Zekat na trgovačku robu se daje ako je ista dostigla vrijednost nisaba i pregodnila u vlasništvu muslimana. Što se tiče nisaba on se procjenjuje zlatom ili srebrom ovisno o manjoj vrijednosti. Ako je 85 grama zlata skuplje od 595 grama srebra tada se nisab robe mjeri u srebru, a ako je srebro skuplje tada se nisab mjeri u zlatu što korisnije za siromahe. Ovo je stav hanefijskih i hanbelijskih učenjaka, stalnog kolegija i Ibn Usejmina. Dakle, procijeni se vrijednost robe i uporedi sa manjim nisabom zlata ili srebra. Ako je roba dostigla jednu od dvije vrijednosti podložna je zekatu od 2,5 %, u protivnom nije. Međutim, islamski učenjaci imaju različita mišljenja da li je dovoljno da nisab trgovačke robe bude upotpunjen samo na kraju godine ili na njenom početku i njenom kraju ili, pak, tokom cijele godine.

Što se tiče pregodnjavanja robe u vezi s tim se prenosi hadis Aiše, radijallahu anha, u kome se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nije obavezan zekat na imetak sve dok ne pregodini.” Hadise u ovom značenju prenose Ibn Omer, Enes, Ali b. Ebu Talib, Bint Nebhan el-Ganevijja i drugi. Imam Ibn Munzir i Ibn Kudama navode konsenzus učenjaka da trgovačka roba podliježe zekatu nakon što pregodini u vlasništvu muslimana, a Allah najbolje zna.

Odgovorio Dr. Safet Kuduzović

Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:

https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en

Dužnost je trgovcu izdvojiti zekat na trgovačku robu ako ista dostigne granicu nisaba i pregodini. Svevišnji Allah kaže: “Uzmi iz imetaka njihovih zekat.” Imam Ibn Arebi el-Maliki tvrdi da je citirani ajet općeg karaktera i da obuhvata sve vrste imetka. Onaj ko želi isključiti neku od vrsta dužan je priložiti dokaz.

Semura b. Džundub kaže: “Naređivao nam je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da izdvojimo zekat na robu koju prodajemo.”

Abdurrahman b. Abdulkari kaže: “Bio sam odgovoran za državnu kasu u vrijeme Omera b. el-Hattaba. Povjerenik za zekat je sabiro imetak trgovaca, onaj koji je kod njega i koji nije kod njega, potom bi uzeo zekat za obadva imetka.”

Omer b. el-Hattab je prošao pored čovjeka poi menu Himas koji je prodavao kože i tobolce za strijele. Rekao mu je: “O Himas, izdvoj zekat na svoj imetak!” “Tako mi Allaha nemam imetka, već prodajem kože i tobolce!”, odgovorio je. “Procijeni njihovu vrijednost i plati zekat”, odgovori Omer.

Nafia kaže da je Ibn Omer rekao: “Na robu se ne plaća zekat osim ako je namjenjena za trgovinu.”

Imam Ibn Munzir kaže: “Složna je većina islamskih učenjaka da je obavezan zekat na trgovačku robu. To smo prenijeli od Omera, Ibn Abbasa, sedmerice medinskih fekiha: Ibn Musejjiba, El-Kasima b. Muhammeda, Urve b. ez-Zubejra, Ebu Bekra b. Abdurrahamana, Haridže b. Zejda, Ubejdullaha b. Abdullaha, Sulejmana b. Jesara, zatim Hasana el-Basrija, Tavusa, Džabira b. Zejda, Mejmuna b. Mihrana, Ibrahima en-Nehaija, Malika, Es-Sevrija, El-Evzaija, Šafije, Ebu Hanife i njegovih sljedbenika, Ahmeda, Ishaka, Ebu Sevra i Ebu Ubejda.”

Imam Ebu Ubejd nakon što je spomenuo zekat na trgovačku robu, kaže: “Učenjaci su složni da je obaveza izdvojiti zekat na trgovačku robu. Što se tiče drugog mišljenja (tj., da zekat na trgovačku robu nije obavezan), to, po mome mišljenju, nije stav kojem islamski učenjaci pridaju pažnju.”

Imam El-Begavi kaže: “Većina islamskih učenjaka zekat na trgovačku robu smatra obaveznim, ako ista dostigne vrijednost nisaba i pregodini. Davud (Ibn Ali) smatra da zekat na trgovačku robu nije obavezan, međutim kazao je suprotno konsenzusu koji je uspostavljen prije njega.”

Imam Et-Tahavi kaže: “Prenosi se od Omera i Ibn Omera da su smatrali obaveznim zekat na trgovačku robu, a ostali ashabi nisu to negirali.”

Imam Ibn Kudama nakon što je spomenuo prethodno predanje u kome Omer naređuje Himasu da izdvoji zekat na trgovačku robu, kaže: “Ovako nešto je bilo poznato među ljudima i niko to nije osudio, pa se tretira konsenzusom.” Imam El-Bejheki spominje da je Ibn Munzir prenio od Ibn Abbasa i Aiše isto što je rekao Ibn Omer i da nije spomenuo drugo mišljenje kod ashaba.

Ispravnije je kazati da apsolutna većina islamskih učenjaka zastupa ovo mišljenje kako spominju imam Ibn Munzir , El-Bejheki i El-Begavi , jer imam Davud b. Ali , Ibn Hazm , Eš-Ševkani , Sidik Hasan Han i El-Albani smatraju da nije obavezan zekat na trgovačku robu ne prihvatajući dokaze većine islamskih učenjaka. Stav ovih učenjaka, iako slovi kao slabije mišljenje, dovoljan je da ospori konsenzus koga navode neki pravnici, a Allah najbolje zna.

Odgovorio Dr. Safet Kuduzović

Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:

https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en

Postač kojeg nadvlada povraćanje, mimo njegove volje, nastavit će post, a povraćanje neće utjecati na validnost posta. Ebu Hurejra prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Koga nadvlada povraćanje, ne treba napaštati, a ko bude namjerno izazvao povraćanje, neka naposti.” U drugom hadisu navodi se: “Nije pokvario svoj post onaj koji nenamjerno povrati…” Nafia prenosi da je Ibn Omer rekao: “Ko izazove povraćanje dok posti, treba napostiti taj dan, a koga nadvlada povraćanje, ne treba napaštati.” Ibn Munzir , Ibn Abdulberr , El-Begavi i drugi navode konsenzus islamskih učenjaka u pogledu toga da onaj koga nadvlada povraćanje ne treba napostiti taj dan. Imam El-Hattabi kaže: “Nije mi poznato da postoji razilaženje među islamskim učenjacima u pogledu toga da onaj ko nenamjerno povrati ne treba napostiti taj dan.” Dakle, povraćanje koje postač nije izazvao namjerno ne kvari post, pod uvjetom da iz usta izbaci svu dospjelu hranu i da ne proguta ništa od toga. A Allah najbolje zna!

Odgovorio Dr. Safet Kuduzović

Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:

https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en