Iddet u sporazumnom razvodu

Alejkumusselam!
Prekidanje bračnog ugovora između muža i žene u islamskom pravu može biti na jedan od tri načina:
Prvi je davanje talaka (tj. puštanje žene) koje je isključivo pravo muža, oko čega nema razilaženja među učenjacima. Zato žena ne može niukom slučaju dati talak (pustiti) mužu.
Drugi način je traženje poništenja bračnog ugovora (takozvani fesh), svejedno bilo to od strane muža ili žene, a koji ima svoje razloge, povode i uvjete. Poništenje bračnog ugovora može dati samo kadija (šerijatski sudija), a u slučaju nepostojanja zvaničnog kadije učenjak ili daija.
Treći način prekidanja bračnog ugovora između supružnika je da žena zatraži od muža da joj da talak (tj. da je pusti, a talak je isključivo njegovo pravo) iz određenog razloga uz obavezu vraćanja vjenčanog dara (mehra) mužu (ova vrsta prekidanja braka u islamskom pravu se zove hul’u). Ovakav način prekidanja bračnog ugovora se može učiniti bez posredovanja kadije (šerijatskog sudije), ako muž pristane na zahtjev žene. A ako on odbije da joj da talak a ona ima opravdan razlog, o čemu će biti govora u narednom dijelu teksta, onda je kadiji dozvoljeno da im poništi bračni ugovor.
U osnovi ženi nije dozvoljeno da traži razvod braka od svog muža bez opravdanog razloga, našto upućuje jasan hadis u kojem Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Koja god žena bude tražila od svog muža razvod braka bez opravdanog razloga, biće joj zabranjen miris Dženneta” (Ebu Davud (2226), Tirmizi (1178) i Ibn Madže (2055), a Albani ga je ocijenio vjeodostojnim u “Irva’ul-galil” (2035)).
Međutim, da bi ženi bilo dozvoljeno da traži razvod braka od svoga muža uvjet je da se žena boji da Allahove propise neće izvršavati prema njemu zato što ga mrzi (prezire) iz određenog razloga. Žena može zamrziti svoga muža zbog njegovog ružnog izgleda, lošeg ahlaka, nepraktikovanja vjere, starosti, slabosti i slično, pa se zbog toga boji da Allahove propise neće izvršavati prema njemu. U tom slučaju dozvoljeno joj je da traži razvod braka s tim da je dužna vratiti svom mužu vjenčani dar (mehr) koji je uzela (El-Mugni (7/51)).
Dokaz za ovo je ajet: “A ako se bojite da njih dvoje Allahove propise neće izvršavati, onda im nije grehota da se ona otkupi”. (El-Bekare 229) I hadis od Ibn ‘Abbasa, radijallahu anhuma, u kojem stoji da je žena Sabit ibn Kajsa, radijallahu anhu, došla Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekla: “Allahov Poslaniče, ne nalazim Sabitu mahanu ni u vjeri niti u ponašanju, ali se bojim nezahvalnosti (kufrul-a’šire)”. A on je upita: “Hoćeš li mu vatiti njegov vrt?” Ona odgovori: “Hoću”. Onda je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao njenom mužu: “Uzmi vrt i daj joj talak (tj. pusti je)” (Buharija (5276)).
Ovo spomenuto je uopćeno što se tiče vrsta razvoda braka.
Pa ako si ti pod sporazumnim razvodom braka mislila na ovaj treći (hul’u) gdje žena traži od muža da joj da talak a zauzvrat ona mu vraća mehr koji joj je dao, onda su posljedice te vrste razvoda sljedeći propisi:
Prvo – njen iddet je, po ispravnom mišljenju učenjaka, jedno mjesečno pranje na osnovu hadisa kojeg bilježi Ebu Davud od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je iddet žene Sabita ibn Kajs, radijallahu anhu, kada joj je dao hul’ jedno mjesečno pranje. Šejh Albani je ovaj hadis ocijenio vjerodostojnim.
Drugo – da njen muž u toku iddeta nema pravo da je vrati oko čega nema razilaženja.
Treće – učenjaci imaju podijeljeno mišljenje oko toga da li se ova vrsta razvoda hul’u smatra talakom (misli se na to da joj je dao tri talaka) ili feshom (poništenjem braka).
Bliže je, a Allah zna najbolje, da je ovo fesh jer da je bio talak iddet bi joj bio tri mjeseca ili tri mjesečna pranja.
Četvrto – oko toga da li žena puštena na ovaj način (hul’om) ima pravo na stanovanje i izdržavanje u toku iddeta učenjaci imaju podijeljeno mišljenje. Jedni smatraju da ima pravo i na stanovanje i na izdržavanje, drugi da nema pravo ni na stanovanje ni na izdržavanje a treći da ima pravo na stanovanje ali nema na izdržavanje.
A najbliže ispravnom je, a Allah zna najbolje, je drugi stav učenjaka, tj. da nema pravo ni na stanovanje ni na izdržavanje zbog hadisa od Fatime bint Kajs kojeg bilježi Muslim u svom Sahihu u kojem je došlo da ju je muž pustio triput a da joj Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije dao pravo na stanovanje i izdržavanje. Iako hadis govori o ženi koja je puštena tri puta on se odnosi i na način razvoda hul’om koji se smatra feshom (poništenjem braka) jer im je zajedničko da muž nema pravo da ih vrati u toku iddeta. Ve billahi tevfik.

Odgovorio na pitanje:Mr.Zijad Ljakić
Preuzeto sa stranice:n-um.com