Ranije smo spomenuli nekoliko hadisa koji ukazuju na vrijednost određenih vrsta zikra. Ovdje se postavlja pitanje: Koji zikr je najbolji i najvrjedniji?

Islamski učenjaci su pojasnili da je Kur’an, općenito, najbolji, najvrjedniji i najveličanstveniji vid zikra. Imam Ibn Kudame veli: „Nakon učenja Kur’ana, nema boljeg ibadeta koji se čini jezikom od zikra (spominjanje Allaha).“[1] Dake, Kur’anu je dao prednost nad zikrom, jer je Kur’an Allahov govor, a Allahov govor ima prednost u odnosu na govor ljudi, pa makar se radilo i o govoru najčasnijeg bića.

U djelu El-Vabilus-Sajjib stoji: „Vrijednost Kur’ana nad drugim govorom je kao Allahova vrijednost nad Njegovim stvorenjima.“[2]

U djelu Et-Tibjan stoji: „Ispravno i odabrano mišljenje, koje podržavaju pouzdani učenjaci, jeste to da je učenje Kur’ana odlikovanije (efdalnije) od učenja subhanallah, la ilahe illellah, kako i drugih zikrova, za šta postoji mnoštvo jakih argumenata. A Allah najbolje zna.“[3]

Islamski učenjaci pojasnili su da je Kur’an najbolji način zikra, tj. spominjanje Allaha, jer obuhvata i sadrži sve vidove zikra poput: tahlila (la ilahe illellah), tekbir (veličanje Allaha), tahmida (zahvaljivanje), tesbiha (iskazivanje savršenosti Allaha), temdžida (slavljenje), zatim obuhvata i sadrži dovu, molbu, naredbu, strah, nadu, razmišljanje o Allahovim znamenjima i sve drugo što je propisano.

U njemu je napravljena razlika između halala (dozvoljenog) i harama (zabranjenog), u njemu je znanje vezano za nevidljivi svijet, navode se primjeri, priče, pouke, kao što Uzvišeni Allah kaže: … u Knjizi Mi nismo ništa izostavili [4]

Dakle, općenito, Kur’an je najbolji vid zikra, ali postavlja se pitanje: Koji je zikr nakon njega najbolji i najvrjedniji?

Najbojli zikr nakon Kur’ana su riječi: subhanallah, vel-hamdulillah, ve la ilahe illellahu vallahu ekber.

Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, veli: „Da kažem: subhanallah, vel-hamdulillah, va la ilahe illellahu vallahu ekber, draže mi je od svega što sunce obasjava.“[5]

Ovaj hadis ukazuje da je spomenuti zikr bolji od ostalih prenesenih zikrova, a najbolja od ove četiri spomenute rečenice, je: la ilahe illellah, kao što navodi u hadisu: „Najbolji zikr je la ilahe illellah“[6]– jer su to riječi kojima se izražava iskrenost i ni jedno djelo neće biti primljeno bez njih. Ove riječi su riječi spasa koje sadrže svaki vid dobra, i ovosvjetskog i onosvjetskog.

One su temelj svih ibadeta, i onih koji se čine riječima i onih koji se čine tijelom. Riječi la ilahe illellah su osnova oko koje kruži cijeli islam i temelj na kojem se grade stubovi vjere, i one predstavljaju najveći ogranak imana (vjerovanja).[7]

„Nakon njih, po vrijednosti su riječi subhanellahi ve bi hamdihi, a nakon toga su riječi zahvalnosti elhamdulillah. Posle njih su riječi Allahu ekber, kojima se počinje namaz i čini ruku’ i sedžda.“[8]

Dakle, najbolji opći zikr je učenje Kur’ana. Učenje Kur’ana, općenito, bolje je i vrijednije od zikrova koji su opće prirode. Međutim, nekada je zikr bolji od učenja Kur’ana, a to je u slučajevima kada je zikr posebno propisan i preciziran da se čini u određenom vremenu, mjestu ili situaciji. Zaokupirati se zikrom u takvim situacijama bolje je nego učenje Kur’ana, a primjer takvih zikrova je ponavljanje za mujezinom kada se uči ezan, ili situacije kada je učenje Kur’ana zabranjeno, poput rukua ili sedžde.

Dakle, slavljenje i veličanje Allaha u određenim situacijama, kada je zikr propisan, bolje je od učenja Kur’ana, a čak je učenje Kur’ana tada zabranjeno ili pokuđeno.[9]

Ovo je potvrdio i imam Nevevi, kazavši: „Učenje Kur’ana bolje je od zikra, osim ako se ne radi o zikru koji je propisano preciziran da se uči u određenim vremenima i mjestima. U tom slučaju, najbolje je učiti ono što je vjerskim tekstom označeno.“[10]

Iz knjige “O Kur’anu i zikru – vjerovanje Bošnjaka između ispravnog i pogrešnog”, autora: mr. Jakuba Alagića
Priprema: Menhedž
Preuzeto sa n-um.com

————
Bilješke:

[1] Muhtesar minhadžil-kasidin, str. 61. Pogledati: Et-Tizkar fi efdalil-ezkar, str. 48.
[2] El-Vabilus-sajjib, str. 125.
[3] Et-Tibjan fi adabi hameletil-Kur’an, str 24. Pogledati: Šehrun-Nevevi li Sahihi Muslim, 17/17-18.
[4] El-En’am, 38.
[5] Bilježi ga Musilm, br. 32, str. 1165.
[6] Bilježi ga Tirmizi br. 3383. str. 768; Hakim, 1/498. i ispranim ga ocjenjuje, a sa njim se slaže i Zehebi.
[7] Pogledati: El-Futuhatur-rabbanijjeh, 1/191; El-Adabuš-šer’ijjeh, 2/78; Medžmu’atul-fetava, 10/661.
[8] El-Adabuš-šer’ijjeh, 2/78.
[9] Pogledati: El-Futuhatur-rabbanijjeh, 3/227; El-Vabilus.sajjib, str. 125; Medžmu’ul-fetava, 7/652, 22/349.
[10] El-Medžmu’šerhul-Muhezzeb, 8/44.