Kako postupiti u vremenu iskušenja?

Pojava fitni i nereda je jedna neminovnost života koja prati čovječanstvo kroz njegovu historiju. Kako za bilo koju stvar koja može zadesiti muslimana tako i za ovakva stanja postoje rješenja i savjeti. Obaveza svakog muslimana i svake muslimanke jeste da postupaju po Kur’anu i sunnetu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u svakoj prilici i svakom stanju koje ih može zadesiti. Velika je greška postupati onako kako to mi želimo bez obzira kako glasili islamski stavovi.

Stoga je obaveza u svakoj situaciji koja nam nije poznata da se obratimo islamskoj ulemi i da se posavjetujemo sa njima po pitanju onoga što ne poznajemo ili djelimično poznajemo. Ovdje naročito treba podvući djelimično poznavanje vjere jer je to veliki problem današnjih muslimana. Ako pogledamo koliko se islam izučava i koliko se o islamu čita i brojnost problema s kojima se muslimani susreću, vidjet ćemo da se vrlo mali broj konsultuje sa ulemom ili im nije ni na pameti konsultovanje. čak su i mnogi spremni da sami donose zaključke bez znanja, jer površno znanje nije znanje. Nekada se ljudi i zaslijepe time što završe dvije ili tri godine fakulteta islamskih nauka i misle da je dunja u njihovim rukama i da im više niko nije potreban da se savjetuju ili pitaju. A pitam se šta su radili imami ovog ummeta učeći kod svojih učitelja po deset, petnaest i više godina?!

Savjetovanje je bila osobina Allahovog Poslanika, alejhis-salatu ves-selam, njegovih ashaba i naših ispravnih prethodnika, pa šta mi onda o sebi mislimo?!
Allahova milost prema nama ogleda se i u tome što nam je u ummetu uvijek darivao one koji mogu upućivati i savjetovati muslimane, pa tako i u našem vremenu imamo koga pitati i savjetovati se. Dakako, sve nam je ovo bitno iz razloga što nam je obaveza da živimo i umiremo kao iskreni vjernici: ”O vjernici, bojte se Allaha istinskom bogobojaznošću i ne umirite osim kao muslimani.” (Kur’an)

U sunnetu Allahovog Poslanika, alejhis-salatu ves-selam, jasno se vidi nagovještaj pojava fitni – nereda na Zemlji, i dio toga i sami proživljavamo. Iskušenja od Allaha su dio Njegove mudrosti jer time iskušava Svoje robove kako bi se razdvojili iskreni od neiskrenih. Ali ako sami ljudi to uzrokuju kako bi se iskušavali, onda je to nepohvalno i može biti veliki grijeh, kako to pojašnjava Ibn Hadžer u djelu ”Fethul-Bari” na osnovu ajeta: ”…a fitna je gora od ubistva.”

Kaže Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ”Vrijeme će brzo prolaziti, manje će biti ispravnih djela, raširit će se škrtost, pojavit će se neredi i povećat će se herdž”, pa upitaše šta je to, a on odgovori: ”Ubijanje, ubijanje.” (Buharija)

Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ”Dolazi vrijeme u kojem će najbolji imetak muslimana biti stado s kojim će otići u brda, tražeći sebi pojilišta, bježeći od nereda (fitni) da bi sačuvao svoju vjeru.” (Buharija)

Ovi neredi bit će kako izmeðu muslimana tako i izmeðu muslimana i drugih, čemu smo mi danas svjedoci.

Neki od razloga tog fesada – iskvarenosti su:

1- Mediji – slobodno se može reći da su mediji u većini slučajeva šejtanova vojska koja otvoreno i bez imalo stida ruši moral. Sve ono što se naziva porokom današnjice možemo naći u medijima. I ne samo to, nego more laži koje se proturaju meðu mase dolaze putem medija. I sve se to radi pod plaštom kulture i modernizacije. Ako bismo išta mogli nazvati ”savremenim Iblisom”, onda bismo to ime dali medijima.

2- Internet – isto kao i TV i pisani mediji tako i elektronski mediji, tj. internet je uopćeno uzrok mnogih laži koje uzrokuju nered, kao što su podjele, iskvarenost morala i drugo.

3- Takoðer, jedan od razloga iskvarenosti muslimanskih sredina jeste masovno putovanje muslimana u nemuslimanske zemlje zbog posla, gdje se bez imalo razmišljanja uzimaju njihovi običaji i način života koji u potpunosti odudaraju od islamskog načina života.
Dakle, imajući u vidu navedeno, obaveza nam je da znamo kako da se postavimo prema svemu tome i odolimo raznovrsnim iskušenjima.

Iako se na dunjaluku stvari dogaðaju po pravilu ”uz suho gori i sirovo”, tj. da nekada zbog grijeha drugih nastradaju i oni koji to nisu zaslužili, za vjernika je radost ono što se navodi u hadisu Allahovog Poslanika, alejhis-salatu ves-selam, da će Allah spustiti azab na neki narod i svi će stradati, a potom će biti proživljeni na onome na čemu su bili.

Prije preciznijih savjeta obaveza je da znamo da je na nama generalno pravilo da se klonimo zablude i svega što njoj vodi kako ne bismo bili od onih za koje će na Sudnjem danu, kada Poslanik, alejhis-salatu ves-selam, kaže: ”To je moj ummet” – biti rečeno: ”Ti ne znaš šta su mijenjali poslije tebe.”

Stoga se mi generalno trebamo pridržavati Allahove Knjige i sunneta Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Od stvari koje pomažu u vremenu iskvarenosti i iskušenja su:

1- čvrstina – Uzvišeni nas savjetuje: ”O vjernici kada se susretnete sa skupinom neprijateljskom ostanite čvrsti..” (El-Enfal, 45.)

Vjernik mora ostati postojan i čvrst u svakom naletu iskušenja koja ga zadese. Meðutim, to ne smije biti kruta čvrstina koja znači da će ga jaka oluja iščupati potpuno iz korijena, nego fleksibilna čvrstoća poput drveta koje u sebi ima elastičnosti koja mu pomaže da ga jak nalet oluje ne izvali u potpunosti iz korijena. Mnogi se žale na stanje u ummetu, ali nije ni čudo što je to tako. Mnogo je muslimana koji posustanu pri prvom udaru ili su spremni da vrlo lahko prijeðu i prekrše granice islama. Islam i iskrenost ogledaju se baš u požrtvovanosti i pokornosti, a ni jedno ni drugo ne bivaju samo u blagostanju, nego najčešće u tegobama i iskušenjima. Ili bolje rečeno u takvim situacijama se ogleda prava iskrenost. Ovakve situacije često se ogledaju u tome da neko ne želi da pogazi svoje JA radi islama. A možda se i dogodi da neko, da ne bi bio proglašen ekstremom ili fundamentalistom, ne želi ni biti u društvu muslimana vjernika koji praktikuju islam u svakom segmentu života. Neko ne želi da žrtvuje ni položaj pa se često ”pere” od islama i muslimana, što je nažalost čest slučaj kod naših Bošnjaka političara koji pokušavaju na sav glas da se ”operu” od ekstremnog islama koji izumi Buš i njegovi bušići.

2- Sabur – ”O vjernici, strpite se…” (Ali Imran, 139.), i koliko je još ajeta i hadisa koji govore na ovu temu! Nedostatak sabura je jedan od razloga pojave tekfirskih ideja gdje neki nedostatak sabura pravdaju ljubomorom prema granicama islama koje trebaju da se brane, pa onda naprave veće zlo okaljajući čast muslimana ili čak uzrokuju meðusobno prolijevanje muslimanske krvi. A dovoljno nam je da znamo: ”A Allah je sa strpljivima.” (Kur’an) Allahovi poslanici su nam najbolji primjeri praktičnog sabura.

3- Imansko učvršćivanje – pod ovim se podrazumijeva ehlisunnetsko pravilo da se iman povećava pokornošću, a slabi griješenjem. Kod Muslima je zabilježena predaja: ”Ibadet u vremenu iskušenja je kao hidžra meni.” To je bila praksa Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, tj. kada ga zadesi neka nevolja – klanja namaz. Mi danas uglavnom pribjegavamo metodi napada, svaði, prepucavanju, uvredama i mnogo težim stvarima. ”Potpomozite se obavljanjem namaza i saburom.” (El-Bekare, 45.) Neko praktikuje i da popusti u vjeri kada nešto pritegne, jer je to lakše nego ustrajati i povećati svoju pokornost Allahu Uzvišenom, a sve iz razloga što bi mu praktikovanje vjere ugrozilo njegov rahatluk. ”I opskrbite se, a najbolja opskrba je bogobojaznost.” (El-Bekare, 198.) Veliki je broj onih sa slabom opskrbom pa zato njihovo putovanje kratko traje. Islam gradimo od temelja, tj. osnova, pa kada njih upotpunimo, onda idemo dalje.

4- Muslimani moraju suosjećati jedni sa drugima – to nam je uvijek jedan podsjetnik na krizu koja može i same nas zadesiti. Iako o predaji: ”Koga ne brine naše stanje nije od nas”, ima govora da je slaba, ipak je njeno značenje bez imalo polemike ispravno. Pogrešno je biti hladnokrvan na ono što se dogaða muslimanima ma gdje bili. Islam nas je opisao kao jedno tijelo i takvi moramo u praksi biti.

5- Iznošenje jasnih stavova islama – sve što postoji u islamu ima jasan argument. Bilo kakva filozofiranja koja nemaju šerijatske osnove samo su štetna za islam. Mnogo je toga danas, na veliku žalost, jer baš neki ljudi takvim načinom pristupa pojašnjenju islamskih stavova žele da ”ugode” drugima, odnosno da pojasne islam onako kako to njima odgovara. Islam je jasan i treba da ostane takav. Nemamo potrebe da bilo šta krijemo, jer islam je ono što stoji u Kur’anu i sunnetu Božijeg Poslanika, alejhis-selam. Poslanik, alejhis-selam, kaže: ”Halal i haram su jasni…” Vidimo kako nevjernički svijet jasno iznosi svoju mržnju prema bilo čemu što je od islam, pa zašto da se mi stidimo što smo njegovi pripadnici! Nismo mi krivi što je u islamu nešto tako, jer ga nismo mi krojili, kao neki svoju vjeru.

6- Islamsko jedinstvo – ako imamo potrebe za nečim u ovome vremenu imamo za jedinstvom muslimanskih saffova. ”Allahova užeta se čvrsto držite i ne razjedinjujte se…” (Kur’an) O ovome se često i govori i piše, ali u praksi vrlo malo sprovodi.

7- Izučavanje islama – neznanje je veliki neprijatelj čovjeka, a naročito muslimana. Poslanik nam je nagovijestio vrijeme u kojem će se raširiti džehl, ali mi ne dozvolimo sebi da budemo od skupine neznalica – džahila. Samo se sjetimo prvih objavljenih ajeta i stvar će biti u potpunosti jasna.

8- Osjećati da je svako pitanje vezano za islam kao naša lična stvar – na taj način insan je uvijek ”aktivan”, a u tome leži jedna velika korist, jer u životu nema stagniranja, ili je napredak ili nazadak. A onaj ko radi za islam uvijek je u napretku jer time održava ”formu”. I nikada šejtan neće biti zadovoljan, koliko god imana insan u sebi imao, sve dok od njega ne učini nevjernika.

Piše: prof. Muhamed Ikanović
Preuzeto sa minber.ba
https://minber.ba/kako-postupiti-u-vremenu-iskuenja/