Kako i na koji način sarađivati sa kršćanima u područjima gdje su muslimani u manjini?

Odgovor: Uzvišeni Allah rekao je: “Allah vam ne zabranjuje
da činite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju
protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavičaja vašeg ne izgone -Allah,
zaista, voli one koji su pravični” (El-Mumtehine, 8) Generalno
posmatrajući, čovjek se prema drugoj osobi može odnositi na jedan
od sljedeća tri načina:
-prema njoj postupati lijepo i činiti joj dobročinstvo,
-prema njoj biti pravedan,
-prema njoj biti nepravedan.
Biti prema nekom nepravedan je strogo zabranjeno, pa čak kada
se radi i o nemuslimanima, tako da prema njima nije dozvoljeno biti
nepravedan niti im činiti nasilje. Ibn Kajjim, r.h., je o Poslanikovim,
sallallahu alejhi ve sellem, riječima: ‘ ‘Kada vam sljedbenici
Knjige nazovu selam, vi im odgovorite riječima: ‘ve alejkum’
(i vama isto)”‘; rekao sljedeće: “Ovako treba postupiti kada oni
selam nazovu nerazumljivo i nejasno, tako da postoji mogućnost
da su rekli ‘essamu alejkum’ (smrt neka je na vas), međutim, ako
oni selam nazovu jasno i razgovijetno, onda im treba uzvratiti
riječima ‘ve alejkumus-selam’, jer je Uzvišeni Allah rekao: ‘Kada
pozdravom pozdravljeni budete, ljepšim od njega otpozdravite,
ili ga uzvratite .•. ‘ (En-N isa, 86).”
Što se tiče Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, naredbe da se
na selam kršćana i židova uzvrati riječima ‘ve alejkum’ (i vama isto),
razlog zbog kojeg je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio da
se tako postupi nalazimo u hadisu koji prenosi Abdullah b. Omer, r.a.,
da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Sljedbenici Knjige
govore: ‘Essamu alejkum’ (smrt vama), pa kada vas pozdrave, vi im
otpozdravite riječima: ‘Ve alejkum’ (i vama isto). ” Dakle, u ovom
hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojasnio je razlog zbog
čega im na njihov selam treba uzvratiti na način koji je opisan.
Stoga kažemo da nema smetnje kršćanima i židovima uzvratiti
selamom kada nam oni jasno i razgovijetno nazovu selam. Isto tako, kada
nam nešto čestitaju, nema smetnje da i mi njima uzvratimo čestitanjem,
osim naravno ako se radi o njihovim vjerskim praznicima koje im ni u
kom slučaju nije dozvoljeno čestitati. Tako im je, naprimjer, zabranjeno
čestitati Božić ili neke njihove druge vjerske praznike jer je to vid
odobravanja i priznavanja tih praznika. Također, nije im dozvoljeno
nazdravljati dok piju alkohol niti im čestitati bilo koji postupak ili djelo
ukoliko se radi o nečemu što je po islamu strogo zabranjeno.
Što se tiče odazivanja na njihov poziv, to treba podrobnije
objasniti:
Ukoliko ta posjeta sa sobom nosi određene koristi ili pak postoji
prilika da im se na neki način uputi poziv u Allahovu vjeru, onda u tome
nema ništa loše niti je to zabranjeno. Vjerodostojno je potvrđeno da se
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odazvao na poziv jednog židova koji
ga je počastio ječmenim hljebom i nekim užeglim začinima. Međutim,
ukoliko će musliman svojim odazivom na njihov poziv biti doveden
u situaciju da krši šerijatske granice, ili će im se toliko približiti da će
ih srčano zavoljeti i postati ravnodušan prema kufru – nevjerstvu koje
ispovijedaju, onda se na njihove pozive nije dozvoljeno ni odazivati.
Vrlo je važno srca održavati čistim, kreposnim i bogobojaznim, jer
ukoliko srce počne izražavati simpatije prema nevjernicima i njihovom
nevjerstvu, to je uistinu vrlo opasna i upropaštavajuća stvar. Rekao
je Uzvišeni Allah: “Ne treba da ljudi koji u Allaha i u onaj svijet
vjeruju budu u ljubavi sa onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu
suprotstavljaju, makar im oni bili očevi njihovi, ili braća njihova,
ili rođaci njihovi … ” (El-Mudžadele, 22)

Iz knjige “ISLAMSKO BUĐENJE”
Autor: Šejh Muhammed b. Salih el-Usejmin

Preuzmi knjigu u pdf formatu:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/07/Islamsko-Budjenje-pravila-I-Smjernice-El-Usejmin.pdf