Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Ne samo da je to dozvoljeno, nego je i pohvalno. Ne treba nakon farza klanjati odmah tkz. sunsunete, već je propisano i pohvalno da čovjek sazikri ili da se pomakne sa mjesta. Imamo slučaj neko klanja farze, a neko mu kuca na vrata, kad preda selam on će otići i otvoriti vrata i nakon toga se vratiti sazikriti (ono što je propisano da se zikri nakon farz namaza) i nakon toga klanjati sunnete.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Korištenje sedžade ili prostirke prilikom obavljanje namaza je dopuštena/dozvoljena stvar. Ako čovjek želi da klanja i postavi sebi tkz. postekiju ili sedžadu, u tome nema ništa sporno osim ima nekoliko stvari na koje treba paziti. Na toj sedžadi ne treba da budu nikakave slike koje će čovjeku odvraćati pažnju od namaza, to je jedna stvar.

Druga stvar, da čovjek ne smatara da je namaz mimo sedžade neispravan ili manje vrijedan. Postoje ljudi koji ne bi klanjali nikako bez postekije ili sedžade, to je neispravno. Možemo klanjati i na zemlji i na tepihu ako je čisto, nije obaveza da imamo sedžadu. Određeni broj ljudi smatra da se ne može klanjati namaz osim na sedžadi, pa ćete vidjeti nekada, odete kod nekog u goste, soba čista i sve, a osoba govori da mora sedžada, to je neispravno ubjeđenje.

Čovjek može klanjati i na zemlji i na asfaltu i na daski, nema nikakve smetnje. Nije obaveza da klanjamo namaz sa sedžadom. To su te neke stvari na koje treba napomenuti. Osnova je da nema smetnje da osoba klanja na sedžadi ali isto tako da nema na sedžadi nešto što će odvraćati našu pažnju kao slike, a isto tako da smo uvjerenje da se prima i da je validan namaz bez sedžade.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Dosta puta mi tražimo ima li kakva dova, sve što je nama potrebno sami treba da dovimo i tražimo od Gospodara na svom maternjem jeziku. Ako čovjek ima strahove treba da moli Allaha ”ja Rabb sačuvaj me od ovoga mog musibeta, olakšaj i umanji moje strahove, daj mi sigurnost, učvrsti me, pomozi me, otkoloni od mene bolest itd.”.
Znači čovjek treba da se opusti u dovi i da od Gospodara traži ono što mu je potrebno svojim riječima na svom maternjem jeziku.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Razlika između hadždža i umre se može gledati iz dva aspekta: sa aspekta propisa i sa aspekta načina obavljanja ibadeta. Kada je u pitanju hadždž i umra, većina islamskih učenja za umru kaže da je jednom u životu sunnet i lijepo obaviti, a dio učenjaka smatra da je jednom u životu vadžib/obaveza obaviti umru, za razliku od hadždža, hadždž je temelj/rukn islama.

Osoba ako je zdravstveno i materijalno u mogućnosti i put do hadždža je siguran, njemu je rukn, obaveza obaviti hadždž. Tako da je hadždž sa aspekta propisa na jednom mnogo većem stepenu obaveznosti od umre, prema mišljenju učenjaka koji su rekli da je umra vadžib jednom u životu, a većina islamskih učenjaka je na stavu da je sunnet, tako da sa aspekta propisa hadždž je na jednom mnogo višem nivou od umre.

Sa aspekta načina obavljanja, umra je mnogo jednostavnija. Čovjek ako ide kao npr. iz Medine na umru prema Mekki zaustaviće se kada iziđe iz Medine, ima mjesto koje se zove Mikat, tu će se zaustaviti, obući ihrame, doći u Mekku, obaveti 7 krugova oko Kabe, klanjati dva rekata, obaviti 7 krugova između Safe i Merve, ošišati ili skratiti kosu i time je umra završena. Umra ima puno manje propisa, ima tu naravno još nekih sunneta, manje bitnih stvari ali ovo su najbitne krucijalne stvari za umru.

Za razliku od hadždža, ibadet hadždža je mnogo duži. Čovjek cijeli dan boravi, deveti dan zul-hidždžeta boravi na Arefatu, nakon toga naveče boravi na muzdelifi, nakon toga sjutradan kolje kurban, baca kamenčiće, ima hadždžijski tavaf, nakon toga tri dana boravi na Mini, baca kamenčiće, nakon toga oprostni tavaf. Propisi hadždža traju 4-5 dana, u svakom danu imamo određene ibadete. Počinje se sa Arefatom, pa se noćava na muzdelifi, pa se ide ponovo na Minu, to je taj dan kad se obavlja hadždžijski tavaf, kolje se kurban, nakon toga se tri dana boravi na Mini, bacaju se kamenčići, nakon toga oprostni tavaf. Tako da hadždž traje 4-5 dana, ima različite ibadete, za razliku od umre koja je mnogo kraća.
Nadamo se da smo u nekim najosnovnijim crtama pojasnili šta znači umra, a šta znači hadždž.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Kur'an nije objavljivan po redosljedu sura već je Kur'an objavljivan shodno potrebi, objavljivan je znači, a Allahovom Poslaniku je davano na znanje od Džibrila alejhissalatu we selam gdje će koju suru uvrstiti. Zato je Džibril alejhissalatu we selam u zadnjoj godini života Božijeg Poslanika u mjesecu Ramazanu dva puta preslušao Kur'an kako bi se Kur'anske sure ispravno poredale.

Tako da ta nejasnoća treba da bude otklonjena na takav način da sure nisu objavljivane redosljedoom već su objavljivane jednostavno, nekada se dešavale bitke, nekada su u potrebi propisi itd., svi znamo kako su ajeti/objava u Mekki imali potpuno različit koncept za razliku od objave u Medini itd. Tako da sure nisu objavljivane po redosljedu.

Audio isječak odgovora