RAZILAŽENJE UČENJAKA OKO POSTA 6 DANA ŠEVVALA

Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Osnovni šerijatski tekstovi oko posta šest dana Ševvala su sljedeći hadisi:

Hadis kojeg bilježi Muslim u svom Sahihu od Ebu Ejjuba El-Ensarije, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ko posti Ramazan a zatim ga uslijedi sa šest dana Ševvala kao da je postio cijeli vrijeme“.

Takođe, hadis od Sevbana, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ko posti šest dana nakon Fitra (ramazanskog Bajrama) to je kao (post) cijele godine. Ko uradi jedno dobro djelo ima nagradu dest tih djela“. Hadis bilježe Nesai, Ibn Madže, Ahmed i Darimi sa malim razlikama u tekstu hadisa, a sam hadis je Albani ocijenio vjerodostojnim a Šujab Arnaut dobrim.

Prenose se i drugi hadisi u istom kontekstu, međutim u njima ima slabosti te nema potrebe da ih navodimo.

Dva navedena hadisa su vjerodostojna i sa njima se dokazuje da je mustehab postiti šest dana Ševvala.

Značenje riječi „kao da je postio cijeli vrijeme“ i „to je kao (post) cijele godine“ su: da post Ramazna (mjesec dana) vrijedi (ima nagradu kada se pomnoži sa deset, jer se svako dobro djelo udesetostručava po tekstu 160. ajeta sure El-En'am) kao post deset mjesci, a post šest dana Ševvala vrijedu (ima nagradu kada se pomnoži sa deset) kao post dva mjeseca (tj. šezdeset dana), pa je tako zbir nagrade ovog posta 12 mjeseci (godina dana).

Stavovi učenjaka oko posta šest dana Ševvala (pogledaj: Bidajetul-mudžtehid od Obn Rušda str. 352, Nejlul-evtar od Ševkanija str. 825, Subulusselam od Saneanija str. 425):

Prvi stav učenjaka – da je mustehab postiti šest dana Ševvala i da se time postiže spomenuta nagrada u hidisima.

Ovo je stav Šafije, Ahmeda, Davuda Zahirija i mnogih drugih.

Njihovi argumneti su gore spomenuti hadisi.

Drugi stav učenjaka – da je pokuđeno postiti šest dana Ševvala.

Na ovom stavu su Ebu Hanife i Malik.

To argumentiraju time što bi se tim postom moglo pomisliti da je vadžib postiti te dane uz Ramazan, a nema vadžib posta osim mjeseca Ramazana, kefareta ili zavjet-posta. Ovaj argument je jako slab imajući u vidu vjerodostojne hadise, a sa druge strane to dovodi u upitnost posta i ostalih preporučenih dana posta, poput tri dana u mjesecu, post dana Arefata, post ponedjeljka i četvrtka i slično.

Imam Malik u svom Muvetteu argumnetira svoj stav time što nije vidio nikoga od uleme da posti te dane. Takođe, ovaj argument je slab, jer ostavljanje Suneta od strane ljudi ili uleme nije dokaz da se time odbacuje ili ne prihvata Sunet koji je prenešen u vjerodostojnom hadisu.

Neki učenjaci malikijskog mezheba, poput Ibn Abdulberra i Ibn Rušda, traže opravdanje imamu Maliku u njegovom stavu u tome da do imam Malika nije došao ovaj hadis ili da je došao a da ga je on ocijenio slabim.

Bilo kako bilo, stav da je mustehab postiti šest dana Ševvala je bez sumnje ispravan stav zbog jasnog vjerodostojnog hadisa.

Neki učenjaci su govorili oko toga da li je bolje postiti na početku mjeseca ili kasnije, spojeno svešest dana ili odvojeno, kao i da li je obaveza prvo napostiti opravdano izostavljene dana Ramazana da bi se imala nagrada posta 6 dana Ševvala. Ispravno je, a Allah zna najbolje, da nema razlike u postu 6 dana tokom cijelog mjeseca Ševvala svejedno spojeno ili odvojeno jer nema vjerodostojnog dokaza koji to ograničava.

Takođe, obzirom da je dozvoljeno odgoditi napaštanje Ramazana do sljedećeg Ramazana, uslovljavanje napaštanja propuštenih dana Ramazana prije posta 6 dana Ševvala da bi se imala spomenuta nagrada od tog posta nije opravdano niti ima konkretan argument koji to uslovljava i obavezuje.

Prema tome, preporučenost posta šest dana Ševvala ima utemeljenje u vjerodostojnom hadisu u kojem je došlo da ima nagradu kao da je postio čitavu godinu dana. Ve billahi tevfik.