Obilježavanje dana sunećenja nije utmeljeno Šerijatom. Hanbelijski autoritet El-Hirki rekao je: “Prvi muslimani nisu imali običaj oraganizirati veselje povodom sunećenja i na njega se ne mora odazvati onaj koga se pozove; prema hadisima, čovjek se mora odazvati samo na svadbeno veselje.” Imam Ahmed zabilježio je predanje u kojem stoji da je Osman b. Ebu el-As, radijallahu anhu, pozvan na veselje povodom sunećenja, pa se nije odazvao. Neko mu je prigovorio zbog toga, a on je rekao: “Niti smo za vrijeme Resulullaha sallallahu alejhi ve sellem, pozivani na veselje povodom sunećenja, a niti smo sami odlazili kući onog ko suneti svoje dijete.”

Ibn Kudama, u svom djelu “El-Mugni”, zapisao je sljedeće: “Ne postoji šerijatski tekst koji dokazuje da čovjek postiže nagradu ako na veselje pozove prijatelje povodom sunećenja. Moglo bi se kazati da taj poziv ima status poziva na ono veselje koje čovjek upriliči tek onako, bez posebnog razloga. Ako onaj koji poziva na veselje povodom sunećenja djeteta, ima namjeru time iskazati zahvalnost Gospodaru na blagodati djeteta i ponuditi hranom svoje prijatelje, imat će za to nagradu, ako Bog da.”

Lijepo je i poželjno da se muslimani prilikom Ramazanskog i Kurban-bajrama međusobno darivaju, to je običaj koji se ne kosi s islamom. Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Darivajte se međusobno, i voljet ćete se” (El-Buhari, u zbirci “El-Edebul-mufred”. Hadiski stručnjaci Ibn Hadžer i El-Albani prihvatili su ovaj hadis, za razliku od nekih drugih muhadisa koji su ga odbacili). Dakle, navedeni je hadis dovoljan kao dokaz da je međusobno darivanje poželjno, pa je objektivnije da muslimani izmjenjuju poklone povodom Bajrama, tim više jer je Bajram dan veselja, međusobne saosjećajnosti i održavanja rodbinskih i prijateljskih veza. I u tome nije poistovjećivanje s nevjernicima. A Allah najbolje zna, On je pokrovitelj uspjeha
Na pitanje odgovorio: prof. Abdurrahman Kuduzović
Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com

Islam je blagodat koju Plemeniti Allah daje onome kome On hoće, a uskraćuje kome hoće. Čovjek ne može nikoga uputiti, makar to silno želio. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije mogao uputiti Ebu Taliba, svog amidžu koji ga je branio i pomagao. Allah je rekao: “Ti, doista ne možeš uputiti na Pravi put onoga koga ti želiš da uputiš – Allah ukazuje na Pravi put onome kome On hoće…” (El-Kasas, 56). El-Buhari i Muslim zabilježili su da je Ebu Hurejra, radijallahu anhu, rekao: “Pedeset i šesti ajet sure El-Kasas obavljen je povodom Ebu Taliba, i to nakon što je odbio prihvatiti islam.”

Blago momku kojeg ste spomenuli! Na ahiretu će, inšallah, imati dvostruku nagradu: zbog svog povratka islamu i zbog toga što je bio uzrokom da njegova majka prihvati islam. Majčino izgovaranje šehadeta, izričaja svjedočenja, i nijekanje pravoslavlja dokaz je da je zavoljela islam i iskreno ga prihvatila. Za vrijeme Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, čovjek po imenu Amr b. Sabit, radijallahu anhu, prihvatio je islam i nedugo nakon toga, ne obavivši nijedan namaz, poginuo u borbi, pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “On je stanovnik dženneta!” (Ovo je predanje zabilježio historičar Ibn Ishak i ono je prihvatljivo.) Dakle, na čovjekovo konačno stanište na ahiretu, ne utječe je li on bio musliman jedan dan, mjesec, godinu, deset ili pedeset godina. Na njegovo konačno stanište utječe je li umro kao musliman. Stoga slobodno možemo kazati da je za majku našeg blagoslovljenog brata dozvoljeno moliti i tražiti oprost. Nadam se da joj je dragi Allah oprostio sve grijehe neposredno nakon što je izgovorila šehadet. Allahu, naš Gospodaru, daj da umremo kao muslimani i priključi nas onima koji su dobri! A Allah najbolje zna, On je Znalac svih tajni.
Na pitanje odgovorio: prof. Abdurrahman Kuduzović
Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com

Molim Svemogućeg Allaha da Vas izliječi i učini Vas jednim od onih koji uživaju u obavljanju ibadeta.

Onaj kome se događa da neprestano gubi abdest, bilo da se radi o puštanju vjetrova ili curenju mokraće ili izlasku izmeta, potpada pod kategoriju koja se u Šerijatu naziva sahibi uzur. Sahibi uzur će očistiti odjeću, zatim staviti nešta na mjesto gdje izlazi nečistoća (da se ne isprlja odjeća) i uzeti abdest – nakon nastupanja namaskog vremena, a ne prije, i obaviti namaz.

Ako se u jednom dijelu namaskog vremena, na početku ili u sredini ili na kraju, ne događa da neprestano gubi abdest, obavezan je namaz odgoditi do tog dijela i tad ga obaviti, makar ga mimoišao namaz u džematu. Ovako su kazali islamski učenjaci. I bolje je da sahibi uzur uzme abdest za svaki namaz. A Allah najbolje zna.
Na pitanje odgovorio: prof. Abdurrahman Kuduzović
Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com

Veliku je blagodat Allah, džellešanuhu, ukazao bračnom paru čiji je život skladan, pun ljubavi i tolerancije. Samilost, sloga i tolerancija zapravo su glavne značajke braka, na osnovu ajeta: “…i jedan od dokaza Njegovih jest to što za vas, od vrste vaše, stvara žene da se uz njih smirite, i što između vas uspostavlja ljubavi i samilost…” (Er-Rum, 21).

Gledanje televizije, igranje PC-igrica i slične razonode – sve je to dozvoljeno pod uvjetom da se na TV-kanalima, odnosno na igricama, odnosno u razonodama ne pojavljuje ono što je zabranjeno gledati ili slušati. I pod uvjetom da se u tome ne pretjeruje. U protivnom, sve to može biti pokuđeno, pa čak i zabranjeno. Pa ipak, dovoljno je čovjeku da bude svjestan činjenice da mu gledanje televizije i igranje PC-igrica neće biti upisano kao dobro djelo na ahiretu, a niti će mu mnogo koristi na ovom svijetu.

Imam Eš-Šatibi, rahimehullah, u djelu “El-Muvafekat”, kaže: “…isto tako, dozvoljene su sve vrste razonode i igra u kojima nema zabranjenih elemenata i iz kojih ne proizlazi zabranjeno. Ali, učenjacima nije bilo drago čuti da neko gubi vrijeme u onome od čega neće imati koristi na ovom ni na budućem svijetu…” Ako čovjek pak pretjeruje u razonodi, u toj mjeri da zapostavlja prava svoje porodice i islamske obaveze, tad je ta ista razonoda zabranjena.

Supruga treba na lijep način, s blagošću, objasniti svom mužu negativnosti koje donosi gubljenje vremena, a ne treba se s njime svađati jer svađa samo produbljuje problem. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom je prilikom rekao: “Zaista Allah voli blagost u svim riječima i djelima” (El-Buhari).

Na pitanje odgovorio: prof. Abdurrahman Kuduzović
Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com

Trebalo bi izbjegavati oblačenje odjeće na kojoj se, kao zaštitni znak stanovite marke, nalaze likovi živih bića, jer se čovjek dovodi u položaj da u njegovu kuću ne ulaze meleki. Ebu Talha, radijallahu anhu, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom rekao: “Meleki ne ulaze u kuću u kojoj se nalazi slika.” (El-Buhari i Muslim)

Zaštitne znakove u obliku likova živih bića treba ukloniti; dovoljno je ukloniti samo glavu, na osnovu hadisa koji je prenio Ibn Abbas: “Zabranjena slika jest ona na kojoj se nalazi glava, pa kad se sa slike ukloni glava, slika više nije zabranjena” (El-Ismaili. Šejh El-Albani je prihvatio ovaj hadis). A Svevišnji Allah, opet, najbolje zna i On je pokrovitelj uspjeha.

Na pitanje odgovorio: prof. Abdurrahman Kuduzović
Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com