Navest ćemo nekoliko stvari koje obavezuju na uzimanje gusula.

Prva stvar koja obavezuje na uzimanje gusula jest izbacivanje sjemena s požudom, bez obzira na to dogodilo se to na javi ili u snu. Ukoliko čovjek polucira, mora se okupati, makar i ne osjetio požudu u snu, utoliko što se može polucirati, a da se ne osjeti požuda.

Druga stvar koja obavezuje na uzimanje gusula jest spolni odnos. Ako čovjek izvrši djelimičnu penetraciju, to jest ako glavić njegovog spolnog organa uđe u ženski spolni organ, ili ako veći dio spolnog organa uđe u ženski spolni organ, kupanje je obavezno. U vezi sa spolnim odnosom Resulullah, ﷺ, rekao je: “Kupanje je obavezno uslijed izbacivanja sjemena” (Muslim, 343), a u vezi s djelimičnom penetracijom rekao je: “Kad čovjek zauzme položaj između četiriju ženinih udova te izvrši penetraciju, kupanje je obavezno” (el-Buhari, 291, i Muslim, 348). Kupanje je u tom slučaju obavezno makar čovjek i ne ejakulirao. U to nisu upućeni mnogi muškarci, i sedmicama ili pak mjesecima imaju spolni odnos sa suprugama i ne kupaju se zato što nisu ejakulirali. Veoma je opasno ne poznavati ovaj propis. Musliman je dužan saznati islamske propise, koje je Svevišnji Allah objavio Poslaniku islama, ﷺ.

Treća stvar koja obavezuje na uzimanje gusula jest pojava krvi uslijed mjesečnog ciklusa ili u postporođajnom periodu (ovo dvoje ima isti status). Nakon što prestane mjesečni ciklus, žena je dužna okupati se, na osnovi Božijih riječi: “I pitaju te o mjesečnom pranju. Reci: ‘To je neprijatnost.’ Zato ne općite sa ženama za vrijeme mjesečnog pranja, i ne prilazite im dok se ne okupaju. A kad se okupaju, onda im prilazite onako kako vam je Allah naredio. – Allah zaista voli one koji se često kaju i voli one koji se mnogo čiste” (el-Bekara, 222), i na osnovi Vjerovjesnikove naredbe ženi koja je imala istihazu da se okupa nakon što prođe onoliko dana koliko je trajao njen mjesečni ciklus kad je bila zdrava. Podsjećanja radi, žena se poslije mjesečnog pranja, odnosno poslije postporođajnog istjecanja krvi kupa isto onako kako se kupa uslijed džunupluka, osim što bi se tad, prema uputi nekih učenjaka, trebala okupati sidrom, listom lotosova drveta, jer se pomoću njega postiže besprijekorna čistoća.

Neki su islamski učenjaci u stvari koje obavezuju na uzimanje gusula uvrstili i smrt, dokazujući to hadisom u kojem stoji da se Vjerovjesnik, ﷺ, obratio ženama što su kupale njegovu kćerku: “Okupajte je tri puta, ili pet puta, ili sedam puta, ili više od toga ako zaključite da je to potrebno” (el-Buhari, 1253, i Muslim, 939), kao i hadisom u kojem stoji da je Allahov Poslanik, ﷺ, u vezi s čovjekom koga je, dok je bio u ihramima, na Arefatu usmrtila deva rekao: “Okupajte ga vodom i sidrom, a nakon toga umotajte ga u dvodijelne ihrame koje je nosio” (el-Buhari, 1267, i Muslim, ). Ovi su učenjaci kazali da, na temelju ovih Poslanikovih naredbi, smrt povlači obavezu kupanja, ali se ta obaveza odnosi na žive, a ne na umrlog jer umrli nije obveznik.

Šejh Muhammed b. Usejmin

Pet je islamskih propisa koji se odnose na čovjeka koji je džunup.

Prvi je propis to da je džunupu zabranjeno obavljanje namaza, bez obzira na to radilo se o farzu ili nafili, pa je čak zabranjeno da obavlja i dženaza-namaz, jer je Allah, dželle šanuhu, rekao: “O vjernici, kad hoćete namaz obaviti, lica svoja i ruke svoje do iza lakata operite – a dio glava svojih potarite – i noge svoje do iza članaka. A ako ste džunupi, onda se okupajte…” (el-Maida, 6)

Drugi propis jest da je džunupu zabranjeno obavljati tavaf oko Kabe, jer se Kaba nalazi u Haremu, a džunup ne smije boraviti u džamiji, na osnovi Allahovih, dželle šanuhu, riječi: “O vjernici, pijani nikako namaz ne obavljajte, sve dok ne budete znali šta izgovarate, i kad ste džunupi – osim ako ste putnici – sve dok se ne okupate…” (en-Nisa, 43)

Treći je propis da je džunupu zabranjeno dodirivati Mushaf. Resulullah, ﷺ, rekao je: “Kur’an smije dodirnuti samo onaj ko je čist!” (ed-Darimi, 3, i en-Nesai, 5718)

Četvrti propis jest da je džunupu zabranjeno boraviti u džamiji, osim ako uzme abdest, na temelju kur’anskog ajeta: “O vjernici, pijani nikako namaz ne obavljajte, sve dok ne budete znali šta izgovarate, i kad ste džunupi – osim ako ste putnici – sve dok se ne okupate…” (en-Nisa, 43)

I peti propis koji se odnosi na džunupa jest da mu je zabranjeno učiti Kur’ani-kerim sve dok se ne okupa, utoliko što je Resulullah, ﷺ, poučavao ashabe Kur’anu u svim prilikama, osim onda kad je bio džunup.

Šejh Muhammed b. Usejmin

Onaj ko polucira mora se okupati, jer je Allah, dželle šanuhu, rekao: “A ako ste džunupi, onda se okupajte…” (el-Maida, 6). Osvane li džunup, a hladno je, čovjek će ugrijati vodu i okupati se; ukoliko nema mogućnosti da je ugrije, uzet će tejemum s nijetom da otkloni džunupluk i obavit će namaz. Allah, dželle šanuhu, rekao je: “A ako ste džunupi, onda se okupajte. A ako ste bolesni ili na putu ili ako ste izvršili prirodnu potrebu ili ako ste se sastajali sa ženama, a ne nađete vode, onda rukama svojim čistu zemlju dotaknite i njima preko lica svojih i ruku svojih pređite. Allah vam ne želi pričiniti poteškoće, već želi da vas učini čistim i da vam blagodat Svoju upotpuni, da biste bili zahvalni” (el-Maida, 6).

Onda kad bude u mogućnosti upotrijebiti vodu, čovjek je dužan uzeti gusul. Imran b. Husajn, radijallahu anhu, prenio je poduže predanje u kojem kazuje: “Vjerovjesnik, ﷺ, vidio je nekog čovjeka u osami koji nije obavio skupni namaz, pa ga je upitao: ‘Šta te odvratilo od toga da obaviš skupni namaz?!’ ‘Džunup sam, a nemam vode’, odgovorio je. Resulullah, ﷺ, reče mu: ‘Uzimaj tejemum! To je tebi dovoljno.’ Potom je neko donio posudu s vodom, pa ju je Vjerovjesnik, ﷺ, dao tom čovjeku i rekao: ‘Okupaj se!’” (el-Buhari, 344).

Ovo je predanje očito kao dokaz da se čovjek mora okupati kad mu se ukaže prilika, bez obzira na to uzimao prije tejemum zbog velikog ili malog hadesa. Pošto obveznik koji je džunup uzme tejemum, on je čist od džunupluka sve dok ponovo ne postane džunup ili dok ne ostvari mogućnost da uzme gusul. Prema tome, zbog džunupluka jednom će uzeti tejemum, ali će umjesto abdesta uzeti tejemum onda kad treba obaviti namaz ako je u međuvremenu učinio nešto što kvari abdest.

Šejh Muhammed b. Usejmin

Hvala neka je Gospodaru svjetova! Trag krvi koji ostane na rani većinom je toliko neznatan da se ne uzima u obzir, a pogotovu kad je riječ o osobi koja se često povređuje. Učenjaci kažu: “…i čovjek mora otkloniti sve što sprečava da voda dopre do kože prilikom uzimanja abdesta kao, što je, naprimjer, debeli sloj prljavštine. Ako se ne može ukloniti, onda nema smetnje u tome da čovjek preko toga uzima abdest jer kao da je to dio čovjeka. Isto tako, ne mora se ukloniti ni opna bubuljice, pa makar njeno uklanjanje ne predstavljalo napor za obveznika.” (Hašijetul-Badžuri, 1/51)

Neki su učenjaci rekli: “Na ispravnost abdesta ne utječe neznatna prljavština ispod nokta, kao ni okorena slina u nosu, pa makar zbog toga voda ne mogla doprijeti do kože, jer je to učestala pojava. Da u tom slučaju abdest nije ispravan, to bi Allahov Poslanik, ﷺ, objasnio, utoliko prije jer nije dozvoljeno prešutjeti i zanemariti ono što se mora objasniti. Šejhul-islam Ibn Tejmijja posegnuo je za analogijom, pa je rekao da status neznatne količine nečistoće ima svaka druga supstanca (kao, naprimjer, krv i tijesto) zbog koje voda ne može doprijeti do kože, bez obzira na to na kojem se dijelu tijela nalazila. Ovo se odnosi i na brazgotine koje se nalaze na tijelu” (Metalibu ulil-nuha, 1/116). Važno je napomenuti da je islam lahka vjera, i ne uzima u obzir ovakve i slične sitnice kojima su izloženi mnogi ljudi.

A onaj ko je obolio od opsesije, pa provjerava je li voda doprla do kože i ponavlja namaze sumnjajući u njihovu ispravnost, takav, ukoliko sebi želi dobro, mora opsesiju u potpunosti zanemariti, ne smije razmišljati o ispravnosti svog ibadeta. U protivnom će nastradati! I, eto, uvjerili ste se u to da šejtan otežava čovjeku ibadet i navodi ga na bezrazložno ponavljanje namaza. Uzvišeni Allah, opet, najbolje zna.

Odgovor preuzet sa stranice islamqa, pod nadzorom šejha Saliha Munedžida

https://islamqa.info

Neka je hvala Uzvišenom Allahu! Ko uzme abdest ili se okupa s namjerom da može obavljati namaze ili s namjerom da otkloni mali hades (stanje u kojem se čovjek nalazi kad nema abdest) ili džunupluk, ispravno je postupio, i njegov je abdest, odnosno gusul ispravan. Tako su rekli autoriteti četiri mezheba.

Hanefijski učenjak Bedruddin el-Ajni zapisao je: “Nijet je zapravo namjera da se zbog uzetog abdesta može obaviti namaz ili pak neki drugi ibadet za koji je potrebno biti pod abdestom, odnosno to je namjera da se izvrši naredba. Ovo je stav imama el-Bezdevija. Neki autoriteti kažu: ‘Nijet je namjera da čovjek otkloni hades ili da zbog uzetog abdesta može obaviti namaz.’” (el-Binaja, 1/234)

Malikijski učenjak Šihabuddin en-Nefravi veli: “Gusul je pranje cijelog tijela trljajući ga, a s namjerom da zbog toga čovjek bude čist za obavljanje namaza” (el-Fevakihud-dani, 1/111). Ibn Šas kaže: “Nijet se donosi tako što čovjek odluči da će otkloniti hades ili tako što odluči da će uzeti abdest, odnosno gusul da bi mogao obavljati ibadete za koje je potrebno imati abdest, odnosno okupati se.” (et-Tadžu vel-iklil, 1/331)

Šafijski autoritet Ebul-Hasan el-Maverdi zapaža: “Kad se radi o načinu donošenja nijeta, čovjek može zanijetiti otklanjanje hadesa, ili ostvarivanje prava na obavljanje namaza, ili ostvarivanje prava na obavljanje onog ibadeta za koji se mora biti pod abdestom.” (el-Havil-kebir, 1/94)

Hanbelijski pravnik ez-Zerkeši veli: “Nijet za abdest i gusul donosi se tako što čovjek donese odluku da će uzeti abdest, odnosno gusul kako bi imao pravo obaviti namaz ili izvršiti ibadet za koji se mora biti čist, kao što je, naprimjer, uzimanje Mushafa u ruke.” (Šerhu muhtesaril-Hirki, 1/314)

Tu je i ovo zapažanje: “Malikijski, šafijski i hanbelijski pravnici drže da je obaveza donijeti nijet za kupanje od džunupluka, na osnovi hadisa: ‘Djela se cijene prema namjerama.’ Kad je o gusulu riječ, dovoljno je da čovjek zanijeti otklanjanje džunupluka ili da zanijeti ostvarivanje prava na obavljanje namaza i drugih ibadeta. A hanefijski su autoriteti kazali da donošenje nijeta za gusul nije obaveza nego je poželjno.” (el-Mevsuatul-fikhijja, 31/207)

A Svevišnji Allah, opet, najbolje zna.

slamqa