježio je imam Darekutni u El-efradu sa dobrim lancem prenosilaca. (Vidjeti: Fethul-Bari, 10/149.) U drugom neispravnom predanju stoji da je Resulullah, ﷺ, rekao: “Ko izvadi hidžamu srijedom ili subotom pa ga pogodi šuga, neka ne krivi nikoga osim sebe.” (Bezzar, 3/388 – El-Kešf i Hakim, 4/409-410, sa ništavnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Zadul-mead, 4/61 i Telhisul-mustedrek, 4/410.)
Peto, hidžama se može vaditi na različitim dijelovima tijela; Resulullah, ﷺ, vadio je hidžamu na glavi općenito, na sredini glave, na obje strane vrata, ispod potiljka, na kuku i na stopalu. (Buharija, 5700, Ebu Davud, 3559, 3860 i 3861, Ibn Madže, 3546, 3548 i 3550, Tirmizi, 2051, Ibn Huzejme, 2658, 2659 i 2660, s vjerodostojnim lancima prenosilaca.) Svakome ko bi mu se požalio na glavobolju, Allahov Poslanik, ﷺ, preporučio bi: “Uradi hidžamu!” (Ebu Davud, 3858, s dobrim lancem prenosilaca.) U drugom hadisu Poslanik, ﷺ, kaže: “Kada nastupe velike vrućine, olakšajte sebi hidžamom, da ne bi nekome porastao krvni pritisak pa ga to ubilo.” (Hakim, 4/212. Hakim i Zehebi ovaj su hadis ocijenili vjerodostojnim.)
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović