NASLJEĐIVANJE NOVCA OD ŽIVOTNOG OSIGURANJA (TJ. HARAM IMETKA)

Alejkumusselam.

Ovo pitanje sadrži u sebi nekoliko podpitanja koja je neophodno ukratko obraditi da bi se odgovorilo na glavno pitanje.

Propis životnog osiguranja

Životno osiguranje je jedan od oblika trgovačkog osiguranja na osobe. Nema razilaženja među savremenim učenjacima oko njegove zabranjenosti.

Poslovno osiguranje, a životno osiguranje jedan njegov oblik, je zabranjeno zbog šest stvari:

● Veliki rizik (tj. nepoznata završnica ugovora) kojeg je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, zabranio u vjerodostojnim hadisima. [Hadis bilježi Muslim (3808).]

● Poslovno osiguranje je jedan oblik kockanja, jer je zasnovan na opasnosti koja se nekad desi a nekad ne desi, pa time ulazi pod opću zabranu kocke: “O vjernici, vino i kocka i strelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite.” (Prijevod značenja El-Ma'ide 90.)

● Ovo osiguranje u sebi sadrži obje vrste kamate, kamate zbog odgode i kamate zbog viška.

● Ovo je jedan oblik klađenja zbog rizika i opasnosti koji se nalaze u njemu, a klađenje je zabranjeno vjerodostojnim hadisima.

● Također u njemu je bespravno uzimanje tuđeg imetka, a da se zauzvrat ne dâ ništa, koje zabranjeno Kur'anom.

● Sadrži u sebi obavezivanje onim čime Šerijat ne obavezuje, jer osiguravajuće društvo nije uzrokovalo nezgodu da bi je ono moralo nadoknaditi, a sa druge strane uzima imetak od korisnika a da nije ništa uradilo za korisnika.

Prema tome, imetak koji se dobije od životnog osiguranja se u Islamu tretira kao haram imetak koji nije dozvoljeno da se uzme, niti posjeduje nego je obaveza riješiti se istog. Od ovog imetka koje se dobije od životnog osiguranja dozvoljeno je uzeti i zadržati kod sebe samo onoliko koliko je dato prilikom plaćanja rata (znači saberu se sve uplaćene rate tokom čitavog perioda) od strane korisnika osiguranja. A što pređe tu vrijednost uplaćivanja predstavlja haram imetak kojeg se korisnik osiguranja ili njegovi nasljednici moraju riješiti.

Propis nasljeđivanja haram imetka

Po velikoj većini učenjaka ovog Ummeta od hanefija (Hašijetu Ibn Abidin 5/104), malikija, šafija (El-Medžmua 9/428) i hanabila (El-Insaf 1/478) smrt neke osobe ne čini haram imetak koji je ona posjedovala čistim i dozvoljenim da se naslijedi. Po njima je obaveza da se taj haram imetak nakon smrti osobe u čijem je vlasništvu bio vrati pravom vlasniku od kojeg je na haram način uzet. A ako on nije poznat vlasnik tog imetka taj haram imetak treba udijeliti siromašnim muslimanima.

Propis nasljeđivanja

Po idžmau učenjaka ovog Ummeta muslimani su obavezni da imetak koji nasljeđuju od svojih umrlih dijele na način kako je to pojašnjeno u tri kur'anska ajeta sure En-Nisa. Pa tako oporuka ili vesijet umrlih u kojoj pojasne koliko i šta ostavljaju svojim nasljednicima koji ih po ova gore spomenuta tri ajeta obavezno nasljeđuju ta oporuka je ništavna i batil. Oporučiti se može u visini trećine imetka samo onima koji nisu obavezni nasljednici po kur'anskim ajetima.

Muslimanima nije dozvoljeno da nasljeđuju imetak po nasljednom zakonu država koje ne praktikuju šerijatsko pravo, pri čemu npr. sestre i majka nasljeđuju isti udio koliko i braća a što je oprečno nasljeđivanju po Šerijatu. Ova tema je veoma bitna i traži poseban prostor da bi se obratila što nije cilj ovog odgovora.

Na osnovu šerijatskog nasljeđivanja umrlog, ako ste ti i tvoja tetka jedini živi nasljednici tvog amidže, tj. ako on nema braće, drugih sestara, majke niti oca, onda po Šerijatu tebi pripada 50% nasljedstva a tvojoj tetki isto 50%, a što se vjerovatno poklapa sa onim kako bi naslijedili po zakonu države u kojoj živite. Naravno, ovo govorimo načelno, tj. ako je imetak koji se nasljeđuje halal a ne haram imetak.

Šta uraditi sa haram imetkom (kako ga se riješiti)

Ako neka osoba bude u situaciji da u njen posjed i vlasništvo dođe imetak koji je steknut na haram način, poput uzimanja kamate, zabranjene kupoprodaje, zabranjenog osiguranja (trgovačkog) i slično, nema razilaženja među učenjacima da je ona obavezna vratiti taj haram steknuti imetak njegovom vlasniku ako je poznat. A ako vlasnik ili porijeklo imetka koji je steknut na haram način nisu poznati, učenjaci imaju podijeljeno mišljenje šta da se radi sa tim haram imetkom nakon što su složni da ga se treba riješiti. Pošto rješavanje tog imetka može imati nekoliko solucija i mogućnosti navešćemo svaki od njih sa kratkom analizom.

Prva solucija – da se taj haram imetak uzme i koristi kao da je halal imetak.

Nema razilaženja među učenjacima kao što je već rečeno da haram imetak uopćeno nije dozvoljeno koristiti.

Druga solucija – da se ostavi taj haram imetak (u ovom slučaju novčana premija osiguranja na život mimo onoga što je uplaćivano) strani koja ga daje (u ovom slučaju osiguravajućem društvu), da se ona koristi njime i da radi sa njim šta hoće.

Ova solucija ima jaku osnovu uzimajući u obzir to da muslimanu nije dozvoljeno da koristi haram imetak bez obzira šta će vlasnik tog imetka raditi sa njim. Međutim, problem u ovoj soluciji je što mi znamo da osiguravajuće društvo (ili banka i slično od kojih dolazi haram imetak) posluje na haram način a ostavljanjem tog haram imetka kojeg smo dobili, što mi time potpomažemo osiguravajuće društvo u njegovom poslovanjima na haram način. A

Uzvišeni nam zabranjuje da pomažemo nekoga u griješenju rekavši: “A nemojte se potpomagati u griješenju i neprijateljstvu” (El-Maide, 2).

Treća solucija – da se uzme taj imetak a zatim da se bukvalno uništi.

Ovo nije dozvoljeno jer je zabranjeno upropaštavanje imetka kao što je došlo u hadisu kojeg bilježi Buharija u svom Sahihu gdje kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da Allah između ostalog što je navedeno: “… mrzi kod vas rekla kazala, mnoštvo zapitkivanja i upropaštavanje imetka”.

Četvrta solucija – da se uzme ovaj imetak i podijeli siromašnima, zaduženima ili za opće potrebe muslimana (gradnja puteva, mostova, bolnica i slično) ali bez toga da se očekuje nagrada od Allaha, dželle še'nuhu, nego samo sa ciljem rješavanja od haram imetka.

Peta solucija – da se uzme taj imetak i da se da nekome od koga je to osiguravajuće društvo uzela određeni imetak kao vid plaćanja rata pri čemu je istekao ugovor a korisnik osiguranja nije dobio protivuslugu. Naravno, ovde se misli na osobu koja nije znala da je osiguravanje u trgovačkim osiguranjima haram pa je to uradila a nakon toga se pokajala.

Nakon izloženih solucija, analize i komentara istih može se reći da su ove dvije zadnje solucije najbolji način kako da se čovjek u današnje vrijeme riješi haram imetka, s tim da četvrtu soluciju mnogi savremeni učenjaci izabiru kao najprihvatljiviju.

Prema tome, što se tiče konkretnog odgovora na tvoje pitanje on bi se sastojao u sljedećem:

– ti i tvoja tetka nasljeđujete tvog amidžu po pola ako nema drugih šerijatskih nasljednika.

– osiguravanje na život je zabranjeno oko čega nema razilaženja među savremenim učenjacima.

– vi kao nasljednici imate pravo da od dobijene novčane premije na životno osiguranje uzmete za sebe kao nasljedstvo samo onoliko koliko je tvoj amidža ukupno uplatio isplaćujući rate, a sva novac koji pređe tu vrijednost predstavlja haram imetak kojeg se trebate riješiti.

– taj haram imetak kojeg se trebate riješiti najispravnije i najbolje je da udijelite siromasima, zaduženim muslimanima ili za opće potrebe muslimana (izgradnja puteva, mostova i slično).

A što se tiče tvoje sestre, njoj je dozvoljeno dati od tog haram imetka jedino u slučaju ako je siromašna ili zadužena (daje joj se onoliko koliko je potrebno da vrati dug), a u protivnom nije joj dozvoljeno dati od tog haram imetka. Osim ako ti hoćeš da pomogneš i daš svojoj sestri novca od onog dijela koji je halal koji si naslijedio od svog amidže. Ve billahi tevfik.

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com