Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Koju poeziju je zabranjeno recitovati?
Amr b. Šuajb prenosi od svoga oca Šuajba, a ovaj od svoga oca da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio kupoprodaju u džamiji, raspirivanje za izgubljenu stvar, recitiranje poezije i sjedanje u krug petkom prije džuma-namaza.26 Hakim b. Hizam, radijallahu anhu, rekao je: "Vjerovjesnik,više
Amr b. Šuajb prenosi od svoga oca Šuajba, a ovaj od svoga oca da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio kupoprodaju u džamiji, raspirivanje za izgubljenu stvar, recitiranje poezije i sjedanje u krug petkom prije džuma-namaza.26
Hakim b. Hizam, radijallahu anhu, rekao je: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je odmazdu u džamiji, recitiranje stihova i izvršavanje šerijatskih kazni.”27
Propisi vezani za poglavlje
Prvo, hadisi koji zabranjuju recitiranje poezije u džamiji odnose se na pagansku poeziju koja poziva na razvrat, ili se odnose na to da u džamiji prevlada poezija nad stjecanjem znanja, poučavanjem Kur'ana, obavljanjem zikra i slavljenjem Svevišnjeg Allaha.
Drugo, recitiranje poezije koja govori o Istini, brani islam i muslimane, a ismijava mnogobošce, objašnjava njihovu zabludu i otklanja sumnje – dopušteno je. Ebu Selema b. Abdurrahman b. Avf čuo je Hasana b. Sabita el Ensarija kako traži od Ebu Hurejre da posvjedoči govoreći mu: “Preklinjem te Allahom, kaži jesi li čuo Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, da govori: ‘O Hasane, odbrani Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem; moj Allahu, pomozi ga Džibrilom!’ Na to je Ebu Hurejra, radijallahu anhu, odgovorio: “Da, čuo sam ga da tako govori.”28
U verziji koju prenosi Seid b. el-Musejjib stoji da je Ebu Hurejra, radijallahu anhu, rekao: “Omer je prošao pored Hasana dok je recitirao poeziju i upozorio ga na to, a Hasan je odgovorio: ‘Recitirao sam poeziju, dok je u džamiji bio onaj ko je bolji od tebe.’ Potom se okrenuo Ebu Hurejri i rekao mu: ‘Preklinjem te Allahom, kaži jesi li čuo Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, da govori: ‘Odbrani me; moj Allahu, pomozi ga Džjbrilom!’ Na to je Ehu Hurejra, radijallahu anhu, odgovorio: ‘Da, čuo sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da tako govori.”‘29
Otuda je Ibn Huzejma u svojoj hadiskoj zbirci Es-Sahih naslovio poglavlje: Hadisi koji ukazuju da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u džamiji zabranio recitiranje određene poezjje, a dopustio Hasanu b. Sabitu recitiranje poezjje kojom ismijava mnogobofce, moleći Svevišnjeg Allaha da ga pomogne Džibrilom dok brani Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem.
———–
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 1. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-1.pdf
Je li dozvoljeno preplitati prste prilikom polaska u džamiju?
Zabranjeno je preplitanje prstiju prilikom polaska u džamiju Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Kada ćovjek uzme abdest i pođe u džamiju - u namazu je dok se ne vrati, i zato neka ne čini ovako : ispreplevši svoje prste.22 Ebu Sumama el-Hannaviše
Zabranjeno je preplitanje prstiju prilikom polaska u džamiju
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Kada ćovjek uzme abdest i pođe u džamiju – u namazu je dok se ne vrati, i zato neka ne čini ovako : ispreplevši svoje prste.22
Ebu Sumama el-Hannat pripovijeda: “Idući u džamiju, sustigao me moj prijatelj Ka'b b. Udžra i vidio da sam isprepleo prste, pa me upozori rekavši da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: ‘Kada se ćovjek temeljito abdesti i pođe u džamiju, neka nipošto ne prepliče prste jer je već u namazu. •'23
Propisi vezani za poglavlje
Prvo, prilikom polaska na namaz zabranjeno je preplitanje prstiju. Ovo je stoga jer se onaj ko krene u džamiju smatra kao da je već u namazu, te priliči da bude što dalje od neozbiljnosti (neozbiljnost se suprotstavlja cilju namaza i svrsi ibadeta) .
Drugo, prilikom polaska na namaz, čovjek na umu treba imati svrhu namaza i paziti na bonton i stvari koje ga upotpunjuju; otuda pucketanje prstima ima status njihovog preplitanja. Dokaz za to jeste sljedeća izjava Šu'be, Ibn Abbasovog štićenika: “Jednom sam prilikom klanjao pored Ibn Abbasa i u namazu pucketao prstima. Nakon što sam završio namaz, on mi je rekao: ‘Majka te ne izgubila, zar to pucketaš prstima dok si u namazu!”‘24
Treće, spoljašnje značenje gore navedenog hadisa ukazuje da se zabrana preplitanja prstima ne odnosi na onoga ko je u džamiji ali ne klanja. To se zaključuje iz sljedećih hadisa: prvo, El-Buhari i Muslim preko Ebu Hurejre, radijallahu anhu, zabilježili su da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, preplitao prste dok je bio u džamiji: ” … ustao je, otišao do balvana položenog u džamiji, naslonio se na njega, kao da je ljut, i isprepleo svoje prste … “; drugo, El Buhari i Muslim zabilježili su da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Vjernici su kao građevina, jedan drugog podupiru’: demonstrativno preplićući prste; i, treće, imam El-Buhari zabilježio je Ibn Omerove, radijallahu anhu, riječi: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prepleo je svoje prste … ” Dakle, između ovih i gore navedenog hadisa nema protivrječnosti.25
———–
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 1. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-1.pdf
Je li zabranjeno ići u udaljeniju a zapostaviti bližu džamiju?
Pokuđeno je posjećivati udaljeniju, a zapostavljati bližu džamiju Ibn Omer, radijallahu anhu, rekao je: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'Neka ćovjek klanja u najbližoj džamiji, i neka ne mijenja džamije. "20 Propisi vezani za poglavlje Kometirajući hadis, imam El-Menavi zapisao je:više
Pokuđeno je posjećivati udaljeniju, a zapostavljati bližu džamiju
Ibn Omer, radijallahu anhu, rekao je: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Neka ćovjek klanja u najbližoj džamiji, i neka ne mijenja džamije. “20
Propisi vezani za poglavlje
Kometirajući hadis, imam El-Menavi zapisao je: “Značenje je: neka ne odlazi na namaz jednom u jednu, a drugi put u drugu džamiju, jer preče je klanjati u najbližoj.”21
———–
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 1. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti “
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-1.pdf
JE LI DOZVOLJENA UPOTREBA GENETSKI MODIFIKOVANE HRANE?
Genetski modifikovana hrana je genetski materijal (DNK) izmenjen na vještački način. Prva modifikovana biljka koja se pojavila na tržištu bila je paradajz, i to još 1994. godine. Od tada ne prestaje proizvodnja genetski modifikovanih biljaka, i to najviše u Americi, Australiji, Brazilu, Argentini, Kviše
Genetski modifikovana hrana je genetski materijal (DNK) izmenjen na vještački način.
Prva modifikovana biljka koja se pojavila na tržištu bila je paradajz, i to još 1994. godine. Od tada ne prestaje proizvodnja genetski modifikovanih biljaka, i to najviše u Americi, Australiji, Brazilu, Argentini, Kini i Japanu.
Najviše se uzgaja soja, kukuruz, uljana repica i pamuk. Naravno, sa začecima genetskog inženjeringa i njegovim daljim razvojem, nastale su i neke moralne dileme, poput toga: da li treba genetski modifikovati biljke i životinje i da li ih treba koristiti za ishranu?
Prije samog odgovora na pitanje treba napomenuti da je od Allahove mudrosti stvaranja to da je biljke i životinje stvorio i stavio u službu čovjeka. Kaže Uzvišeni: “On je za vas sve što postoji na Zemlji stvorio” (El-Bekare, 29)
I kaže: “Kako ne vidite da vam je Allah omogućio da se koristite svim onim što postoji na nebesima i na Zemlji i da vas darežljivo obasipa milošću Svojom, i vidljivom i nevidljivom?” (Lukman, 20), takođe kaže u drugom ajetu: “A kamile smo vam učinili jednim od Allahovih obreda hadža, i vi od njih imate koristi; zato spominjite Allahovo ime kada budu u redove poredane; a kad padnu na zemlju, jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi, a i onoga koji prosi; tako smo vam ih potčinili da biste zahvalni bili” (Hadždž, 36), i kaže: “On čini da vam pomoću nje raste žito, i masline, i palme, i grožđe, i svakovrsni plodovi – to je, zaista, dokaz za ljude koji razmišljaju” (En-Nahl, 11).
Imajući u vidu ovo, upotreba genetskog inžinjeringa ili “moderne biotehnologije”, ili “genetske tehnologije” u povećanju i poboljšanju biljne i životinjske proizvodnje sa ciljem opće koristi ljudi nije šerijatski sporna, tj. ona je dozvoljena. Sa druge strane, ciljevi Šerijata (mekasiduš-šeria) podupiru i podržavaju sve ono u čemu je korist i hajr za čovječanstvo a što se zasniva na poznatom šerijatskom pravilu: “Da je osnovni šerijatski cilj pribavljanje koristi (dunjalučkih i ahiretskih) ljudima i njihovo upotpunjavanje i otklanjanje šteta i njihovo umanjivanje”.
O ovome šerijatskom pravilu nadugačko i naširoko je pisao i govorio El-Izz ibn Abdusselam kao i Šejhul-islam Ibn Tejmije.
S tim da se ova dozvola upotrebe genetskog inžinjeringa biljnog i životinjskog svijeta ograničava sa dva šarta:
Prvi – da to ne uzrokuje bolesti ljudima i ne nanosi im štetu time što će ta modifikovana hrana u sebi sadržavati otrovne hemikalije ili neke druge štetne tvari koje uzrokuje bolesti.
Drugi – da se genetički inžinjering kod životinja ne upotrebljava kao sredstvo mijenjanja Allahovog stvaranja koje je šerijatski zabranjeno.
Pa kada se ispune prvi šart nema nikakve smetnje u upotrebi genetski modifikovane hrane. Dok se drugi šart odnosi na upotrebu genetičkog inžinjeringa od strane muslimana, a ne na samu dozvolu upotrebe genetski modifikovane hrane.
A što se tiče toga da li genetski modifikovana hrana šteti ljudskom organizmu, odgovor na to treba potražiti kod stručnjaka iz ove oblasti. A oni koji budu istraživali štetnost ove hrane na ljudski oganizam naći će velike kontradiktornosti i protivrječnosti u ocjenama i izjavama stručnih i odgovornih osoba od strane kompanija, zdrastvenih ustanova pa čak i država po ovom pitanju. Ve billahi tevfik.
Dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa web stranice http://www.zijad-ljakic.com
Vidi manjeKako klanjati i postiti u skandinavskim zemljama?
Namaz onog ko živi u mjestu gdje se noć i dan smjenjuju u toku 24 sata Prije nego spomenemo propis namaza i posta u zemljama u kojima noć ili dan traje više od 24 sata (mjesec, dva ili šest), treba znati da oni koji borave u mjestima u kojima se razlikuje dan od noći u toku 24 sata tako što je poznaviše
Namaz onog ko živi u mjestu gdje se noć i dan smjenjuju u toku 24 sata
Prije nego spomenemo propis namaza i posta u zemljama u kojima noć ili dan traje više od 24 sata (mjesec, dva ili šest), treba znati da oni koji borave u mjestima u kojima se razlikuje dan od noći u toku 24 sata tako što je poznat vremenski izlazak Sunca i njegov zalazak, iako dan bude veoma dug ljeti i kratak zimi, na njima je obaveza da klanjaju propisanih pet namaza u njihovo vrijeme koje je šerijatski određeno, jer je došlo u kur'anskom ajetu: “Obavljaj namaz sa naginjanjem Sunca (zapadu), do mraka noći, i Kur'an (uči) zorom” (El-Isra’, 78).
A što se tiče njihovog određivanja vrijeme posta mjeseca Ramazana, na onima kojima je post obavezan je da se sustežu od hrane i pića i ostalog što kvari post od zore do zalaska Sunca u svojim mjestima sve dok se dan u njihovom mjestu razlikuje od noći i dok jedan dan i noć ukupno traju 24 sata.
Namaz onih koji žive u mjestima u kojima Sunce ne zalazi ljeti niti izlazi zimi
A oni koji žive u mjestima u kojima Sunce ne zalazi ljeti niti izlazi zimi, ili u mjestima gdje dan traje šest mjeseci i noć traje šest mjeseci, na njima je obaveza da klanjaju pet propisanih dnevnih namaza u svakih 24 sata i da odrede njihova vremena oslanjajući se pri tome na vrijeme namaza u njima najbližem mjestu u kojem se znaju namaska vremena pet propisanih namaza. Dokaz za ovo je ono što je došlo u hadisu Isra'a i m'iradža da je Allah ovom Ummetu naredio pedeset namaza u jednom danu i noći, pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, molio svoga Gospodara da smanjuje sve dok mu nije rečeno: “O Muhammede, oni (namazi) su pet namaza u toku dana i noći”. Bilježi ga Muslim. I ono što je došlo u hadisu Talhe ibn Abdullaha, radijallahu anhu, da je rekao: “Došao je čovjek Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, od stanovnika Nedžda raščupane kose, čujemo njegov glas ali ne razumijemo šta kaže, sve dok se nije približio Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, kad ono pita ga o Islamu.
Pa mu kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Pet namaza u toku dana i noći”. Pa je rekao (čovjek): “Jesu li mi obavezni drugi namazi?” Odgovorio je: “Nisu osim ako dobrovoljno klanjaš”. Bilježe ga Buharija i Muslim.
U vjerodostojnom hadisu se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pričao ashabima o Mesihu Dedždžalu pa su rekli: “Koliko će boraviti na zemlji?” Pa je rekao, sallallahu alejhi ve sellem: “Četrdeset dana: dan kao godina, dan kao mjesec, dan kao sedmica, a ostali dani kao obični dani”. Pa smo rekli: O Allahov Poslaniče, taj dan što je kao godina, je li nam u njemu dovoljno namaza kao u jednom danu? Pa je odgovorio: “Ne, nego im odredite vremena”. Bilježi ga Muslim. Pa dan koji je kao godina nije ubrojao jednim danom u kojem je dovoljno pet propisanih namaza za jedan dan, nego je naredio pet namaza u svakih 24 sata. I naredio im je da ih podijele na njihova vremena na osnovu vremenske razlike među njima u običnom danu u njihovim mjestima.
S toga je obaveza na muslimanima koji žive u mjestima za koja je postavljeno ovo pitanje kako se u njima određuju namaska vremena (u skandinavskim zemljama), da ta namaska vremena odrede oslanjajući se na najbliže njima mjesto gdje se raspoznaje dan od noći i u kojem se znaju namaska vremena pet propisanih dnevnih namaza uz pomoć šerijatski određenih znakova u svakih 24 sata.
Isto tako, na njima je obaveza post mjeseca Ramazana i na njima je da odrede vrijeme posta tako da odrede početak i kraj Ramazana, da odrede početak posta (sehur) kao i njegov završetak (iftar) za svaki dan Ramazana tako što će gledati na zoru i zalazak Sunca u njima najbližem mjestu u kojem se raspoznaje zora i zalazak Sunca i u kojem se raspoznaje dan od noći i u kojem dan i noć traju 24 sata.
Dokaz za ovo su spomenuti hadisi o Mesihu Dedždžalu i njegovom, sallallahu alejhi ve sellem, upustvu ashabima kako će tada odrediti namaska vremena jer u ovome nema razlike između namaza i posta. Ve billahi tevfik. Ovo je rezime fetve koju je po ovom pitanju izdalo Vijeće visokorangiranih učenjaka. Ve billahi tevfik.
Dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa web stranice http://www.zijad-ljakic.com
Vidi manjeDa li je dozvoljena trgovina na forexu?
Pošto je u Islamu šerijatski status o nečemu dio ispravne predodžbe o istom neophodno je da se navede šta se podrazumijeva pod forex-om. Forex predstavlja trgovinu sa valutama, tj prodaju jedne a kupovinu druge valute i može biti putem savremenih sredstava elektronskog komuniciranja (telefona, faxa,više
Pošto je u Islamu šerijatski status o nečemu dio ispravne predodžbe o istom neophodno je da se navede šta se podrazumijeva pod forex-om.
Forex predstavlja trgovinu sa valutama, tj prodaju jedne a kupovinu druge valute i može biti putem savremenih sredstava elektronskog komuniciranja (telefona, faxa, telefaksa, interneta) ili putem bankovnih transakcija (čekova, bankovnih kartica i slično).
Uzimajući u obzir spomenuto dozvoljeno je vršiti trgovinu sa valutama ako se ispune sljedeći šartovi:
Prvi šart – da preuzimanje valuta bude iz ruke u ruku, svejedno bilo to u stvarnom smislu poput preuzimanja iz ruke u ruku, ili ulazilo u PROPIS preuzimanja iz ruke u ruku poput kupovine valuta putem banke ili trenutne trgovine valutama na berzi. Poznato je da prilikom kupovine valuta putem banke proces preuzimanja i predavanja valute se ne dešava u istom trenutku, nego čitav proces se može odvijati u toku 48 sati a pored toga se ova prodaja naziva trenutačnom kupoprodajom. Ovo je općepoznato i prihvaćeno u međunarodnom sistemu trenutačne kupoprodaje. Ponekad ovaj proces preuzimanja i predavanja se odvija u toku 96 sati, a to je u slučaju kada se kupoprodaja desi na kraju sedmice, tj. na dane vikenda. Ovaj način preuzimanja i predavanja valuta iako se ne dešava bukvalno iz ruke u ruku je šerijatski ispravan po stavu većine savremenih učenjaka, fikhskih kolegija i šerijatskih komisija, jer je svako preuzimanje i predavanje među robom shodno prirodi kupoprodaje te robe.
Dokaz da preuzimanje valuta mora biti iz ruke u ruku u stvarnom ili propisnom smislu je hadis kojeg bilježi Muslim od ‘Ubadete ibn Es-Samita, radijallahu anhu, a u kojem je došlo: “Zlato za zlato, srebro za srebro, pšenica za pšenicu, ječam za ječam, datule za datule, sol za sol, isto za isto, iz ruke u ruku; a ako su različite vrste prodajite kako hoćete ako je iz ruke u ruku”. Argument iz hadisa su riječi “a ako su različite vrste prodajite kako hoćete ako je iz ruke u ruku”.
Drugi šart – da kupoprodajni ugovor ne sadrži u sebi uvjet izbora odustajanja od kupoprodaje ili vremenskog odgađanja preuzimanja jedne od valuta, jer se time narušava gore spomenuti šart preuzimanja i predavanja iz ruke u ruku u stvarnom ili propisnom smislu.
Treći šart – da proces trgovine sa valutama nema namjeru držanja monopola nad određenom valutom jer je u hadisu kojeg bilježi Muslim u svom Sahihu došlo: “Ne čini monopol osim onaj ko čini grešku”.
Četvrti šart – da se kupoprodaja među valutama ne čini na ročnim tržištima i berzama, tj. na berzama gdje preuzimanje i predavanje nije trenutačno nego na odgodu.
Uglavnom, svi ovi šartovi, izuzev zabrane činjenja monopola, se vraćaju na jedno a to je da kupoprodaja među različitim valutama bude iz ruke u ruku u bukvalnom ili propisnom smislu kao što je gore pojašnjeno. Ve billahi tevfik.
Dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa web stranice http://www.zijad-ljakic.com
Vidi manjeJe li dozvoljeno ženi samoubistvo radi zaštite časti?
Alejkumusselam. Samoubistvo je haram po Kur'anau, Sunnetu i idžamu učenjaka i smatra se najvećim grijehom poslije širka Allahu, svejedno bilo zbog očajanja, gubljenja nade, čuvanja časti i slično. Kaže Uzvišeni: "I ne ubijajte sami sebe, Allah je doista prema vama milostiv. Onoga ko to nepravično iviše
Alejkumusselam.
Samoubistvo je haram po Kur'anau, Sunnetu i idžamu učenjaka i smatra se najvećim grijehom poslije širka Allahu, svejedno bilo zbog očajanja, gubljenja nade, čuvanja časti i slično. Kaže Uzvišeni: “I ne ubijajte sami sebe, Allah je doista prema vama milostiv. Onoga ko to nepravično i nasilno uradi, Mi ćemo u vatru baciti, to je Allahu lahko” (En-Nisa’, 29-30), i kaže: “I sami sebe u propast ne bacajte” (El-Bekare, 195).
Allahov Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je strogo zabranio samoubistvo, rekavši u hadisu kojeg prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, a bilježe ga Buharija i Muslim u svojim Sahihima: “Ko se baci sa brda pa ubije samog sebe, vječno će se u džehennemskoj vatri bacati sa brda. Ko popije otrov pa ubije samog sebe, vječno će u džehennemskoj vatri trovati samog sebe. A ko se ubije željezom, vječno će probadati željezom svoj stomak u džehennemskoj vatri”.
Kažu islamski pravnici da je samoubica veći griješnik od onog ko ubije drugu osobu, čak neki kažu da se samoubica ne gasuli niti mu se klanja dženaza, a po nekima mu se ne prima tevba zbog težine grijeha koji je počinio. Takođe, vanjsko značenje nekih hadisa ukazuje da će samoubica biti vječno u vatri.
S tim da je ispravno, a našto ukazuju drugi dokazi, da se samoubica gasuli, da mu se klanja dženaza, prima tevba i da neće biti vječno u vatri, ali ovo su rekli neki pravnici zbog težine grijeha samoubistva i vanjskog značenja nekih šerijatskih tekstova.
Prema tome, nije dozvoljeno ženi muslimaki da se ubije pa makar sigurno znala da kjafirski vojnici u čije ruke je pala hoće da je siluju. Da žena muslimanka izvrši samoubistvo kako ne bi bila silovana od kjafirskih vojnika ili nekog njima sličnim to nije nikakva čast niti je način čuvanja časti. To je čin samoubistva koji je po Islamu veliki grijeh a ne može činjenje velikog grijeha nikada biti čast. Takođe, samoubistvo žene radi zaštite časti nije šehadet nego grijeh.
Žena muslimanka koju kjafirski zlotvori hoće da siluju je obavezna da se odupre svom snagom i svim sredstvima kako se to ne bi desilo. Pa ako na tom putu bude ubijana ona je onda šehid. Prenosi Se'id ibn Zejd, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko bude ubijen braneći svoj imetak on je šehid, a ko bude ubijen braneći svoju porodicu (ženu) on je šehid, …”. Hadis bilježe Ebu Davud, Tirmizi, Nesai, Ahmed, a vjerodosotnim ga ocjenjuje Tirmizi, Albani i mnogi drugi.
A ako napadnuta žena muslimanka bude prilikom opiranja savladana i silovana, ona u tome nema grijeha. Dokaz za to su riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu kojeg prenosi Ibn Abbas, radijallahu anhuma: “Zaista je Allah oprostio mom Ummetu (ono što urade) grešku, zaborav i ono na što budu prisiljeni”. Bilježi ga Ibn Madže, Darekutni, Ibn Hibban i Bejheki, a vjerodostojnim ga ocjenjuju Albani i Šuajb Arnaut.
Prema tome, samoubistvo žene muslimanke radi zaštite časti je zabranjeno i predstavlja veliki grijeh, dok sa druge strane ako bude silovana ona u tome nema grijeha. Muslimanke koje su se u toku zadnjeg rata bacale se u smrt da izbjegnu silovanje, tim djelom nisu sačuvale čast nego učinile veliki grijeh i djelo koje nije dozvoljeno niti pohvalno a kamoli da bude šehadet i vrijedno veličanja.
Takođe, djevojka koja je skočila sa munare kako bi sačuvala čast izvršila je zabranjeno samoubistvo a ne šehidsku smrt. Njoj je bio vadžib da se opire, da galami, vrišti i bori se sve dok je ne savladaju ili ubiju, pri čemu ne bi imala grijeha kod Allaha.
U hadisu o faraonovoj frizerki nije došlo da je se ona ubila tako što se bacila u vatru, nego su je faraonovi vojnici bacili u vatru. Ve billahi tevfik.
Dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa web stranice http://www.zijad-ljakic.com
Vidi manjeJe li dozvoljeno koristiti propolis rastvoren u etanolu?
Alejkumusselam. Naravno, odgovor na ovo pitanje se vraća na šerijatski status pijenja etanola i na procenat alkohola u tinkturi propolisa. Što se tiče etanola, on je primarni alkohol koji pripada skupini alkohola i najčešće se nalazi u alkoholnim pićima tako da se u svakodnevnom govoru naziva samo aviše
Alejkumusselam.
Naravno, odgovor na ovo pitanje se vraća na šerijatski status pijenja etanola i na procenat alkohola u tinkturi propolisa.
Što se tiče etanola, on je primarni alkohol koji pripada skupini alkohola i najčešće se nalazi u alkoholnim pićima tako da se u svakodnevnom govoru naziva samo alkohol.
Upotrebljava se kao otapalo i sredstvo za ekstrakciju, dezinfekciju, konzerviranje i pri proizvodnji alkoholnih pića. Služi i kao polazna sirovina za cijeli niz hemikalija. Najjača alkoholna pića sadrže oko 45 % alkohola, dok je zapremni udio etanola u apsolutnom alkoholu 96%. Ako čovjek popije 500 ml čistog etanola može umrijeti. Ono što je bitno sa šerijatske strane je činjenica da je etanol kao vrsta alkohola onaj alkohol na čiju zabranu konzumiranja se odnose šerijatski tekstovi.
A što se tiče tinkture propolisa, ona se sastoji od sirovog propolisa (prečišćenog i usitnjenog) (obično u omjeru 30%) i etanola 96% (obično u omjeru 70%), a nakon isparavanja alkoholne komponente ostaje sirupast koncentrat koji sadrži 90% propolisa (pogledaj: http://www.vet.bg.ac.rs/~biolog/images/stories/biologija/Recepti.pdf). Naravno, omjer propolisa i etanola kao i procenat etanola u sirupastom koncentratu zavisi od proizvođača ili firme, pa tako na primjer u tinkturi propolisa koja se uvozi iz Italije ima 20% alkohola.
Shodno gore spomenutom dolazimo do zaključka: da je tinkturu propolisa, koji u sebi sadrži u finalnoj upotrebi dozu alkohola (etanola) koja je opojna ako bi se konzumirala u velikim količinama, šerijatski zabranjeno koristiti. Dokaz za to je hadis koji se prenosi od Džabira, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ono što opija u velikim količinama haram je u malim količinama”. Bilježe ga Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Madže i Ahmed, a dobrim su ga ocijenili Tirmizi, Ibn Hibban i Ibn Hadžer a vjerodostojnim Albani i Šuajb Arnaut. Ve billahi tevfik.
Dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa web stranice http://www.zijad-ljakic.com
Vidi manjeDa li je slušanje muzike veliki ili mali grijeh?
Muzika je haram po Kur'anu i Sunnetu i ovo je zvanični stav sve četiri fikhska mezheba. Na to ukazuju Plemeniti Kur'an i vjerodostojan Sunnet. Kaže Uzvišeni: "Ima ljudi koji kupuju lehvel-hadis da bi, ne znajući koliki je to grijeh, s Allahova puta odvodili i da bi ga predmetom za ismijavanje uzimalviše
Muzika je haram po Kur'anu i Sunnetu i ovo je zvanični stav sve četiri fikhska mezheba.
Na to ukazuju Plemeniti Kur'an i vjerodostojan Sunnet. Kaže Uzvišeni: “Ima ljudi koji kupuju lehvel-hadis da bi, ne znajući koliki je to grijeh, s Allahova puta odvodili i da bi ga predmetom za ismijavanje uzimali. Njih čeka sramna kazna“. (Lukman, 6) Prenosi Ibn Kajim od Vahidija i Ebu Ishaka da su rekli da najviše što je protumačeno pod “Lehvul hadis” da je on pjesma.
Takođe, u drugom ajetu kaže Uzvišeni: “I zavodi glasom svojim koga možeš…” ( El-Isra, 64). Prenosi Ibn Kesir u svom tefsiru da Mudžahid kaže da se u ajetu pod “glasom” misli na zabavu i pjesmu, a sam Ibn Kesir smatra da se misli na pjesmu, a Ševkani “glas” tumači kao pjesmu, zabavu i igranje sa frulom.
A dokaz iz Sunneta je hadis u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Biće u mom ummetu ljudi koji će ohalaljivati zinaluk, svilu, vino i muzičke instrumente…”. Hadis bilježi Buharija u svom Sahihu u obliku T'alika, a hadis su stručnjaci hadisa ocjenili vjerodostojnim.
Ve billahi tevfik.
Dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa web stranice http://www.zijad-ljakic.com
Vidi manjeJel obaveza puštanje brade?
Puštanje brade je vadžib a njeno brijanje je haram. Ovo je stav svečetiri mezheba: hanefijskog, malikijskog, šafijskog i hanbelijskog. Dokaz da je puštanje brade vadžib, a ne samo sunnet, je vjerodostojan hadis od Abdullah ibn Omera, radijallahu anhuma, kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihviše
Puštanje brade je vadžib a njeno brijanje je haram. Ovo je stav svečetiri mezheba: hanefijskog, malikijskog, šafijskog i hanbelijskog.
Dokaz da je puštanje brade vadžib, a ne samo sunnet, je vjerodostojan hadis od Abdullah ibn Omera, radijallahu anhuma, kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Razlikujte se od mušrika, puštajte brade da budu bujne i kratite brkove”, a u rivajetu: “Kratite brkove, puštajte brade“.
Dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa web stranice http://www.zijad-ljakic.com
Vidi manje