Koliko je bitno biti umjeren i uravnotežen?

Uzvišeni Allah je opisao ummet Muhammeda, s.a.v.s., kao ummet sredine. Uzvišeni kaže: „I tako smo vas učinili zajednicom sredine.“ (El-Bekara, 143.)

Zato je Poslanik, s.a.v.s., težio ka uspostavi vrlina kao što su uravnoteženost i umjerenost u životu muslimana. Uravnoteženost, umjerenost i srednji put su bili veoma istaknuti u životu Poslanika, s.a.v.s., njegovim obredima i postupcima, zato je on i zabranio pretjerivanje i ekstremizam, rekavši: „Čuvajte se pretjerivanja, jer je ono uništilo one prije vas.“47

Poslanik, s.a.v.s., je podučavao svoje ashabe kako da budu umjereni u svemu. Tako se prenosi od Enesa da je kazao: „Došla su trojica ljudi kući žena Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da se raspitaju o njegovom ibadetu. Kada su obaviješteni o tome kazali su: ‘Gdje smo mi u odnosu na Poslanika, a njemu su oprošteni i prijašnji i budući grijesi?’ Jedan od njih reče: ‘Ja ću cijelu noć klanjati!’ Drugi reče: ‘Ja ću stalno postiti i neću mrsiti.’, a treći reče: ‘Ja ću se povući od žena i neću se nikada oženiti!’. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je obaviješten o onome što su rekli, pa reče: ‘Ja sam od svih vas najskrušeniji i najbogobojazniji, ali ja postim i mrsim, klanjam i odmaram, i živim bračnim životom, pa ko izbjegava moj sunnet, taj nije od mene!’“48

Jedne prilike je Poslanik, s.a.v.s., došao kod svoje žene Zejneb bint Džahš i našao uže koje je bilo rastegnuto među dva stuba. Upitao je ashabe: „Kakvo je ovo uže?“ Odgovorili su: „To je Zejnebino uže, kada se umori u namazu koristi ga kao naslonjač.“ Alejhisselam je na to kazao: „Ne, sklonite ga! Neka neko od vas klanja dok je u snazi, a kada se umori neka sjedne.“49

Poslanik, s.a.v.s., je objasnio stvarnost vjere rekavši: „Vjera je lagana, i niko se neće s njome boriti, a da ga ona neće pobijediti. Zato budite umjereni, a ako ne možete – trudite se da budete blizu toga, i radujte se nagradi.“50

Poslanik, s.a.v.s., bi, kad god je bio u prilici da bira između dvije stvari, uvijek izabrao lakšu, ukoliko ne bi bila grijeh, a ako bi bio grijeh, on bi ga se najviše čuvao. Prenosi se od Hanzale el–Esedija da je kazao: „Sreo sam Ebu Bekra koji me upitao: ‘Kako si?’ Rekao sam: ‘Hanzala je licemjer!’ On reče: Subhanallah, šta to govoriš?!’ ‘Kada smo kod Poslanika, s.a.v.s., on nas podsjeti na Džehennem i Džennet, i mi kao da ih vidimo, a kad se vratimo svojim porodicama i svakodnevnom životu, mi to zaboravimo.’ Ebu Bekr reče: ‘Tako mi Allaha, to isto se događa i nama.’ Uputili smo se zatim kod Poslanika, s.a.v.s., gdje sam isto ponovio: ‘Hanzala je licemjer.’ Na to je on upitao: ‘Čemu to, a ja sam odgovorio: Kada smo kod tebe, ti nas podsjetiš na Džennet i Džehennem, i mi kao da ih vidimo, a kad se vratimo svojim porodicama i svakodnevnom životu, mi to zaboravimo. Poslanik mu tada reče: ‘Tako mi Onoga u Čijoj je ruci moja duša, kada biste bili onakvi kakvi ste kada ste sa mnom, zaista bi vas meleki pozdravljali u vašim posteljama i na putu. Ali o, Hanzala, čas ovako, čas onako, ponovivši to tri puta.’“51

Poslanik, s.a.v.s., nas je obavijestio da pretjerivanje u vjeri vodi propasti, rekavši tri puta: „Propali su oni koji pretjeruju u vjeri.“52

Enes, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., vidio starca kako jedva ide između svoja dva sina, pa je upitao: „Šta je sa ovim?“ Ashabi rekoše: „Zavjetovao se da će pješačiti.“ Poslanik, s.a.v.s., odgovori: „Allahu ne treba da se on samokažnjava.“53

Svi ovi dokazi potvrđuju nastojanje Poslanika, s.a.v.s., da uspostavi uravnoteženost kod vjernika, kako ne bi skrenuo sa puta i kako ne bi otišao u pretjerivanje ili popuštanje.

Imajući u vidu duševnu stranu čovjeka i njegovu prirodnu sklonost ka strastima, Allah je dozvolio uživanje u lijepim stvarima, rekavši: „Reci: Ko je zabranio Allahove ukrase koje je On podario Svojim robovima i ukusna jela.’“ (El-Araf, 32.)

I rekao je Uzvišeni: „Nemoj zaboraviti svoj udio na ovome svijetu.“ (El-Kasas, 77.)

Jedna od dova Poslanika, s.a.v.s., bila je: „Allahu moj, popravi moju vjeru koja je moja zaštita i popravi moj dunjaluk na kojem živim.“54 Ova dova otkriva zadivljujuću ravnotežu između dunjaluka i vjere.

Također, umjerenost u govoru i djelima bila jedna je od prepoznatljivih osobina Poslanika, s.a.v.s., pa se od Aiše, radijallahu anha, prenosi da je kazala:

„Poslanik, s.a.v.s., nije žurio u govoru ovako kako vi žurite.“55 Poslanik, s.a.v.s., je rekao: „Doista munbett (osoba koja žuri pr.ur.)56 neće preći željeni put, i izgubiće svoju jahalicu.“57

U jednom hadisu stoji: „Tvoj Gospodar ima pravo kod tebe, tvoje tijelo ima svoje pravo kod tebe, i tvoja porodica ima pravo kod tebe, pa svakome daj njegovo pravo.“58

Također se umjerenost islama ogleda u tome što je Poslanik propisao mnoge olakšice u raznim situacijama o kojima on kaže: „Allah voli da se koriste olakšice isto kao što prezire da se rade loša djela.“59

U jednom hadisu koji govori o osobinama Poslanika, s.a.v.s., stoji: „Kada je Poslanik bio u prilici da bira između dvije stvari uvijek bi izabrao lakšu ukoliko ne bi bila grijeh.“60

————
47 Tirmizi, br. 2239., i Ibn Madže, br. 3966.
48 Ahmed, br. 3078., i Nesai, br. 3007.
49 Buhari, br. 4675., i Muslim, br. 3487.
50 Buhari, br. 1082., i Muslim, br. 1306.
51 Buhari, br. 38., i Nesai, br. 4948.
52 Muslim, br. 4937., i Tirmizi, br. 2438.
53 Muslim, br. 4823., i Ebu Davud, br. 3992.
54 Buhari, br. 6207., i Muslim, br. 3100.
55 Muslim, br. 4897., i Nesai, br. 1329.
56 Buhari, br. 3303., i Muslim, br. 4548.
57 Šejh Muhammed ibn Salih el-Usejmin kaže: „To je onaj koji neprekidno hodi dan i noć, i takav neće preći svoj put niti će mu ostati jahalica, već će izmoriti svoju jahalicu, i samim tim će morati prekinuti svoj put, umoriti se i iscrpjeti.“ Vidjeti: Šerhu rijadis-salihin, 2/218.
58 Bejheki, br. 4931.
59 Buhari, br. 5674., i Tirmizi, br. 2337.
60 Ahmed, br. 5600.

———–

Iz knjige “Muhammed – Allahov Poslanik”
Naslov originala: ” محمد رسول الله ”
Autor: Abdu-l-Muhsin el-‘Abbad el-Bedr

Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Muhammed-Allahov-Poslanik.pdf