FIKHSKO-PRAVNA PITANJA VEZANA ZA POST NA DAN AŠURE:

1- Sunnet je da se posti dan Ašure i za post dana Ašure se obaćaje nagrada oprosta grijeha u protekloj godini.
Kazao je Ibn Abbas, r.a.: ”Nisam vidio da se Allahov Poslanik trudi u postu nekog dana, zbog vrijednosti nad drugim danima, osim dana Ašure i ovog mjeseca – misleći na ramazan.” (Buharija i Muslim)
Upitan je Allahov Poslanik o postu na dan Ašure, pa je kazao: ”Post Ašure briše (male) grijehe iz protekle godine.“ (Muslim od Ebu Katade, r.a.)

2- Pohvalno je da se uz dan Ašure posti dan prije, kako bi se postač u ibadetu razlikovao od židova ili kršćana koji poste ovaj dan. Kazao je Ibn Abbas, r.a.: ”Kada je Allahov Poslanik počeo postiti dan Ašure i drugima naredio da ga poste, rečeno mu je: ‘Allahov Poslaniče, to je dan koji veličaju židovi i kršćani’, pa je rekao: ‘Ako budem živio do sljedeće godine, sigurno ću postiti i deveti dan.”’ (Muslim) U drugom rivajetu: ”I nije dočekao sljedeću godinu.”

3- Jedan dio učenjaka smatrao je pohvalnim post i jedanaestog dana Ašure. Svoj stav su argumentirali sa nekoliko dokaza – činjenica:

a- riječima Allahovog Poslanika: ”Postite dan prije Ašure i (u rivajetu: ili) dan nakon njega” (u pogledu ove predaje ili drugih predaja u kojima se spominje post dana nakon Ašure, hadiski eksperti imaju oprečne stavove, jedan dio njih smatrao je ove predaje dobrim – hasen, dok su drugi smatrali da su slabe sve predaje u kojima je spomenut (ponaosob) post jedanaestog dana);
b- na taj način će čovjek biti siguran da je postio dan Ašure, to u slučaju da se desi da nije ispravno određen početak mjeseca muharrema;
c- općim hadisima koji govore o vrijednosti posta u mjesecu muharremu.

4- Osobe koje ne budu u mogućnosti da poste taj dan, neće ga napaštati, pošto je to ibadet – nafila vremenski ograničena i prolazi mogućnost postizanja obećane nagrade sa njenim prolaskom.

5- Po mišljenju velikog broja učenjaka, a taj stav je preferirao i šejhul-islam Ibn Tejmijje, nije pokuđeno da se posti samo dan Ašure, bez da čovjek posti sa danom Ašure deveti ili jedanaesti dan muharrema.

6- Ako bi se desilo da dan Ašure bude u subotu, nema smetnje da čovjek posti samo subotu. Većina islamskih pravnika smatrala je pokuđenim samostalno post subotom u slučaju ako je to opća nafila, ali ako se radi o nafili sa povodom – kao što je dan Ašure, dan Arefata, tada su smatrali da pokuđenost prestaje.

7- Po mišljenju određenog broja učenjaka žene na taj dan mogu da napuštaju propuštena dane iz ramazan, i nadat je se da će na taj način imati dvije nagrade, nagradu napaštanja i nagradu posta dana Ašure.

Priredio: mr. Pezić Elvedin

(Napomena: Potrudite se da vaši prijatelji od vas saznaju za ove propise. Pokupite i njihove sevape za post dana Ašure tako što će te im proslijediti ovaj tekst.)

SUŠTINA ISLAMA

Šejhul-islam Ibn Tejmijje, Allah mu se smilovao, je rekao:

“Suština vjere su dva temelja:

1. da ne robujemo nikom drugom mimo Allaha,

2. i da Mu ne robujemo osim sa onim što nam je propisao, nećemo Ga obožavati novotarijama.”

“Time se potvrđuju dva svjedočenja:

1. svjedočenje da nema drugog boga osim Allaha,

2. i svjedočenje da je Muhamed Allahov poslanik.”

El-Ubudijje 1/148

Preuzeto sa zvaničnog facebook profila hfz. mr. Adnan Mrkonjić

https://www.facebook.com/adnan.mrkonjic.3/posts/10222158294493820

Po ovom pitanju ulema ima nekoliko mišljenja:
1. Obavezno je pranje nogu odmah kada se skinu mestve ili čarape. Ovo je stav hanefijskog mezheba, novo mišljenje kod imama Šafije, jedno mišljenje od imama Ahmeda i Sufijana es-Sevrija.
2. Ako opere odmah noge bit će mu dovoljno, a ako opere kasnije, ponovo će morati uzeti abdest. Ovo je stav malikijskog mezheba i el-Lejsa.
3. Gubi se abdest. Staro mišljenje imama Šafije i poznato mišljenje u hanbelijskom mezhebu.
4. Ne gubi se abdest. Ovo mišljenje je stav zahirijskog mezheba, en-Nehaija, Hasana el-Basrija, Ataa, Ebu Alije, Katade, Ibn Tejmijje, En-Nevevija, Ibn Munzirija, Ibn Usejmina…
Tako je isto ako bi skinuo dio ili samo jednu mestvu ili čarapu.
I ovo četvrto mišljenje je ispravnije, zato što nema dokaza iz Kur'ana i Sunneta da skidanje mestvi ili čarapa kvari abdest.
Bilježi Bejheki vjerodostojnu predaju od Ebu Zabaana da je vidio Aliju, radijallahu anhu, kako je izvršio fiziološku potrebu stojeći, pa je zatražio da mu se donese voda, nakon toga se abdestio i potrao po obući, a zatim je ušao u džamiju i skinuo obuću i klanjao. Bejheki čak navodi dodatak da je ljudima predvodio namaz kao imam.
Neki učenjaci su naveli i dokaz kijasom: kada bi čovjek uzeo abdest i mesh učinio po kosi, pa nakon toga se ošišao naćelavo, neće izgubiti abdest.
Ulema sva četiri mezheba je složna da kada bi ponovo obuo mestve ili čarape ne bi mu bio ispravan mesh, tj. ne može više potirati.
Allah zna najbolje.

Prof. Abdullah Mujić

Preuzeto sa zvaničnog facebook profila: https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=3520965071289124&id=1169169609802027