Ve alejkumus-Selam!

Škripanje zubima u snu nije, koliko znam, zbog utjecaja džina. Čovjek sanja razne stvari, kojih se mozda ujutro i ne sjeća. To može biti jedan od razloga ovog postupka. Naročito ako dotična osoba ima običaj na javi škripati zubima.

Nije ispravno svaki neobičan postupak ili stanje vezivati za džine, sihr, urok itd., jer se time otvaraju velika vrata zla i sumnji kojih se čovjek teško može kotarisati i koje imaju jako negativan utjecaj na njegovu psihu. Molim Uzvišenog Allaha da nas zaštiti svakog zla. Amin
odgovorio Mr. Safet Kuduzović (23.03.2004)

Preuzeto sa stranice:islamskiedukativni.wordpress.com

Ve alejkumus-Selam!

Uzvišeni Allah će oprostiti sve grijehe pa čak i nevjerstvo, ako se čovjek istinski pokaje svome Gospodaru. Uzvišeni je rekao: “Reci: O robovi moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost, Allah će oprostiti sve grijehe, On mnogo prašta i milostiv je.” (Kur'an, 39/53).

U hadis-i-kudsiji Uzvišeni kaže: “O sine Ademov kada bi tvoji grijesi dostigli nebeske visine, pa kada bi zatražio oprosta Ja bih ti ih oprostio…” Tirmizi
Allah je rekao: “Uistinu dobra djela brišu loša.” (Kur'an, 11/114).

Amr b. El-‘As kaže da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Islam briše ono što je prije njega i hidžra briše ono što je prije nje i hadždž briše ono što je prije njega.” Muslim
Ne samo to. Uzvišeni Allah će, ako hoće, sve te grijehe, zbog iskrene teobe, pretvoriti u dobra djela. Uzvišeni kaže : “To su oni kojima će Allah njihova loša djela zamjeniti dobrim” (Kur'an, 25/70).

Imam Hakim bilježi od Ebu Hurejre da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Neki ljudi će na Sudnjem danu poželjeti da su imali što više loših djela.” Ashabi začuđeno upitaše: “Ko su ti o Allahov Poslaniče?” “Oni kojima će Allah zamjeniti njihova loša djela dobrim djelima,” odgovori Poslanik, s.a.v.s. šejh Albani kaže da je lanac prenosilaca ovoga hadisa dobar. Međutim, imam Ibn-Redžeb u djelu El-džamia’ (1/118) kaže da bi ovo prije mogle biti riječi Ebu Hurejre, r.a., nego Poslanika, s.a.v.s. Ova predaja, svakako, ne podstiče na činjenje loših djela, to je zabranjeno Kur'anom Sunnetom i konsenzusom muslimana. Ova predaja samo ukazuje na Allahovu milost.

Ibn-Abbas prenosi da je Džibril, a.s., rekao Poslaniku, s.a.v.s.: “Da si me vidio kada sam uzimao morski pjesak i trpao ga Faraonu u usta (dok se utapao) bojeći se da ga ne stigne Allahova milost.” Tirmizi, Taberani i Dija El-Makdisi. Imam Tirmizi je ovaj hadis ocijenio dobrim.

Nema sumnje da bi Uzvišeni Allah oprostio i Faraonu, najvećem zločincu čovječanstva koji se proglasio Bogom, da se kojim slučajem iskreno pokajao prije početka utapanja. Kako onda da Milostivi ne oprosti ono što je manje od toga?!

Molim Plemenitog Allaha da nas obaspe svojom neizmjernom milošću, oprosti nam grijehe i uvede nas u džennetska prostranstva. Amin!
odgovorio Mr. Safet Kuduzović (23.03.2004)

Preuzeto sa stranice:islamskiedukativni.wordpress.com

Ve alejkumus-Selam!

Islamski učenjaci se spore po ovom pitanju. Ispravno mišljenje je ono koje zastupa imam Ahmed koji smatra da su obadva postupka legitimna, jer ne postoji jasan dokaz na osnovu koga bi se moglo preferirati jedno od mišljenja. O ovom pravnom pitanju je bilo opširnijeg govora u knjizi “Svojstva Poslanikovog, s.a.v.s., namaza” str. 137-139, sa dokazima dviju strana.

odgovorio Mr. Safet Kuduzović (01.04.2004)

Preuzeto sa stranice:islamskiedukativni.wordpress.com

Ve alejkumus-Selam!

1. Propušteni fard namazi se moraju naklanjati zbog riječi Poslanika, s.a.v.s.: “Allahov dug je preči da se izmiri” Muttefekun alejhi. Međutim, ovdje se postavlja pitanje zbog čega se propuštaju namazi ? Ako se neki od namaza propusti iz vjerski opravdanog razloga, kao: ludilo, san iz koga se čovjek nije mogao probuditi pored preduzetih uzroka za buđenje, zaborav, onda je namaz valjan iako se klanjao u drugom namaskom vremenu. Međutim, ako se namaz propusti iz neopravdanog razloga onda je to jako opasna stvar i nema većeg grijeha na ovome svijetu od ostavljanja namaza ili klanjanja namaza u drugom mimo propisanog vremena. Veliki dio islamskih pravnika ne pravi razliku između onoga koji u potpunosti ostavi namaz i onoga koji ga klanja u nepropisanom vremenu. Jedan dio pravnika takvog smatra otpadnikom od vjere.

2. Žena kada napuni punoljetstvo dužna se je pokriti bez učenja posebne dove ili nijeta za pokrivanje, samim činom pokrivanja ispunjava obavezu kojom ju je Uzvišeni obavezao.

3. Dozvoljeno je ženi da obuče vjenčanicu bez hidžaba ako ispuni tri uvjeta, u protivnom nije:

a) da tom vjenčanicom ne oponaša nevjernice (tj. da dotična vjenčanica ne bude tipična za nevjernice),
b) da vjenčanica ne bude suviše strukirana, prozirna ili kratka da time pokazuje svoje ukrase prisutnim ženama (dozvoljeno joj je pokazati djelove tijela koji se peru pri abdestu ili malo više od toga),
c) da je takva isključivo pred ženama ili muškarcima koji su joj mahrem, ne pred punoljetnim strancima, jer mješanje muškaraca i žena nije dozvoljeno na svadbama niti mimo svadbi, a Allah najbolje zna.
odgovorio Mr. Safet Kuduzović (01.04.2004)

Preuzeto sa stranice:islamskiedukativni.wordpress.com

Ve alejkumus-Selam!

Iz postavljenog pitanja se razumije da je potreba za liječničkom intervencijom bila po noći ili eventualno u vrijeme nekih praznika ili neradnih dana. Muslimanka je dužna da traži ženu muslimanku ljekara. Ako ne nađe muslimanku onda će ići kod nemuslimanke. Ako ne nađe ni nemuslimanku onda će ići kod liječnika muslimana. Ako ne nađe muslimana onda će ići kod liječnika nevjernika. Svaka muslimanka je dužna da traži ljekara po spomenutom redosljedu i nije joj dozvoljeno da ide kod narednog, ako prethodni može pružiti odgovarajuću liječničku uslugu. Međutim, vjerujem da je u ovom slučaju izbor bio jako mali ili da ga gotovo nije ni bilo, jer je samo jedan liječnik dežurao. Prema tome ženi je potpuno opravdano da se u ovakvom slučaju otkrije pred doktorom muškarcom, (vjernikom ili eventualno nevjernikom) budući da nema žene. Međutim, mora paziti da otkriva samo ono što je nužno za otkriti. Bolje joj je da se liječi i nije ispravno da samoj sebi štetu nanosi, jer Uzvišeni kaže: ”I ne ubijajte sami sebe, Allah je, uistinu, prema vama milostiv.” (Prev. znač. En-Nisa’ 29) Poslanik, s.a.v.s., kaže: ”Zabranjeno je sebi činiti štetu i drugome zlo nanositi” (Ibn-Madže – dobar hadis). U drugom hadisu stoji: ”O Allahovi robovi, liječite se, jer Allah nije spustio ni jednu bolest a da za nju nije spustio lijek, osim smrti.” (Ibn-Madže, Ahmed- vjerodostojan hadis). Poznato fikhsko pravilo glasi: ”U nuždi se dozvoljava ono što je mimo nje zabranjeno.” Ovi i brojni drugi dokazi ukazuju na obavezu liječenja, Allah najbolje zna.
Molim Uzvišenog Allaha da nas sačuva svakog zla. Amin!

odgovorio Mr. Safet Kuduzović (03.04.2004)

Preuzeto sa stranice:islamskiedukativni.wordpress.com