Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Jedno historijsko pitanje u kojem su se učenjaci godinama razilazili. Postoje tri stava učenjaka:
– kod učenja ettehijatu da li mičemo prst cijelo vrijeme,
– da li da samo podignemo prst i tako cijelo vrijeme stoji pokazujući u pravcu kible ili
– da ga samo podignemo kada kažemo šehadet.

Ja lično sam stava da je najjače mišljenje sa spekta hadisa da čovjek samo podigne prst tokom učenja ettehijatu i pokazuje u pravcu kible.
Nakon toga drugo po jačini mišljenje je da treba tokom cijelog učenja ettehijatu micati prst, a treće mišljenje je tek da se podiže samo kažiprst kada se kaže šehadet.
Ovo pitanje nikako ne smije da bude razlog međumuslimanske mržnje. Nažalost, muslimani su zbog te sitnice toliko imali problema kroz historiju. Šta ima veze da jedan čovjek miče prstom, a drugi ne miče. Nema nikakvih problema.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Većina namaza pohvalno je da se klanjaju na početku namaskog vremena i tada je sevapnije i ljepše da se klanja. Ali to je za ljude koji su slobodni i koji imaju mogućnost. Imamo početak namaskog vremena i imamo kraj, u bilo kojem periodu od početka do kraja namaskog vremena da klanjamo naš namaz je validan.
Tako da, ako se desi da čovjek ima potrebu, 10 minuta je ostalo do nastupanja ikindije, mi klanjamo podne, sačekamo još pet minuta, nastupila je ikindija i odmah klanjamo ikindiju – mi smo ispravno postupili.

U vjerodostojnom hadisu je Poslanik kazao ko stigne klanjati jedan rekat ikindije prije zalaska sunca on je stigao klanjati cijelu ikindiju. Neka on klanja i ostala tri rekata, njih je klanjao a sunce je već zašlo, ali je on stigao (znači, klanjanjem jednog rekata u namaskom vremenu mi smo klanjali namaz na vrijeme).
Aplikacije, vaktije se nekada razlikuju zato ja uvijek kažem 10, 15 minuta čisto da čovjek bude siguran da je u namasko vrijeme klanjao, ako već mora klanjati pred kraj namaskog vremena, neka to bude 10, 15 minuta prije nego što namasko vrijeme prođe, sačeka nastupanje novog namaskog vremena, odmah pod abdestom klanja i taj namaz i sve je, ako Bog da, ispravno.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Nije ispravno.
Božiji Poslanik alejhi salatu ve selam nije nijetio namaz riječima niti je to činio iko iz tri prva najbolja stoljeća islama i muslimana, tako da nijetiti riječima je apsolutno novotarija.

Kako zanijetiti? Zanijetiti ono što je u srcu: nastupilo je 12 sati, krenemo u kupatilo da abdestimo. Zašto smo krenuli da abdestimo? Zato što želimo da klanjamo podne. Kada smo došli kod sedžade i hoćemo reći ‘Allahu ekber’ što smo došli? Zato što hoćemo da klanjamo podne – to je dovoljno, to u srcu što smo otišli u kupatilo da abdestimo, to što smo došli u 12 sati kod sedžade i znamo da je sada podne, šta želimo klanjati – podne, eh to je dovoljno.
Ne treba ništa izgovarati, ono što je u našem srcu je dovoljno.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
To je samo arapska stilistika i način izražavanja, kao što mi imamo način persiranja pa kažemo određenoj osobi “Vi”. Da li to znači da njih ima više kada određenoj osobi kažemo “Vi”? Dođe nam neki stariji čovjek, ugledan čovjek, naš profesor, direktor, kažemo “Vi”, da li to znači da njih ima više? Ne, to je samo stil našeg jezika. Tako i u arapskom jeziku.

Dok Arapi tog vremena nisu Božijem Poslaniku prigovorili za to onda to nema nikakve smetnje. Zapamtite jedno veliko pravilo kada god je u pitanju Kur'an i kad je u pitanju neko pitanje vezano za arapski jezik, ako Kurejšije nisu Muhammedu prigovorile za nešto, onda sigurno to nema svoju težinu. Tako da, nema nikakve smetnje, ne odnosi se to ni na kakvu množinu, odnosi se na Uzvišenog Allaha.

S druge strane, ako bismo i prihvatili da je to neki nejasan ajet, jer imate u Kur'anu eksplicitno jasne ajete i neke nejasne, manje jasne ajete, vraćamo se u pogledu ovih nejasnih ajeta na one ajete koji su jasno definisani. Kul huvallahu ehad – reci Allah je Jedan, i toliko je drugih ajeta u kojima stoji da nema drugog Boga osim Allaha. Tako da ti ajeti u kojima Allah dž.š. za sebe kaže nahnu – Mi, vraćamo i u razumijevanju na ajete kojima Allah eksplicitno kaže da nema drugog Boga osim Allaha i da su nevjernici oni koji govore da je Isus Bog. “Doista su nevjernici oni koji kažu Allah je jedan od troje” – jasni ajeti u kojima Allah s.w.t. govori da takvo vjerovanje je po islamskom vjerovanju nevjerstvo.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Kada je u pitanju osoba koja umre, a ostavila je iza sebe dugove, dugovi se trebaju vratiti iz njene zaostavštine. Nakon smrti imamo neke obavezne stvari kao što su kefini, ukop, isto tako ono što je čovjek oporučio i njegovi dugovi. Pa prije nego što se nasljednicima podijeli miraz vraćaju se dugovi.

Ako bi se desilo da je čovjek preselio i imao dugove, kada se podijeli miraz ostalo je još dugova u takvom slučaju lijepo je i pohvalno da njegove dugove vrate njegovi nasljednici, ako mogu i ako su imućni (lijepo, a ne obaveza), kako bi se ta odgovornost sa njega na Sudnjem danu skinula.

Da li ima koristi proučiti za mejita 52 puta Jasin?
Ne treba to ograničavati da bude baš toliko. Da insan lično prouči za svog roditelja 10, 20, 30 puta Jasin nema ništa sporno (da nagradu učenja Jasina pokloni). Ali precizirati 52 puta nije ispravno, a pogotovo ako se to nekome plati da taj neko to prouči, onda je to još neispravnije.

Audio isječak odgovora