ZARADA U RESTORANU U KOJEM SE SLUŽI ALKOHOL I SVINJETINA

Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Hvala Allahu i neka je salat i selam ne posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

Prodaja alkohola i svinjskog mesa

Prodaja alkohola i svinjskog mesa je haram po idžmau učenjaka. Na tu zabranu ukazuje vjerodostojan hadis kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima u rivajetu od Džabir ibn Abdullaha, radijallahu anhuma, u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao godine kada je oslobođena Mekka: “Zaista su Allah i Njegov Poslanik zabranili prodaju vina (alkohola), strvine (uginule životinje), svinje i kipova, …”.

Rad u restoranu u kojem se mušterijama nudi alkohol i svinjsko meso

U osnovi nije dozovljeno raditi u restoranu, grilu i bilo kojoj vrsti radnji u kojima se poslužuje alkohol, svejedno posluživao alkohol lično ili ne. Jer u tome je pomaganje tih vrsta radnji u griješenju prema Allahu, a to griješenje je konzumiranje alkohola i jedenje svinjetine koji su zabranjeni po Kitabu, sunnetu i idžamu učenjaka.

A Uzvišeni Allah kaže: “Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i čestitosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu; i bojte se Allaha, jer Allah strašno kažnjava”. (El-Maide, 2)

Takođe, nije dozvoljeno jer je u tome potvrđivanje munkera (harama) i ostavljanje njegovog negiranja, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao u hadisu kojeg prenosi Džabir, radijallahu anhu: “Ko od vas vidi munker (haram djelo) neka ga ukloni rukom, ako ne može onda jezikom, a ako ne može ni jezikom onda srcem, a to je najslabiji vid imana” (Muslim).

Onaj ko radi na sličnim mjestima gdje služi alkohol, on potpada pod hadis u kojem je došlo da takve osobe Uzvišeni Allah proklinje.

Naime, prenosi Ibn Omer, radijallahu anhuma, da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Allah je prokleo vino (alkohol), onog ko ga pije, ko ga toči, ko ga prodaje i kupuje, ko ga pravi i kome se pravi, ko ga nosi i kome se nosi”, a kod Ahmeda, Hakima i Bejhekija ima dodatak: “I onog ko jede njegovu zaradu”. Hadis bilježe Ebu Davud, Ahmed, Hakim i Bjeheki, a u rivajetu od Enesa, radijallahu anhu, bilježe ga Tirmizi i Ibn Madže, a u rivajetu od Osman ibn ebil-‘Asa, radijallahu anhu, bilježe ga Taberani u “Kebiru” i “Evsatu”. Hadis je zbog mnoštva rivajeta u najmanju ruku dobar, vjerodostojnim ga ocjenjuju Hakim, Ibn Hibban, Albani i mnogi drugi.

U praksi se rad u takvim restoranima može podijeliti u dva stanja:

Prvo stanje – da radi oko svinjskog mesa, tako što ga sprema ili dostavlja mušterijama.

U tom slučaju njegov posao nije dozvoljen jer predstavlja potpomaganje u griješenju. A Uzvišeni zabranjuje potpomaganje u grijehu: “A nemojte se potpomagati u griješenju i neprijateljstvu” (El-Maide, 2). Vadžib mu je da smjesta napusti taj posao.

Ono što zaradi radnik u obavljanju ovakog posla ta zarada je haram imetak jer je zarada na haramu haram. Onaj ko je znao da je taj posao haram i na tome zaradio imetak dužan je da se pokaje iskrenom tevbog i da se riješi tog haram imetka tako što će ga dati u opće potrebe muslimana, tj. da udijeli siromahu, zaduženom ili da za izgradnju ili popravku puteva, mostova i slično, a za rješavanje od tog haram imetka nema nikakvog sevapa.

Drugo stanje – da radi u takvim restoranimam u kojima se konzumiraju harami svinjetina, alkohol i slično, samo poslove koji su halal, tj. nema kontakta sa haramima.

I u ovom slučaju vadžib je da taj posao ostavi čim nađe drugi posao u kojem nema harama. S tim da ono što zaradi od ovakvog posla u kojem nema dodira sa haramom je halal. A ako i dalje ostane raditi na tom mjestu, nevodeći računa o halal zaradi niti tražeći drugi posao koji je daleko od harama, on je griješan, a njegov imetak koji tu zaradi je halal konzumirati.

Musliman treba znati da onaj ko ostavi radi Allaha ono što je haram Allah mu olakša i otvori esbabe (razloge i povode) rizka (opskrbe).

Kaže Uzvišeni: “A onaj ko se Allaha boji On mu nađe izlaz i opskrbi ga odakle se ni nenada” (Et-Talak, 2-3).

Ve billahi tevfik.

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com