PODJELA KURBANSKOG MESA PO SUNETU

Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

Oko načina podjele kubanskog mesa učenjaci imaju podijeljeno mišljenje:

Prvo mišljenje: da je mustehab da se ono podijeli na tri dijela: trećina za kuću, trećina za prijatelje i trećina za siromašne.

Ovo je stav hanefijskog i hanbelijskog mezheba.

Dokazuju to predajama koje se prenose od Ibn Abbasa, Ibn Omera i Ibn Mes'uda, radijallahu anhum.

Kaže Ibn Omer, radijallahu anhuma: „Kurbansko meso (se dijeli na tri dijela): trećina za porodicu, trećina tebi i trećina siromašnima“. Bilježi ga Ibn Hazm u „El-Muhalla“.

Drugo mišljenje: da je najbolje svo meso udijeliti kao sadaku, osim malog dijela kojeg trebaju pojesti ukućani.

Ovo je stav šafijskog mezheba.

Treće mišljenje: da način udijeljivanja nije određen, dakle može se pojesti, udijeliti (komšijama i prijateljima) ili dati kao sadaka (siromašnima) prema vlastitoj želji.

Ovo je stav malikijskog mezheba.

Dokazuju to hadisom kojeg bilježi Muslim u svom Sahihu od Sevbana, radijallahu anhu, koji kaže: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je zaklao kurban, a zatim rekao: O Sevbane, pripremi meso ovog kurbana. Kaže: pa sam ga hranio tim mesom sve dok nije došao u Medinu“.

Odabrano mišljenje je stav malikija, tj. da način udijeljivanja nije određen, jer u šerijatskim tekstovima nije došlo tačno u kojim mjerama i kome da se udijeli, nego u tome ima širine. Na ovo ukazuje opšte značenje ajeta i hadisa u kojima se govori o podjeli kurbanskog mesa.

Kaže Uzvišeni: „Jedite meso njihovo, a nahranite i siromaha ubogog“ (El-Hadždž, 28.).

Takođe, u hadisu kojeg bilježi Muslim kaže Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Jedite, uskladištite (tj. ostavite za poslije) i udijelite kao sadaku“.

Shodno svemu navedenom, u načinu podjele kurbanskog mesa ima širine, pa onaj ko želi može ga podijeliti na tri dijela, jer se to prenosi od ashaba, a može i u drugačijem omjeru, radi određene koristi. Mustehab je da se spoji između jedenja (unutar porodice), poklanjanja (prijateljima ili komšijama) i udjeljivanja kao sadake (siromašnima), shodno mogućnostima. A Allah zna najbolje.

Jedenje kurbanskog mesa od strane onih koji su zaklali taj kurban je mustehab po većini učenjaka. Oni naredbodavnu formu (da se jede) koja je došla u šerijatskim tekstovima spuštaju na stepen mustehaba, jer je naredba došla nakon zabrane jedenja i uskladištavanja, a što je derogirano. Klanje kurbana je ispravno i ako se čitav kurban udijeli siromašnima, jer se time onaj ko ga kolje odriče svog dijela u korist siromaha.

Učenjaci zahirijskog mezheba smatraju da je vadžib da se nešto od kurbana pojede, dok ostali učenjaci taj stav odbacuju. Takođe, složni su učenjaci da je mustehab udijeliti dio kurbanskog mesa rodbini i prijateljima, a ako se to i ne bi učinilo u tome nema smetnje.

Oko udjeljivanje kurbanskog mesa kao sadake siromašnima učenjaci imaju podijeljeno mišljenje:

Prvi stav – da je vadžib.

Na ovome su šafije i hanabile.

Dokazuju to riječima Uzvišenog: „Jedite meso njihovo, a nahranite i siromaha ubogog“ (El-Hadždž 28).

Po ovom stavu, ako onaj ko kolje kurban sve pojede i ništa ne udijeli kao sadaku siromašnima obavezan je udijeliti jednu Ukiju (najpoznatija mjerna jedinica koja je po idžamu učenjaka 40 dirhema, u srebru vrijedi 119 grama a u zlatu 29,75 grama), u protivnom kurban mu nije valjan.

Drugi stav – da je mustehab, a ne vadžib.

Na ovome su hanefije i malikije, a ovo je i ispravno, jer naredba u ajetu ukazuje na preporučenost i smjernicu, poput jedenja i udjeljivanja (rodbini i prijateljima). Smisao klanja kurbana je da se sa prolivanjem krvi približi Allahu i iskaže zahvalnost, a ne korist siromašnih. Obavezivanje onog ko kolje da mora udijeliti jedan dio kao sadaku je obavezivanje nečim za što nema čvrstog dokaza. Što se tiče obavezivanja davanja Ukije za ovako nešto nema nijednog argumenta u šerijatskim tekstovima.

Sve navedeno ukazuje da u podjeli kurbanskog mesa ima širine, pa ako bi onaj ko kolje kurban pojeo ga u cjelosti ili ga ostavio za svoju porodicu, kurban bi bio valjan i nije obaveza dati nikakvu nadoknadu ili kefaret za ovakav postupak.

Prema tome, dozvoljeno je čitav kurban ostaviti za potrebe kuće, kao što je dozvoljeno i čitav udijeliti siromašnima, ako je to korisnije i potrebnije, a najbolje je da se dio pojede, dio udijeli (komšijama i prijateljima) i dio da kao sadaka (siromašnima), jer je takav način podjele došao u šerijatskim tekstovima i predajama ashaba. A Allah zna najbolje.

Ve billahi tevfik.

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com