Koji su propisi namaza u strahu?

Namaz u strahu propisan je riječima Uzvišenog Allaha:

“A kada budeš među njima i kada im budeš klanjao namaz, neka jedna skupina s tobom obavlja namaz … “608, do kraja ajeta.

Način obavljaja namaza u strahu:

a) Jedna skupina stala je sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, a druga skupina stala je nasuprot neprijatelja, pa je skupina s Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, klanjala jedan rekat, a zatim je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ostao na drugom rekatu da stoji, a skupina koja je klanjala s njim sama je završila namaz, a zatim otišla i stala naspram neprijatelja, a došla je druga skupina i klanjala s Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, drugi rekat koji mu je preostao, pa je on ostao sjediti, a oni su ustali i upotpunili svoj namaz, pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, predao selam s njima.609

b) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je s jednom skupinom jedan rekat dok je druga skupina stajala nasuprot neprijatelja, zatim je prva skupina otišla na mjesto druge nasuprot neprijatelja, a ta druga je došla i Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je s njom jedan rekat, a zatim predao selam. Nakon toga i jedna i druga skupina naklanjale su po jedan rekat.610

c) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je s pojedinim ashabima dva rekata, a zatim predao selam, nakon čega su se ti ashabi povukli nazad, a došli su drugi i stali na njihovo mjesto pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, i njima klanjao dva rekata i predao selam, tako da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao četiri rekata, a ashabi po dva rekata.611

d) Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, poredao je ashabe u dva saffa iza sebe, a neprijatelj se nalazio između njih i Kible. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, donio je početni tekbir pa su i ostali donijeli tekbir. Zatim je otišao na ruku’ pa su i svi ostali otišli na ruku’, potom je digao glavu sa ruku'a pa su i svi podignuli svoje glave, a onda su sedždu učinili Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, i ashabi koji su stajali u prvom saffu, a ashabi u drugom saffu ostali su stajati naspram neprijatelja. Kada su Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, i ashabi iz prvog saffa obavili sedždu, onda su ashabi iz drugog saffa učinili sedždu, a zatim su ustali, pa je drugi saff prošao naprijed, a prvi saft otišao nazad, zatim su svi otišli na ruku’ i svi se podigli sa njega. Nakon toga na sedždu je otišao saff koji je bio iza Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, a na prvom rekatu oni su bili zadnji, a drugi saft je ostao nasuprot neprijatelju. Kada su Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ashabi iza njega obavili sedždu, drugi saff se spustio i obavio sedždu, nakon čega je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, predao selam i svi ostali su predali selam.612

Postoje dva načina obavljanja namaza u strahu.

Akšam-namaz ne može se skratiti, pa će imam klanjati s prvom skupinom dva rekata, a s drugom skupinom jedan rekat, ali isto tako može i s prvom skupinom klanjati jedan rekat, a sa drugom skupinom dva rekata.

Ukoliko se sukob zaoštri, tada će klanjati pojedinačno, kako je u mogućnosti, zbog hadisa: “Ako bi bojazan od neprijatelja bila veća, klanjali bi hodajući ili jašući, okrenuti prema Kibli, ali i od Kible. “613

Što se tiče onoga koji traži nekoga ili za njim se u potrazi pa strahuje od neprijatelja ili vatre ili napada ili zvijeri i sl., klanjat će išaretom pa makar i hodao u pravcu suprotno od Kible, jer je Abdullah b. Unejs, kada je nastupilo vrijeme namaza, dok je tragao za Halidom b. Sufjanom ei-Huzelijem, klanjao išaretom, a sve to se događalo za vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Također, ovakav postupak je u skladu s Allahovim, subhanehu ve te'ala, riječima: “Allaha se bojte koliko ste u mogućnosti!”614

608 Prijevod značenja En-Nisa, 102.

609 Sahih: Buharija (3817, 3818), Muslim (1390)

610 Sahih: Buharija (890, 3820), Muslim (1385).

611 Sahih: Buharija (3822), Muslim (1391).

612 Sahih: Muslim (1387), Ahmed (13914), Nesai (1529).

613 Sahih: Buharija (4171), Malik (396).

614 Prijevod značenja Et-Tegabun, 16.
———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni