Selam alejkum.

Da bi se nešto izliječilo treba najprije uzeti osnovno znanje o tome, to jest pročitati tekstove, poslušati predavanja i ispravno razumjeti i shvatiti samu tematiku. Zatim, ona osoba koja misli da ima problema sa time treba analizirati, pratiti i utvrditi svoje činjenično stanje oko toga. Nakon ovoga treba pristupiti preodgajanju i mjenjanju loših navika u tom kontekstu, a to je proces. Preciznije rečeno pročišćava svoj nijet, analizira i prati svoje ponašanje sa ciljem da se postepeno odgaja na iskrenosti u činjenju dobrih dijela. Stim da dobro pazi da to ne pređe u vesvese i proganjanje, zamaranje i optuživanje samog sebe.

Ve billahi tevfik

Selam alejkum.

Nije grijeh da se zakuneš Allahom zbog spomenutog. Međutim, vadžib ti je da učiniš kefaret za prekršenu zakletvu.

U čemu se i kako vrši kefaret za prekršeno zaklinjanje, to je pojašnjeno u sljedećem ajetu:

“Allah vas neće kazniti ako se zakunete nenamjerno, ali će vas kazniti ako se zakunete namjerno.Otkup za prekršenu zakletvu je: da deset siromaha običnom hranom kojom hranite čeljad svoju nahranite, ili da ih odjenete, ili da roba ropstva oslobodite. A onaj ko ne bude mogao – neka tri dana posti. Tako se za zakletve vaše otkupljujte kada se zakunete; a o zakletvama svojim brinite se! Eto, tako vam Allah objašnjava propise Svoje da biste bili zahvalni” (El-Maide, 89).

Po ovom kur'anskom ajetu otkup za za zakletvu u jednom svom dijelu ima slobodu izbora a u drugom se mora raditi po redoslijedu. Pa tako onaj ko je dužan da učini kefaret ima izbora između troga:

Prvo – da nahrani deset siromaha, tako što će dati dva pregršta hrane (pšenice, kukuruza, riže i slično) svakom siromahu (oko 1250 grama), ili da ih nahrani gotovom hranom (jedan obrok) sličnom onom kakvom hrani svoju čeljad ili u današnje vrijeme da da u tzv. narodne ili javne kuhinje ako se u njima hrane muslimani. Džumhur (većina) učenjaka je na tome da miskini (siromasi) moraju biti muslimani, dok kod hanefija mogu biti i nemuslimani, a bliže ispravnom je ono na čemu je džumhur učenjaka.

Drugo – da obuče deset siromaha tako što će svakom od njih dati odjeću u kojoj može klanjati namaz, tj odjeći koja minimalno pokriva ono što je između pupka i koljena.

Treće – da oslobodi roba muslimana (a pošto danas skoro da nema robova ne potrebe da se o tome detaljiše).

A ako nema materijalne mogućnosti da uradi ništa od ovoga troga, onda je na toj osobi da posti tri dana. Džumhur je na tome da post tri dana bude uzastopan zbog kiraeta Abdullaha ibn Mes'uda, radijallahu anhu: “neka tri dana uzastopce posti”.

Prema tome, prvo troje može raditi po slobodnom izboru šta hoće: hrana, odjeća ili oslobađanje roba, a post dolazi tek kada je u nemogućnosti da uradi nešto od prve tri stvari.

Ve billahi tevfik

Alejkumusselam.

Oko liječenja onim što je haram piti i jesti, poput svinjskog mesa, vanjskom upotrebom, oblaganjem i masiranjem, učenjaci imaju podijeljeno mišljenje.
Prvi stav-zabrana.
Na ovome je manja skupina učenjaka. Njihovi argumenti su hadisi koji govore o zabrani liječenja sa onim što je haram. Oni tumače te hadise da se odnose i na liječenje unošenjem u organizam a i vanjskom upotrebom.

Drugi stav – dozvola ako se potvrdi njihova ljekovitost (po nekima kao vid nužde).
Ovo je stav većine učenjaka četiri mezheba, a između ostalih, ovo su izabrali šejhul-islam Ibn Tejmijje, Ibn Usejmin, Halid el-Muslih i mnogi drugi savremeni učenjaci.
Po njima se zabrana liječenja sa haramom, koja je došla u hadisima, odnosi na liječenje jedenjem i pijenjem, a ne vanjskom upotrebom.

Upitan je šejhul-islam (Medžmu'ul-fetava, 24/207) o dozvoli upotrebe svinjske masti za određenu bolest. Odgovorio je: „Liječenje jedenjem svinjske masti nije dozvoljeno. A liječenje sa masiranjem svinjske masti, a zatim da se nakon upotrebe opere (to mjesto), to pitanje je izgrađeno na dozvoli diranja nečistoće van namaza, a oko toga ima poznato razilaženje. Ispravno je da je to dozvoljeno kada za time ima potrebe, kao što je dozvoljeno čovjeku da otkloni nedžaset poslije nužde svojom rukom. A ono što je dozvoljeno u potrebi, dozvoljeno je liječiti se time“.
Na pitanje o propisu upotrebe kreme u kojoj ima svinjske masti, šejh Ibn Usejmin je odgovorio sljedeće: „Što se tiče upotrebe ovog lijeka u kojem je svinjska mast, ako je potvrđeno da je sadrži, nema smetnje u upotrebi lijeka ako ima potrebe za time, jer ono što je zabranjeno od svinje je njeno jedenje“. Zatim je naveo dokaze iz Kur'ana i sunneta o zabrani jedenja svinjetine, da bi na kraju potvrdio dozvolu sljedećim riječima: „Prema tome, upotreba ovog lijeka (koji sadrži svinjsku mast) za masiranje glave je opravdana, ako je tačno da koristi. A kada ga upotrijebiš, operi ga prije namaza, jer je svinjska mast nečista“.
Drugi stav učenjaka je bliži ispravnom, a Allah zna najbolje.
Prema tome dozvoljeno je liječenje svinjskom mašću  masiranjem i oblaganjem, tj. vanjskom upotrebom, u što ulazi i vaginalno liječenje sa svinjskom mašću.

Ve billahi tevfik

Alejkumusselam.

Odgovor na prvo pitanje:

Obzirom da su penziono i zdravstveno osiguranje dozvoljeni, nema smetnje da uplaćuješ iste.

Odgovor na drugo pitanje:

U ovakvom vidu davanja sadake učestvuju dvije strane: Onaj koji daje sadaku iz tuđeg imetka i onaj čiji se imetak daje kao sadaka. Shodno tome, oboje imaju nagradu, ostaje samo pitanje u kom omjeru i procentu. Podrazumjeva se da je dozvoljeno davati sadaku iz muževog imetka ako ti to on nije zabranio da daješ bez njegove dozvole.

Ve billahi tevfik

Alejkumusselam.

Odgovor na ovo pitanje se vraća na dvije mesele:

Prva: Propis konzumiranja cigareta.

Konzumiranje cigareta i duhana je zabranjeno po većini savrememih učenjaka. Kada se duhan tek pojavio, većina islamskih učenjaka je dozvoljavala njegovo konzumiranje, dok je manja skupina smatrala da je mekruh. Razlog tome je bio, što se nije poznavalo pravo stanje štetnog utjecaja duhana na ljudski organizam. Danas kada se zna koju štetu nanosi organizmu konzumiranje duhana većina učenjaka do čijeg se mišljenja drži je na zabrani njegovog konzumiranja. Nema direktnog šerijatskog teksta koji govori o upotrebi duhana, a njegova zabrana se dokazuje ajetom i hadisom koji govore o zabrani konzumiranja onoga što šteti organizmu i što ubija čovjeka. Od tih dokaza su riječi Uzvišenog: “I ne ubijajte sami sebe.” (En-Nisa, 29) Također, ukazuju vjerodostojnim hadisom kog bilježi Malik u svom Muvetteu:”Nema štete ni nanošenja štete.”

Druga: Propis pomaganja u haramu.

Na osnovu Kur'anskog ajeta u kom Uzvišeni kaže:”I nemojte se međusobno pomagati u griješenju i neprijateljstvu.” (El-Maide, 2) učenjaci zabranjuju pomaganje drugih u činjenju grijeha. Od klasičnih primjera koje navode islamski pravnici je zabrana prodaje grožđa onome ko će od njega napraviti vino, kao i prodaje oružja u vrijeme fitne onome ko će njime bespravno ubijati druge. Pošto je pušenje cigareta zabranjeno i njihova kupoprodaja je zabranjena. Kupovina cigareta nekome nije dozvoljena jer predstavlja pomaganje drugoga u griješenju a i sama kupovina je haram.

Prema tome, ispravno si postupila, a što se tiče nedoumice da li je novac vraćen vlasniku, ti si učinila ono što je bilo do tebe.

Ve billahi tevfik