Alejkumusselam.
Oko razlike namaza između muškarca i žene učenjaci imaju podjeljeno mišljenje. Većina učenjaka je na stavu da nema razlike u načinu klanjanja muškarca i žene. Kažu dokaz im je to da nije prenešeno ništa vjerodostojno ni slabo da u načinu između dva spola ima razlike.
Drugi stav učenjaka jeste da između njihovih namaza ima razlika u načinu držanja ruku na sedždi,na čemu su hanefije i šafije, dok kod šafija ima i na rukuu. Oni smatraju da žena po hanefijama treba spustiti laktove na tle pri sedždi, a po šafijama da ih skupi uza se jer time po oba mesheba žena bolja pokriva intimne dijelove svoga tijela tj grudi. Po šafijama mustehab je ženi skupiti ruke na rukuu zbog istog spomenutog razloga. Njihovom stavu se može prigovoriti da za njihov stav nema dokaza u sunnetu Allahovog poslanika sallallahu alejhi ve sellem.
Prema tome, ispravan je stav da nema razlike u načinu klanjanja između muškarca i žene.

Ve billahi tevfik.

Alejkumusselam.
Ispravno je da može. Dokazi za to su dva hadisa muteffekun alejhi. Prvi kada je Ebu Bekr r.a započeo namaz, a pristupio za njim Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, pa je Poslanik postao imam a Ebu Bekr muktedija, promjenili su nijet obojica. Drugi, kada je Omer r.a klanjao sabah namaz pa ga zboo nožem Ebu Luue Medžusi, pa je Omer pao i prekinuo namaz, a na njegovo mjesto kao imam pristupio Abdurahman ibn Auf koji je bio muktedija.
Problem ovog pitanja jeste promjena nijeta, a gore spomenuti hadisi su dokaz da je dozvoljeno promjeniti nijet iz muktedije u imama.

Ve billahi tevfik.

Alejkumusselam.
Osnova je da radiš po hadisu kojeg bilježi Muslim u svome Sahihu u kom Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Ko od vas vidi munker (zabranjeno djelo ili riječi) neka ga otkloni rukom, ako nije stanju rukom, neka ga zanegira riječima, a ako nije u stanju ni riječima, onda neka ga zaniječe srcem, a to je najmanji vid imana”.
Onaj ko je u stanju otkloniti rukom poput namjesnika, oca, porodice ili direktora firme i slično, vadžib mu je da zabrani djelo ili riječi munkera, u protivnom on je griješan. A onaj ko ne može rukom otkloniti munker ili bi otklanjanjem rukom učinio veću štetu od samog munkera kojeg otklanja, a u stanju je negirati munker riječima, na njemu je da to učini. Ako nije u stanju ni rukom ni riječima, na njemu je da to zaniječe srcem.
Prema tome, ako si ti jedan od roditelja toj osobi, ili poslodavac, ili direktor obavezan si da nakon savjetovanja, rukom otkloniš munker kažnjavanjem, otpuštanjem i slično.
U protivnom, na tebi je da ga savjetuješ, i saburaš na popravljanju njegove greške.
Ti nemaš grijeha u društvu sa tom osobom kada se tako zaklinje jer to ne potpada pod negiranje Kurana, ismijavanja vjere, nego je obično ili uzrečica, poštapalica ili loša navika a ujedno je to sporedna stvar u razgovoru pri druženju.

Ve billahi tevfik.

Alejkumusselam.
Zbog zadnje navedene klauzule, tj ako klijent zakasni sa plaćanjem jedne rate obračunava mu se zatezna kamata, nije dozvoljeno kupovati preko spomenute bankovne shoping kartice, niti posjedovati takvu karticu . Zatezna kamata je klasična i osnovna kamata koja je bila raširena u džahilijetu kada se pojavio islam a koju je on zabranio. To je kamata na principu posudim ti određeni iznos da ga vratiš u određeno vrijeme, pa ako zakasniš moraš vratiti više.

Ve billahi tevfik.

Alejkumusselam.
To o čemu ti pitaš se vraća na poznato savremeno pitanje koje se zove eutanazija,tj ubistvo iz milosti.
Postoje dvije vrste: aktivno i pasivno.

AKTIVNO ubistvo iz milosti, tj. da ljekar, koji je odgovoran za liječenje bolesne osobe za koju nema nade u ozdravljenje na osnovu jasnog i više puta ponovljenog zahtjeva od strane bolesnika, usmrti bolesnog. U većini slučajeva usmrćenje biva ubrizgavanjem injekcije koja sadrži veliku dozu narkotika (morfija) koja uzrokuje trenutnu smrt bolesnika.
Druga vrsta
PASIVNO ubistvo iz milosti, tj. olakšavanje smrti bolesne osobe za koju nema nade u ozdravljenje putem prekidanja liječenja bolesnog. Na primjer, da ljekar, na osnovu zahtjeva bolesnika ili njegove želje prije nego li je obolio, skine aparata za disanje ili ne stavi aparate kada ima potrebu za njima. Ili da mu ljekar ne daje potrebne lijekove kojima se liječe te bolesti, ili da ostavi bolesnika koji boluje od bolesti za koje nema lijeka da umre zbog bolesti koje se mogu liječiti. Dakle, pasivna ili negativna eutanazija mogla bi se najjednostavnije definirati kao obustavljanje umjetnog i namjernog produžavanja života: isključivanjem respiratora, isključivanjem električnih uređaja koji umjetno održavaju u pogonu srce, uskraćivanjem umjetne hrane. Ona bi značila isključivanje moćne mašinerije koja služi održanju na životu, a koju je iznjedrio medicinski napredak u cilju nastupanja prirodne, normalne smrti.
Postoji treća vrsta ubistva iz milosti koja između aktivne i pasivne tj., da se daju bolesnoj osobi, za koju nema nade u ozdravljenje i koja trpi nepodnošljive bolove, velike doze jakih sedativa (sredstva za umirenje živaca) koji daju bolesniku prividno zdravlje i olakšanje, a u isto vrijeme postepeno ubrzavaju njegovu smrt. Tako se ova vrsta na kraju vraća na aktivnu eutanaziju, s tim da se ubraja u posredovanje u ubistvu (čija je šerijatska kazna plaćanje krvarine) a ne ubistvo sa predumišljajem (čija je šerijatska kazna odmazda i davanje krvarine).

Također, sa strane pristanka oboljele osobe eutanazija može biti dobrovoljna ili bez pristanaka. DOBROVOLJNA eutanazija, kao što i sama riječ govori, podrazumijeva pristanak ili zahtjev oboljele osobe. Eutanazija BEZ PRISTANKA predstavlja oduzimanje života nekome po pretpostavci da je to u njegovom vlastitom interesu kad on nije u situaciji da ima ili da izrazi stav. To su bebe rođene sa strahovitim abnormalnostima (o čemu se nedavno zapodjenula rasprava u Nizozemskoj i Francuskoj) te osobe, obično odrasle, koje bi pod normalnim okolnostima bile u stanju same odlučiti, ali ih stanoviti poremećaj u tome spriječava. S tim, da u islamu za bebu rođenu sa strahovitim abnormalnostima mogu dati pristanak njeni roditelji, a za odrasle osobe njeni staratelji ili nasljednici. Time se i ova podjela vraća na onu prvotnu: aktivnu i pasivnu.

Aktivno ubistvo iz milosti je haram, a pasivno je dozvoljeno.
Prema tome, ti precizno utvrdi stanje svog djeteta i ustanovi u koju vrstu eutanazije spada.

Ve billahi tevfik.