Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
U hadisima koje bilježe Buharija i Muslim, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je postavio jedno veliko pravilo kada je u pitanju slijeđenje imama, pa je kazao da je imam postavljen da biste ga vi slijedili, kada on donese tekbir – nakon toga vi to uradite, kada on ode na ruku'u – nakon toga i vi to uradite, kada on ode na sedždu – nakon toga i vi to uradite.

Allah najbolje zna, ispravno je i mi to trebamo prakticirati, da sačekamo da imam preda selam na obje strane, pa da onda mi predamo selam. Pogotovo kada je u pitanju predavanje selama zajedno sa imamom, jer postoje imami koji sporije izgovaraju selam, pa neki ljudi imama preteknu i prije njega predaju selam. A znamo svi da je preticanje imama u namazu strogo zabranjeno, čak može uzrokovati da čovjek pokvari svoj namaz.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Postoji predaja koju je zabilježio imam Buharija u svojoj knjizi Edebul Mufred (to je knjiga u kojoj Buharija nije postavio uvjete, onakve kakve je postavio u svome Sahihu, u ovoj knjizi citira nekada i daif predaje, a većina njih su sahih). U toj predaji stoji da je Aiša, radijallahu anha, kazala da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednog dana klanjao duha namaz, zatim je rekao: “Allahumme gfir li ve-tub alejje, inneke Ente-ttevabur-raĥim.”, ja sam brojala za njim i rekao je taj zikr stotinu puta.

Ovu predaju je šejh Albani ocjenio vjerodostojnom, sahih predajom, a bilo je učenjaka koji su za nju kazali da je daif. Sada ostaje ispravno razumijevanje ove predaje. U ovoj predaji vidimo da je Aiša, radijallahu anha, kazala da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ovo samo jednom uradio. Nije rekla Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi klanjao duha namaz tako bi radio, već se prenosi da je to uradio Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, samo jednom, što znači da to nije bila njegova kontinuirana praksa.

Tako da insan ovaj hadis treba tako i shvatiti. Insan ako ima vremena, završio je sa duha namazom, pa ako želi nekada,⁸ povremeno da ovaj zikr kaže, inšallah nema smetnje. Ali da insan uzme ovaj zikr kao redovan zikr, to bi već moglo biti shvatanje hadisa na način kako to Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije prakticirao. Po mišljenju učenjaka, koji smatraju da je ovaj hadis sahih, ova se dova može kazati nakon duha namaza, ali da to bude periodično, da to ne bude kontinuirano svaki put. Kada bi čovjek jednom u mjesec dana, jednom u sedam dana, jednom u dva mjeseca, jednom godišnje taj zikr rekao ne bi inšallah pogriješio.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Bez obzira na iscrpljenost namaz ima svoje namasko vrijeme. Ako je recimo sabah namaz od tri do pet, u bilo kojem terminu da čovjek ustane i klanja namaz, njegov namaz je ispravan, tj. da to bude u periodu od pojave zore do izlaska sunca. Bitno je da se potrudi da klanja na vrijeme.
Može se desiti insanu da je poduzeo sve da ustane na namaz, naštimao je mobitel, sat da ustane i zatim prespava namaz. Propis je takav da osoba koja prespava namaz, dok se probudi odmah će ustati, abdestiti i klanjati namaz. Ali insan mora poduzeti sve da namaz klanja u njegovom namaskom vremenu.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Čovjek može da izgubi abdest u namazu u dvije situacije: da klanja pojedinačno namaz ili u džematu. Ako klanja pojedinačno namaz pa izgubi abdest u namazu, tu nema nikakve velike procedure. Kada se to desi prekinut će namaz, otići će na najbliže mjesto gdje može uzeti abdest, uzeti abdest a zatim će se vratiti i ponoviti svoj namaz. Ako čovjek klanja namaz u džematu sa ljudima pa izgubi abdest, onda nije loše, jer je to došlo u nekim predajama, da se uzme kao za nos (kao da mu teče krv) i da napusti saf, da ode da ponovo uzme abdest i da se vrati da klanja, ako stigne džemat da se priključi džematu, a ako ne stigne da klanja sam.

Strogo je zabranjeno da čovjek u stidu nastavi klanjati a on je izgubio abdest. Zapamtite strogo je zabranjeno, do te mjere da su neki učenjaci kazali da je to nevjerstvo i kufr. Znači treba se paziti, ako bi se desilo da čovjek izgubi abdest u namazu, a nije to nikome lahko i drago, ali čovjek treba da se prvenstveno boji Allaha tebareke ve te'ala i obavezan je da napusti namaz.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Allah najbolje zna. Ovo je široko i teško pitanje, nije nimalo jednostavno. Ono što bi mogli reći je definitivno, bez obzira da li roditelj čini određene grijehe, nama ostaje vid dobročinstva prema njima. Nije dobročinstvo dati samo novca roditeljima. Dobročinstvo je i nazvati, posjetiti, čestitati bajram, poslati poklon itd. Dobročinstvo je jedan izuzetno širok pojam.

Kada je u pitanju konkretno novac, davanje novca osobama koje će to potrošiti na haram način, možemo kazati, a Allah najbolje zna, sljedeće: ako insan sumnja, znači postoji mogućnost da će to otac potrošiti na haram način, njegovo je da mu dadne dio novca koji on hoće da dadne, a da li će otac to potrošiti na haram ili neće on ne treba da razbija glavu o tome.
Ali ako sigurno zna da će taj novac biti potrošen na haram način onda insan treba pronaći drugu metodu, primjera radi da nađe nekog kome će dati novac od kojeg će ta osoba njegovom ocu kupiti njegove potrepštine za kuću, od hrane, higijenskih sredstava, platiti mu račune itd, ili će jednostavno dati u prodavnici taj novac i kazati moj otac ima prava u vrijednosti od 200KM da dolazi tu i od vas uzima prehrambene artikle, ne može uzeti duhan i ne može uzeti alkohol. Tako da insan na taj način pokuša objediniti dobročinstvo prema roditeljima, a isto tako da se njegov novac ne troši na haram način.

Audio isječak odgovora