Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Treba li praviti pauzu između učenja fatihe i sure?
Nije preneseno da je Allahov Poslanik, ﷺ, pravio pauzu između učenja el-Fatihe i sure; a neki pravnici donijeli su rješenje da imam treba napraviti pauzu poslije učenja el-Fatihe kako bi muktedije proučili ovu suru. Imam će poslije el-Fatihe napraviti neznatnu pauzu, tek toliko da povrati dah i da pviše
Nije preneseno da je Allahov Poslanik, ﷺ, pravio pauzu između učenja el-Fatihe i sure; a neki pravnici donijeli su rješenje da imam treba napraviti pauzu poslije učenja el-Fatihe kako bi muktedije proučili ovu suru. Imam će poslije el-Fatihe napraviti neznatnu pauzu, tek toliko da povrati dah i da pruži mogućnost muktedijama da počnu učiti el-Fatihu, koju će proučiti makar imam počeo učiti suru.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeUkoliko čovjek zakasni na jedan rekat sabahskog namaza, treba li prilikom klanjanja propuštenog rekata učiti naglas ili usebi?
Onaj ko zakasni na jedan rekat sabahskog namaza može taj rekat nadoknaditi tako što će učiti naglas, a može učiti i usebi. Bolje je da uči usebi kako ne bi ometao nekog ko je također zakasnio na namaz. Šejh Muhammed b. Usejmin
Onaj ko zakasni na jedan rekat sabahskog namaza može taj rekat nadoknaditi tako što će učiti naglas, a može učiti i usebi. Bolje je da uči usebi kako ne bi ometao nekog ko je također zakasnio na namaz.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeVezanje ruku poslije rukua?
Ustručavam se da nazovem novotarom mudžtehida (učenjaka koji samostalno rješava vjerskopravna pitanja oslanjajući se na izvore islama) koji postupa suprotno onom na šta ukazuje vanjsko značenje hadisā. Oni koji vežu ruke na prsa poslije ruka pozivaju se na dokaz iz sunneta, te se ne može tvrditi daviše
Ustručavam se da nazovem novotarom mudžtehida (učenjaka koji samostalno rješava vjerskopravna pitanja oslanjajući se na izvore islama) koji postupa suprotno onom na šta ukazuje vanjsko značenje hadisā. Oni koji vežu ruke na prsa poslije ruka pozivaju se na dokaz iz sunneta, te se ne može tvrditi da je novotar onaj ko se ne podudara s njima u tom pitanju. I ne priliči takvo što smatrati novotarijom jer to ima za posljedicu da ljudi jedni druge proglašavaju novotarima u pitanjima u kojima je istina relativna, a to, opet, ima za posljedicu podvojenost i netrpeljivost među muslimanima.
Istina je da je vezanje ruku poslije rukua sunnet. Dokaz za to jest predanje koje je preko Sehla b. Sa’da, radijallahu anhu, zabilježio imam el-Buhari, a u kojem stoji da je rekao: “Ljudima je naređivano da stavljaju desnu ruku na podlakticu lijeve ruke u namazu” (o izvoru hadisa bilo je govora). Razmislimo li o značenju ovog predanja, zaključit ćemo da se ruke vežu na rukuu. Naime, ruke se na sedždi drže na tlu, na rukuu se drže na koljenima, a na sjedenju drže se na stegnima, pa su, kad je riječ o rukama, ostale dvije situacije, i to situacija prije i poslije rukua, a na obje se proteže općenitost predanja: “Ljudima je naređivano da stavljaju desnu ruku na podlakticu lijeve ruke u namazu.” Eto, tako ovo predanje pokazuje da se ruke i poslije rukua vežu na prsa; to je ispravno i u skladu sa sunnetom, a nije novotarija.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeJe li ispravno dodati riječi ve šukr na rabbena ve lekel hamd?
Nesumnjivo, bolje je ograničiti se na zikr koji je prenesen od Allahova Poslanika, ﷺ. Zato će čovjek prilikom podizanja glave s rukua reći: “Rabbena ve lekel-hamd”, a neće dodati riječi “veš-šukr”, tim prije jer one nisu prenesene od Resulullaha, ﷺ. Koristim se ovom prilikom da ukažem na to da postoviše
Nesumnjivo, bolje je ograničiti se na zikr koji je prenesen od Allahova Poslanika, ﷺ. Zato će čovjek prilikom podizanja glave s rukua reći: “Rabbena ve lekel-hamd”, a neće dodati riječi “veš-šukr”, tim prije jer one nisu prenesene od Resulullaha, ﷺ. Koristim se ovom prilikom da ukažem na to da postoje četiri forme zikra poslije rukua, i to: “Rabbena ve lekel-hamd”; “Rabbena lekel-hamd”; “Allahumme Rabbena ve lekel-hamd”; “Allahumme Rabbena lekel-hamd”, koje ne treba sve odjednom izgovoriti, nego naizmjenično, to jest ponekad jednu, ponekad drugu formu i tako dalje.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeMože li se bismilla učiti naglas u namazu?
Ispravno je da se bismila u namazu ne uči naglas, to jest da je sunnet bismilu proučiti usebi jer ona nije dio el-Fatihe. Ipak, nema smetnje u tome da čovjek ponekad prouči bismilu naglas, kako to kažu islamski učenjaci. Prenosi se da je Allahov Poslanik, ﷺ, bismilu učio naglas (en-Nesai, 904, Ibn Hviše
Ispravno je da se bismila u namazu ne uči naglas, to jest da je sunnet bismilu proučiti usebi jer ona nije dio el-Fatihe. Ipak, nema smetnje u tome da čovjek ponekad prouči bismilu naglas, kako to kažu islamski učenjaci. Prenosi se da je Allahov Poslanik, ﷺ, bismilu učio naglas (en-Nesai, 904, Ibn Hibban, 1788, Ibn Huzejma, 499, ed-Darekutni, 1/305, i el-Bejheki, 2/46 i 58). A bolje je da čovjek bismilu ne uči naglas jer se u pouzdanim hadisima kaže da ju je Vjerovjesnik, ﷺ, učio usebi. (Imam Muslim, 399, zabilježio je da je Enes, radijallahu anhu, kazivao: “Obavljao sam namaz pristajući za Resulullahom, ﷺ, i za Ebu Bekrom, i za Omerom, a nisam čuo da iko od njih uči bismilu.”)
Nadam se da nije pogriješio onaj ko prouči bismilu naglas kako bi izbjegao smutnju i negodovanje ako se nalazi u mjestu u kojem se bismila uči naglas.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeKakav status ima učenje početne dove?
Učenje početne dove sunnet je u obaveznim i u dobrovoljnim namazima, a nije vadžib. Potrebno je da čovjek ne zapostavi nijednu početnu dovu koju je učio Allahov Poslanik, ﷺ, to jest treba ih učiti naizmjenično kako bi prakticirao sunnet u cijelosti. Ukoliko čovjek pamti samo jednu početnu dovu i naviše
Učenje početne dove sunnet je u obaveznim i u dobrovoljnim namazima, a nije vadžib. Potrebno je da čovjek ne zapostavi nijednu početnu dovu koju je učio Allahov Poslanik, ﷺ, to jest treba ih učiti naizmjenično kako bi prakticirao sunnet u cijelosti. Ukoliko čovjek pamti samo jednu početnu dovu i na nju se ograniči, nije grešan.
Iz vanjskog značenja predanjā može se razumjeti da Vjerovjesnik, ﷺ, nije uvijek učio istu početnu dovu, kao ni zikr koji se uči na sjedenju, pa ni zikr poslije namaza. To je činio iz dva razloga. Prvi je razlog to što se obveznik navikne na jedan zikr i izgovara ga mehanički, gotovo i ne osjećajući da čini zikr. Akoli naizmjenično uči različite verzije zikra, bit će pribraniji tokom tog ibadeta i bolje će razumjeti ono što izgovara. Drugi razlog jest pružanje olakšice pripadnicima umeta, pa svak uči ono što mu je najlakše i što upravo njemu odgovara.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeMože li putnik skratiti namaz za imamom ako je stigao samo zadnja dva rekata?
Nije dozvoljeno da putnik skrati namaz ukoliko pristane za imamom koji se nalazi u mjestu boravka, to jest imamom koji ne krati namaz, na osnovi Poslanikovih, ﷺ, riječi: “Kad čujete učenje ikameta, na namaz idite smireno i dostojanstveno, ne žurite! Pristanite za imamom kad dođete u džamiju, a naklaviše
Nije dozvoljeno da putnik skrati namaz ukoliko pristane za imamom koji se nalazi u mjestu boravka, to jest imamom koji ne krati namaz, na osnovi Poslanikovih, ﷺ, riječi: “Kad čujete učenje ikameta, na namaz idite smireno i dostojanstveno, ne žurite! Pristanite za imamom kad dođete u džamiju, a naklanjajte ono što propustite” (el-Buhari, 636, i Muslim, 151), a one imaju općenit karakter. Prema tome, ako putnik, pristajući za imamom koji se nalazi u mjestu boravka, stigne na druga dva rekata četverorekatnog namaza, mora naklanjati još dva rekata nakon što imam preda selam, a nije dozvoljeno da preda selam s imamom krateći namaz. Allah, opet, najbolje zna.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeTreba li klanjati tehijjetul mesdžid neposredno prije ikameta?
Ako je do ikameta ostalo premalo vremena za obavljanje tehijetul-mesdžida, nema smetnje u tome da čovjek izostavi taj namaz. No, ako pak ne zna kad će se imam pojaviti, bolje je da obavi tehijetul-mesdžid. Zatim, ako stupi u namaz i bude proučen ikamet, čovjek će namaz prekinuti ako se nalazi na prvviše
Ako je do ikameta ostalo premalo vremena za obavljanje tehijetul-mesdžida, nema smetnje u tome da čovjek izostavi taj namaz. No, ako pak ne zna kad će se imam pojaviti, bolje je da obavi tehijetul-mesdžid. Zatim, ako stupi u namaz i bude proučen ikamet, čovjek će namaz prekinuti ako se nalazi na prvom rekatu, a ako se nalazi na drugom rekatu, završit će namaz kratko učeći.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeMogu li muškarci biti u saffu iza žena?
Islamski učenjaci vele da nema smetnje u tome da muškarci klanjaju iza žena, premda je to protivno sunnetu. Iako je sunnet da žene stoje u safovima iza muškaraca, u Haremi-šerifu se zbog gužve dogodi da muškarci stoje iza žena. Potrebno je da se čovjek sustegne od toga onoliko koliko je u mogućnostiviše
Islamski učenjaci vele da nema smetnje u tome da muškarci klanjaju iza žena, premda je to protivno sunnetu. Iako je sunnet da žene stoje u safovima iza muškaraca, u Haremi-šerifu se zbog gužve dogodi da muškarci stoje iza žena. Potrebno je da se čovjek sustegne od toga onoliko koliko je u mogućnosti. Obavljanje namaza u safu iza žena može dovesti do smutnje. Isto tako, potrebno je da žene ne klanjaju ondje gdje se nalaze muškarci.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeKojim redosljedom se naklanjavaju propušteni namazi?
Prvo ćete naklanjati propušteni namaz, a zatim ćete klanjati onaj namaz koji je nastupio. Naklanjavanje propuštenog namaza nije dozvoljeno odlagati. Mnogi ljudi propušteni namaz naklanjaju s istim namazom tek sljedećeg dana. Naprimjer, ako propuste sabah-namaz, čekaju s njegovim naklanjavanjem do saviše
Prvo ćete naklanjati propušteni namaz, a zatim ćete klanjati onaj namaz koji je nastupio. Naklanjavanje propuštenog namaza nije dozvoljeno odlagati. Mnogi ljudi propušteni namaz naklanjaju s istim namazom tek sljedećeg dana. Naprimjer, ako propuste sabah-namaz, čekaju s njegovim naklanjavanjem do sabah-namaza sljedećeg dana. To je pogrešno i u suprotnosti s riječima i praksom Allahova Poslanik, ﷺ.
El-Buhari i Muslim zabilježili su da je Resulullah, ﷺ, rekao: “Onaj ko prespava namaz ili ga zaboravi klanjat će taj namaz kad se sjeti”, a nije rekao: “…klanjat će taj namaz sutradan u njegovu vremenu.”
Kad se radi o Poslanikovoj, ﷺ, praksi, tu je predanje u kojem se kaže da je jednog dana prilikom Bitke protiv saveznika izostavio nekoliko namaza, pa ih je naklanjao prije nego što je klanjao namaz koji je bio nastupio.
Ipak, ako obveznik uslijed zaborava ili neznanja postupi obratno, namaz mu je ispravan jer on u toj situaciji ima opravdanje.
Koristim se ovom prilikom da objasnim tri kategorije namaza u pogledu naklanjavanja.
Prva je kategorija namaz koji se mora naklanjati čim nestane razlog zbog koje je propušten, i u ovu kategoriju spada svih pet dnevnih namaza, vitr-namaz i potvrđeni sunneti.
Druga je kategorija namaz koji se ne naklanjava ako se propusti, nego se naklanja neki drugi namaz umjesto njega, i to je džuma-namaz. Ako čovjek dođe na džumanski namaz i stigne na drugi rekat, stupit će u namaz s nijetom da klanja podnevski farz, kao i onaj ko u potpunosti zakasni na džuma-namaz. Međutim, onaj ko stigne na ruku drugog rekata klanjat će džuma-namaz, to jest naklanjat će još jedan rekat nakon što imam preda selam. Mnogi ljudi nisu upućeni u ovo, pa pristanu za imamom poslije rukua drugog rekata te, nakon što imam preda selam, oni naklanjaju dva rekata. To je pogrešno! Oni u tom slučaju nisu stigli ni na jedan rekat džuma-namaza, pa moraju donijeti nijet da obavljaju podne-namaz. El-Buhari i Muslim zabilježili su da je Allahov Poslanik, ﷺ, rekao: “Stigao je obaviti namaz onaj ko stigne obaviti jedan njegov rekat.” Drukčije rečeno, onaj ko ne stigne obaviti nijedan rekat određenog namaza nije stigao obaviti taj namaz. Važno je napomenuti i to da žene i bolesnici koji ne mogu klanjati džuma-namaz moraju obaviti podne, a ne džuma-namaz; ako bi klanjali džuma-namaz, taj bi namaz bio nevažeći i ne bi bio primljen.
I treća je kategorija namaz koji se naklanja sutradan u njegovu vremenu, a to je bajram-namaz. Učenjaci kažu: “Ako se tek nakon što nastupi vrijeme podnevskog namaza sazna da je tog dana Bajram, bajram-namaz klanjat će se sutradan u vremenu u kojem se taj namaz obavlja.”
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manje