Musliman ne sumnja u to da je jedno od bračnih prava i ženino pravo na mehr. Mehr biva darovan ženi zauzvrat onoga čime mu je ona postala halalom u pogledu tjelesnog uživanja. Dokaz da je mehr obaveza su riječi Uzvišenog: ‘’…i draga srca ženama vjenčane darove njihove podajte; a ako vam one od svoje volje od toga šta poklone, to s prijatnošću i ugodnošću uživajte.’’ (En Nisa, 4)
Iz prethodnog ajeta moguće je zaključiti da je mehr obaveza kao i to da ako žena mužu halali dio ili cijeli mehr, on ima pravo da uživa u tome što mu je halalila.
Mehr može biti imetak, nekretnina i drugo, kao što je Safijin, r.a., mehr od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., bio njeno oslobaðanje. (Buharija, 5086, i Muslim, 1365)
Mehr je uvjet valjanosti braka, a dopušteno je ženi da smanji mehr kao što Aiša, r.a. kaže: ‘’Najviše berićeta imat će u braku one žene čiji je mehr najmanji.’’ (Bilježi ga Ahmed, 6/82)
Mehr može biti simboličkog značenja kao što je spomenuto u pitanju, a to je da muž ženu pouči nečemu iz Kur’ana, kao što se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., oženio jednog čovjeka sa ženom a mehr je bio da joj pokloni ono što poznaje od Kur’ana, tj. da je pouči tome. (Buharija 5135 i Muslim 1425)
Ako doðe do rastave braka prije nego što joj se oduži za njen mehr, te pošto se radi o simboličnom mehru i nemoguće ga je prenijeti u materijalni oblik, onda će ona odnijeti sa sobom ono što je naučila, a ono što je ostalo nemoguće je odrediti jer se čovjekovo znanje ne može ograničiti odreðenom granicom. Ako se govori o tome da je pouči vjeri, što je poznavao do trenutka kada su se vjenčali, ima isti status, jer, kao što sam spomenuo, radi se o simboličnom tipu mehra, s tim da je bolje da od nje traži halala za ostatak kako bi sa sebe skinuo i najmanje sumnje, kao što Allah, s.v.t., kaže: ‘’Osim ako ne oproste ili da oprosti njen staratelj u čijoj je ruci pravo braka. A da oproste to je bliže bogobojaznosti.’’ (El-Bekare, 237). Allah najbolje zna!

Odgovorio: Harmin Suljić, prof.
preuzeto sa http://minber.ba

Ako se radi o prvom i drugom razvodu, ne gledajući na period u kojem nisu imali odnos i kada joj je dao razvod, žena mora sačekati iddet. Allah, s.v.t., kaže u prijevodu značenja: ‘’Puštene žene čekaju tri čišćenja’’, što znači da svaka razvedena žena koja ima mjesečni ciklus mora sačekati ovaj period tj. iddet. Tako spolni odnos nema utjecaja u smislu obaveze provjere trudnoće radi razvoda. I zato što iddet ima mnoge druge mudrosti i koristi radi kojih je propisan kao što je to pojašnjeno kod učenjaka u njihovim djelima i kao što stoji u Ihtijaru hanefijskog fikha: ‘’Iddet je propisan sa ciljem da žena ostane određeni period u muževoj kući ne bi li našli ponovo zajedničku riječ…’’ Tako da je iddet obavezan bez obzira na ono što je već postavljeno u ovom pitanju, a Allah najbolje zna.

Odgovorio: Harmin Suljić, prof.
preuzeto sa http://minber.ba

Kao odgovor na vaše pitanje navest ćemo citat iz Kurtubijevog tefsira ‘’ El-Džami’a el-ahkami el-Kur’ani’’, u kojem komentirajući riječi Uzvišenog Allaha: “A muževi njihovi su preči da ih vrate dok su u tome (pričeku) ako žele štogod popraviti” (El-Bekare, 228), kaže: “Jednoglasan stav islamskih učenjaka jeste da ako slobodan čovjek (suprotno robu) razvede svoju ženu koja je slobodna (suprotno robinji), a prije toga je imao spolni odnos sa njom, prvim razvodom ili drugi put, on je najpreči da je ponovo vrati sve dok je u pričeku, pa makar to ona i ne željela. Ako je ne vrati u periodu pričeka, onda mu ona nakon toga postaje strankinja i ne može sa njim stupiti ponovo u brak osim sa ponovnom prosidbom, tj. novim brakom i saglasnošću staratelja i prisustvom svjedoka. Dakle, ovo je jednoglasan stav učenjaka.” (El-Džami’a el-ahkami el-Kur’ani, 3 tom, str.124)
Također, Ibn El-Munzir u knjizi ‘El-Idžma’ naveo je konsenzus islamskih učenjaka: “Islamski učenjaci imaju jednoglasan stav da muž ima pravo da u periodu pričeka (opozivog razvoda) vrati suprugu, pa makar to ona i ne željela.” (El-Idžma / stavka 463, str. 54)
Dakle, islamski učenjaci su iz ovog pitanja – kada muž može u periodu pričeka opozivog razvoda braka da vrati suprugu bez njene saglasnosti – izuzeli određene situacije, kao u slučaju da ženin povratak mužu nosi u sebi jasnu štetu za ženu koju ona ne može podnijeti, kada žena ima pravo da ne pristane na povratak mužu i kada će svoj problem izložiti kadiji koji treba da riješi njeno pitanje, što, po mom mišljenju – na osnovu onoga što ste spomenuli u pitanju – nije prisutno u vašoj situaciji.
A Allah najbolje zna!

Odgovorio: mr. Elvedin Pezić
Preuzeto sa minber.ba