Šta je urok (‘ajn)?

Riječ “urok” dolazi od glagola a ‘ne-je’ inu, tj . kada nekoga očima pogodi – urekne. U osnovi do uroka dolazi kada je neko ko ima urokljive oči zadivljen nečim, pa o tome razmišlja u svojoj pokvarenoj i prljavoj duši, a zatim se potpomaže u ostvarenju njene nakane gledanjem u onoga koga želi ureći. Uzvišeni Allah naredio je Svome poslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, da kod Allaha traži zaštitu od zavidljivaca: “Utječem se od zla zavidljivca kada (zavist ne krije) zavidi” (Prijevod značenja EI-felek, 5.) Svaki urokljivac je i zavidljivac, a nije svaki zavidljivac urokljivac. Pošto je zavidnost općenitija i raširenija od urokljivosti, otuda utjecanje Allahu od zavidnika obuhvata i utjecanj e od urokljivaca. Urok je dakle strijela koja izlazi iz duše zavidnika i urokljivaca prema onome kome zavide i očima ga gledaju, i nekad ga pogađaju, a nekad promašuju. Ako zadese čovjeka otkrivenog i bez zaštite, utječu na njega, a ako ga zadese dok je na oprezu i spremnog oružja, strijele ga ne pogađaju i na njega ne utječu, a možda se čak strijela vrati na onoga ko ju je poslao. (“Zadul-me'ad” s određenim intervencijama) Od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, preneseni su vjerodostojni hadisi o uroku očima, od kojih je svakako i hadis zabilježen u dva Sahiha od Aiše, radijallahu anha, da je kazala:”Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naređivao mi je da tražim da mi se uči rukja od uroka. ll Bilježe Muslim, Ahmed i Tirmizi-koji hadis smatra vjerodostojnim -od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, a on od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je kazao: “Urok okom je istina, a da ima išta što može kader preteći, preteklo bi ga oko, pa ako neko od vas zatraži da se okupate, vi se okupajte.” Bilježe također imami Ahmed i Tirmizi, koji hadis smatra vjerodostojnim, od Esme bint Umejs, radijallahu anha, da je kazala: · “O Allahov Poslaniče, porodicu Džaferovu pogađaju uroci, hoćemo li tražiti da im se uči rukja?”, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “Svakako, jer da ima išta što bi moglo kader preteći, pretekao bi ga urok (‘ajn).” Bilježi Ebu Davud od Aiše radijallahu anha da je kazala:”Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naređivao bi urokljivcu da se abdesti, a zatim bi se time okupao urečeni.” Zabilježili su imam Ahmed, Malik, Nesai i Ibn Hibban, koji vjerodostojnim smatra hadis, od Sehla b. Hunejfa, radijallahu anhu, “da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, krenuo, a i on sa njim, na put prema Mekki. Kad su stigli do mjesta po imenu Šu'bul-harar kod Džuhfe, okupa se tu Sehl b. Hunejf. a bio je bijele puti i lijepog izgleda i kože, a Amir b. Rebi'a iz plemena Beni Adijj b. Ka'ba gledao ga je dok se kupao i rekao: ‘Nisam do danas vidio ljepše kože ‘, i Sehl se srušio. Tada su ljudi otišli Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, govoreći: ‘Allahov Poslaniče, imaš li lijeka za Sehla, Allaha nam, ne diže glavu?’ Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao je: ‘Da li sumnjate na nekog?’ Rekli su:'Gledao je u njega Amir b. Rebi'a’, pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pozvao Amira i žestoko ga ukorio i rekao: ‘Pa zar treba da neko od vas ubije svoga brata!? Kada si vidio nešto što ti se sviđa zašto nisi rekao tebarekellah – Allah te blagoslovio.'Zatim mu je rekao: ‘Okupaj se zbog njega.’ Pa je Amir oprao lice, ruke, laktove, koljena, krajeve nogu i unutrašnjost ispod donjeg ogrtača u lonac. Potom je ta voda izlivena na Sehla, a poljevao ju je jedan čovjek stojeći iza njega, po njegovoj glavi i leđima, naginjući lonac iza njega. Kada su tako sa njim učinili, Sehl je nakon toga otišao sa ljudima potpuno zdrav. ” Većina učenjaka potvrđuje urokljivost okom na osnovu spomenutih hadisa i drugih predaja, a i onoga što se može vidjeti i što je stvarnost. Što se tiče hadisa koji ste spomenuli: “Trećina ljudi u mezarima je zbog uroka”, nije nam poznata njegova vjerodostojnost, ali autor djela “Nejlul-evtar” spomenuo je da je Bezzar zabilježio hadis Hasana b. Džabira da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Najviše ljudi iz moga ummeta, poslije Allahovog određenja i kadera, umire od (djelovanja) duša”, tj . od uroka. Dužnost je čovjeku da zaštiti sebe od šejtana i pokvarenih džinna i ljudi, snagom svoga imana u Allaha, uzdajući se i oslanjajući na Njega, pribjegavajući Njemu i štiteći se Njime, također koristeći Poslanikovu, sallallahu alejhi ve sellem, zaštitu, čestim učenjem sura El-Felek, En-Nas, EI-Ihlas, El-Fatihe i Ajetul-Kursijje. Također u zaštitu spadaju i ove dove: “E'uzu bi-kelimatillahit-tammati min šerri ma halek”-“Utječem se Alla hovim savršenim riječima od zla on oga što On stvara”; “E'uzu bi-kelimatillahit-tammati min gadabihi ve ‘ikabihi ve min šerri ‘ibadihi ve min hemezatiš-šejatin ve en jahdurun”­”Utječem se Allahovim savršenim riječima od Njegove srdžbe, kazne i od zla Njegovih robova, i od zla šejtanskih podrugivanja i od toga da me snađu; Allahove riječi: “Dovoljan mi je Allah, na Njega se oslanjam i On je Gospodar Arša veličanstvenog” (Prijevod značenja Et-Tevbe, 129.); ali i slične šerijatske dove, a u ovom kontekstu je i značenje lbnul Kajjimovog govora spomenutog na početku odgovora. Ako čovjek zna da ga je neko urekao ili sumnja da je on nekoga urekao, naređuje mu sc da se okupa radi svoga brata. Donese mu se posuda s vodom, te u nju stavi svoje šake, izapere usta i vodu vrati u posudu, opere lice nad posudom, zatim stavi svoju lijevu ruku u vodu i polijeva po desnom koljenu, pa desnu ruku stavi u vodu i polijeva po lijevom koljenu, zatim opere svoj donji ogrtač (izar), a potom izlije na glavu urečenog s leđa sve odjednom, pa će bolesnik s Allahovom dozvolom ozdraviti. Kod Allaha je uspjeh, neka je salavat i selam na našeg poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, njegovu porodicu i ashabe.3 (Stalna komisija za fetve)

3 Fetava ledžne (1/174- 177)

____________

Iz knjige “Fetve i propisi vezani za djecu”
Naslov originala: “FETAVA VE AHKAM HASSA BI-T-TIFL”
Autor: Jusuf b.Muhammed b.Ibrahim el-Atik