Ebu Katada, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada čovjek pije nešto, neka ne diše iznad posude. “251

Ibn Abbas, radijallahu anhu, kaže: “Allahov je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se diše iznad posude ili da se u nju puše.”252

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, pripovijeda sljedeće Resulullahove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ”Kada čovjek pije nešto, neka ne diše iznad posude,· ako se želi nekoliko puta napiti, neka odmakne od usta posudu pa predahne i neka se zatim opet napije. ”

Propisi u vezi s poglavljem :

Prvo, zabranjeno je puhati u posudu, jer je moguće da iz usta izađe pljuvačka, ružan zadah ili slina, i piće bi moglo imati odvratan ukus. Ovo se posebno odnosi na piće, što zaključujemo iz navedenih hadisa.

Drugo, sunnet je odmaknuti posudu od usta ako se želi predahnuti, kako to stoji u Ebu Hurejrinom, radijallahu anhu, hadisu, što je zapravo značenje predanja u kojem Enes, radijallahu anhu, kazuje: “Poslanik je, sallallahu alejhi ve sellem, disao u posudu prilikom pijenja.”254    Ibn Hadžer je u djelu Fethul-Bari, 1 0/93, rekao: ” .. .i kao da se traži usklađenje Enesovog predanja i hadisa koji prenosi Ebu Katada, koji su, naoko, oprečni. Naime, u hadisu koji je prenio Ebu Katada jasno se zabranjuje disanje iznad posude, a dotle se u Enesovom predanju to isto potvrđuje. Ova predanja možemo uskladiti tako što ćemo kazati da se zabrana odnosi na disanje unutar posude, a dozvoljenost disanja na disanje izvan posude dok se pije.”  Ovo mišljenje, također, podupire i kazivanje El-Musenne el-Džuhenija, koji je jednom prilikom bio kod Mervana b. el-Hakema, kada se pojavio Ebu Seid el-Hudri, pa ga je Mervan upitao: “Jesi li čuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je zabranio disanje iznad posude?” Ebu Seid je odgovorio: “Da, čuo sam ga, pa mu neko reče: ‘Allahov Poslaniče, ja se ne mogu napiti od jednog gutljaja?’ Allahov mu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, preporuči: ‘Odmakni posudu od usta i predahni. ‘ ‘To mi se gadi’, primijeti čovjek,onda prolij ostatak vode’, zaključi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.”255

Treće, hadisi koje su prenijeli Ebu Hurejra i Ebu Seid dokazuju da je dopušteno naiskap popiti cijeli sadržaj čaše, odnosno mješine jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije zbog toga osudio onoga čovjeka koji je rekao da se ne može napiti od jednog gutljaja. Ibn Hadžer, 1 0/93, zapaža: ” … ovaj hadis dokaz je imamu Maliku da je dopušteno naiskap popiti sadržaj čaše. Ibn Ebu Šejba prenosi da su Seid b. el-Musejjib i drugi autoriteti dijelili ovo mišljenje. Omer b. Abdulaziz kaže: ‘Zabranjeno je disati unutar posude, a onaj ko može da ne diše neka popije cijeli sadržaj čaše ili mješine odjednom, ako želi.’ Ovo je lijepo objašnjenje. ” Ibn Abdulberr, u djelu Et-Temhid, 1 /393, kaže: “Neki su dobri prethodnici govorili da nije poželjno popiti sadržaj čaše ili mješine odjednom, ali te njihove izjave nisi na stepenu da budu dokaz.”

Četvrto, dopuštenost da se sve popije odjednom nije u kontradiktornosti sa sunnetom da se pije iz tri gutljaja: prvo je dopušteno, a drugo je bolje, prema hadisu Enesa b. Malika, radijallahu anhu, u kojem ovaj ashab kaže: “Allahov bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pio iz tri gutljaja, govoreći: ‘Ovako se gasi žeđ, ovo je zdravije i prijatnije. ‘

———–
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf

Ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neka niko ne jede kurbansko meso duže od tri dana. “243

Alija, radijallahu anhu, klanjao je bajram-namaz prije hutbe, a potom održao hutbu i rekao: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio vam je da jedete meso svojih kurbana duže od tri dana.”244

Propisi u vezi s poglavljem:

Prvo, u početku islama bilo je zabranjeno da se kurbansko meso jede duže od tri dana, pa je taj propis derogiran. O tome postoji nekoliko hadisa. Abdullah b. Vakid prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se kurbansko meso jede duže od tri dana. Abdullah b . .Ebu Bekr spomenuo je to Amri, a ona je potvrdila i kazala kako je čula Aišu, radijallu anha, da kaže: “Na Kurban-bajram beduini su, teško koračajući, dolazili prisustvovati Kurban-bajramu, pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Kurbansko meso zadržite kod sebe tri dana, a poslije toga podijelite. ‘ Nakon određenog vremena bi mu rečno: ‘Allahov Poslaniče, ljudi su počeli puniti mješine kurbanskim mesom i od njega dobivaju loj.’ ‘.A. zašto?’, upita on. ‘Zato što si zabranio da se ono jede duže od tri dana’, odgovorili su mu. Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sell em, tada reče: ‘T'o sam bio zabranio zbog onih beduina. Od sada jedite onoliko dugo koliko želite, uskladišite ga i dijelite. “‘245

Džabir, radijallahu anhu, pripovijeda: ”Jeli smo kurbansko meso samo tri dana, pa nam je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dao olakšicu i rekao: Jedite kurbansko meso i pohranite ga. “‘246 Selema b. el-Ekva, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao sljedeće: “Ko je od vas zaklao kurban, ne smije osvanuti treći dan a da se u njegovoj kući nalazi imalo kurbanskog mesa. ” Sljedeće su godine rekli: “Allahov Poslaniče, hoćemo li postupiti onako kako smo postupili prošle godine?” “Sada jedite kurbansko meso, hranite njime druge ljude, ali ga  i uskladišite. Ono je bila godina velike gladi, .Pa sam htio da kurbanskim mesom pomognete potrebitima”, odgovorio je Poslanik.247

Tu su hadisi koje prenose Ebu SeiJ el-Hudri, Burejda i Sevban, a zabilježili su ih EI-Buhari i Muslim.

Drugo, ova je zabrana bila vremenski ograničena, jer je ljude te godine pogodila glad. U tom se kontekstu prenosi da je Ibn Abbas, radijallahu anhu, upitao Aišu, radijallahu anha: “Da li je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se kurbansko meso jede duže od tri dana?”, a ona je odgovorila: “To je učinio samo u godini u kojoj su ljudi bili gladni, kada je htio da bogati nahrane siromašne, a mi bismo, da to e tako bilo, kurbansko meso jeli i nakon petnaest dana.” Upitana je: “Šta vas je nagnalo na to?” Ona se nasmija i reče: “Porodica Muhammedova, sallallahu alejhi ve sellem, nikad se nije najela začinjenog pšeničnog kruha tri dana uzastopice.”248

Treće, Alija b. Ebu Talib, Ibn Omer, E7:-Zubejr, Abdullah b. Vakid b. Abdullah b. Omer, radijallahu anhum, smatraju da je zabranjeno zadržati kurbansko meso duže od tri dana i da je prvotni propis punovažan. Evo šta u vezi s tim kaže imam Eš-Ševkani : “Moguće je da oni nisu znali da je ovaj propis derogiran. A prihvata se od onog kojem je poznat dokaz, ne od onog kojem isti taj dokaz nije poznat. Štaviše, islamski su učenjaci, poslije smrti navedenih autoriteta, postigli konsenzus da je dopušteno jesti i skladištiti kurbansko meso i nakon tri dana. Ne znam da ijedan islamski učenjak dijeli mišljenje navedenih ashaba.”

———–
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf

El-Bera b. Azib, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kurbann, žrtvena životinja, ne može biti potpuno hrom, ni sasvim ćorav, ni jako bolestan, ni isuviše mršav. ‘1239

Alija, radijallahu anhu, govorio je: “Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, naredio nam kao žrtvu obavezno prinesemo ovcu koja vidi i čuje, tj . da ne zakoljemo ovcu koja je ćorava, niti da joj sprijeda ili otpozadi visi komadić razrezanog uha, niti da joj je uho probušeno, niti uzduž napuklo.”240

Propisi u vezi s poglavljem:

Prvo, žrtvena životinja, kurban, ne smije biti hroma, ni ćorava, ni bolesna, ni jako mršava, ni unakaženog uha, bilo da je probušeno ili razrezano. Imam Eš-Ševkani, 5/207, zapisao je: “Hadisi ukazuju na to da nije dopušteno kao kurban prinijeti životinju koja ima neku odspomenutih manjkavosti. Onaj ko tvrdi da se takva životinja u svakom slučaju može zaklati kao kurban, odnosno onaj ko tvrdi da se može zaklati ali je pokuđeno – mora podastrijeti dokaz koji jasnu zabranu (koja iziskuje da životinja koja ima jednu od spomenutih mahana, ne vrijedi kao žrtva), iskazanu u El-Beraovom hadisu, može obesnažiti.”

Drugo, dopušteno je da rogovi budu slomljeni, jer hadis koji je prenio Utba b. Abdurrahman, a koji govori o zabrani žrtvovanja životinje slomljenih rogova, nije autentičan, a dotle se to u navedenom Alijinom hadisu ne spominje. Zato El-Begavi u djelu Šerhus-sunna, 4/338, kaže: “Prema mišljenju većine učenjaka, dopušteno je da se kao kurban zakolje životinja koja ima slomljene rogove.”

Treće, komentirajući El-Beraov hadis, imam El-Begavi u djelu Šerhus-sunna, 4/340, tvrdi: “U hadisu je dokaz da neznatna manjkavost ne smeta, jer se u hadisu kaže: “Kurban, žrtvena životinja, ne može biti potpuno hrom, ni sasvim ćorav, ni jako bolestan, ni isuviše mršav. ”

Četvrto, uškopljenu i životinju odrezanog repa dozvoljeno je zaklati kao kurban, jer se ona na taj način goji.

———–
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf

Hišam b. Zejd b. Enes b. Malik pripovijeda: “Posjetio sam, sa svojim djedom Enesom b. Malikom, Hakema b. Ejjuba i zatekao neke ljude da gađaju kokošku koju su postavili kao metu. Enes je rekao: ‘Allahov je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se životinje postavljaju kao meta.”‘230

Abdullah b. Abbas, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nemojte uzimati za metu nijedno živo biće ! ” Seid b. Džubejr, radijallahu anhu, prenosi da je jednom prilikom Ibn Omer, radijallahu anhu, prošao pored grupe dječaka koji su postavili kokošku kao metu i gađali je. Kada su ugledali Ibn Omera, razbježali su se. Ibn Omer tada reče: “Ko je ovo uradio!? Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prokleo je ljude koji u7:imaju živa bića za metu.”232 Džabir b. Abdullah, radijallahu anhu, kaže: “Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je ubijanje svezanih životinja.”233 Ibn Omer, radijallahu anhu, pripovijeda da je posjetio Jahju b. Seida, a jedan od njegovih sinova bio je svezao kokošku i gađao je. Ibn Omer je prišao kokoški i odvezao je, a zatim je, noseći kokošku, doveo dječaka i rekao: ” Izgrdite svoje dijete, pa da ne veže ovu životinju i ne drži je kao metu! Čuo sam Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da zabranjuje vezanje stoke ili drugih  životinja i njihovo pretvaranje u metu.”214

Ebu Ejjub, radijallahu anhu, rekao je: “Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da zabranjuje ubijanje svezanih životinja. Tako mi Allaha, ja to nikada nisam uradio, pa čak ni kad se radi o kokoški. “235

Propisi u vezi s poglavljem :

Prvo, zabranjeno je vezanje životinja i njihovo pretvaranje u metu, ta i životinje su živa bića. Jasni su hadisi u kojima se to zabranjuje; a počinioc ovog nedjela zaslužuje prokletstvo.

Drugo, zabranjeno je svezati, gađati i zlostavljati sve životinje i ptice, pa makar se radilo o vrapcu, shodno hadisu Abdullaha b. Amra, radijallahu anhu, u kojem stoji da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Allah će pozvati na odgovornost svakog čovjeka koji nepravedno ubije vrapca ili bilo koju pticu ili životinju veću od njega!” “Allahov Poslaniče”, neko upita, “šta onda smijemo učiniti kada se radi o vrapcu?” “Smijete ga uloviti i pojesti njegovo meso, a ne ubiti ga i baciti”, odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.236

———–
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf

Ibn Abbas, radijallahu anhu, prenio je sljedeći hadis: “Ko bude živio u pustinji ogrubjet će, ko se bude prekomjerno bavio lovom bit će nemaran, a ko pogeti vladara dopast će smutnje. “222

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi isti ovaj hadis sa sljedećim dodatkom: ‘…jer čovjek je dalji od Allaha sve što je bliži vladaru. “223

Propisi u vezi s poglavljem:

Prvo, prekomjerno bavljenje lovom ima za rezultat pretjeranu ljubav prema tome, koja najposlije ovlada čovjekom i on postane nemaran.

Drugo, pretjerano činjenje dozvoljenih stvari može odvratiti od nekih obaveza.

———–
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf