Ve alejkumus-selam! Učenje tevhida (u narodu ‘tehvida’ koji se pravi nakon smrti rodbine) nije utemeljena praksa u izvorima šerijata, jer za to nema osnove niti dokaza. To je praksa koju je narod naknadno uveo, pa je zato treba napustiti i savjetovati druge da je ne praktikuju. Svaka novotarija u vjeri je zabluda.

Odgovorio hfz. mr. Amir I. Smajić https://amir-smajic.blogspot.com

U tom slučaju nemoj predavati selam sa imamom, ali učini sehvi-sedždu zajedno s njim, jer si dio namaza klanjao iza imama i obuhvata te njegova sehvi-sedžda. Zatim, kada imam upotpuni sehvi-sedždu i ponovo počne sa selamom, ustani i upotpuni svoj namaz.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Kada krenete na namaz, ne idite užurbano, nego idite dostojanstvenim i smirenim hodom, pa na što stignete od namaza, to klanjajte (za imamom), a što vam promakne, to upotpunite.” (Buhari, br. 635, i Muslim, br. 603)

Ovaj hadis svojim općim značenjem obuhvata stanje kada se prispije u džemat dok je imam na zadnjem sjedenju. U tom slučaju prispjeli će pristupiti džematu donošenjem početnog tekbira u stojećem položaju, a zatim će sjesti i učiti Ettehijatu i sve što se uči na sjedenju. Sačekat će da imam preda selam na desnu i lijevu stranu, ali ga u tome neće pratiti, jer se selam ne predaje sve dok namaz ne bude upotpunjen. Ako imam učini sehvi-sedždu, učinit će je zajedno s njim, te kada imam, nakon sehvi-sedžde, počne sa predajom selama, ustat će i upotpuniti svoj namaz.

Ko se kasneći priključi džematu, ne treba ustajati da upotpuni svoj namaz sve dok mu ne prevlada mišljenje da imam neće činiti sehvi-sedždu. Desi li se da ustane i ispravi se na stajanju, a zatim imam učini sehvi-sedždu neće se vraćati sa stajanja kako bi ga u tome pratio, nego će upotpuniti svoj namaz i na kraju namaza učiniti sehvi-sedždu, a ako prije nego što se ispravi uoči da imam čini sehvi-sedždu, učinit će je zajedno s njim i nakon toga upotpuniti svoj namaz.

Ako onaj ko prispije u džemat kada je imam već na zadnjem sjedenju, odnosno nakon zadnjeg rukua, očekuje da će se formirati novi džemat nakon trenutnog džemata, prema nekim učenjacima, bolje je da ne stupa u džemat, nego da sačeka drugi kako bi namaz klanjao u cijelosti u džematu, dok je, prema drugim učenjacima, bolje pristupiti namazu zbog citiranog hadisa: “…pa na što stignete od namaza, to klanjajte (za imamom)”, i drugih predaja koje nisam naveo zbog slabosti u njihovom senedu. A Allah najbolje zna!

Odgovorio: Dr. Hakija Kanurić

Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba

Ve alejkumus-selam! Jeste, ima pravo da ne posti taj dan, ali je dužan napostiti naknadno. Onaj ko krene na put duži od 80 km (po većini učenjaka) ima pravo da ne posti dok je na putovanju. Kada krene na putovanje, čim izađe iz svog mjesta stanovanja ima pravo na olakšice. Tj. ide na put duži od 80 km, ne mora čekati da pređe tu kilometražu, čim krene na putovanje, izađe iz svog grada, ima pravo na olakšice: kraćenje i spajanje namaza, prekid posta itd.

Odgovorio hfz. mr. Amir I. Smajić https://amir-smajic.blogspot.com

Ve alejkumus-selam! Ako se pokajao, onda treba nastojati što prije da se toga kutariše, a ako nije u mogućnosti, neka vraća kako može, neće ga Allah teretiti nakon pokajanja za ono što nije u mogućnosti. Onaj ko se pokaje iskreno, Allah će mu oprostiti sve grijehe, ma koliko veliki bili.

Odgovorio hfz. mr. Amir I. Smajić https://amir-smajic.blogspot.com

Ve alejkumus-selamu ve rahmetullahi ve berekatuh! Ako je klanjao sabahske sunnete u kući prije dolaska u džamiju, onda će klanjati dva rekata zanijetivši tehijjetul-mesdžid kada dođe u džamiju, a ako nije klanjao sunnete, onda će klanjati sunnete u džamiji, i ne treba klanjati ponovo tehijjetul-mesdžid, jer je spao propis klanjanjem dva rekata sabahskog sunneta.

Odgovorio hfz. mr. Amir I. Smajić https://amir-smajic.blogspot.com