Postavljanje pitanja o porijeklu imetka nije od sunneta – prakse Allahovog Poslanika niti od prakse njegovih pravednih halifa niti njegovih ashaba, zato što postavljanje tog pitanja može uzrokovati odbojnost, pakost – zlobu i razdor – kidanje međusobnih veza.

Savjetujemo te da ne pretjeruješ u tim i sličnim pitanjima zbog neugodnosti i problema koji proizilaze iz toga.

Fetve Stalne komisije: fetva broj 4278, 22. tom, str. 343

Kada klanjač izostavi (iz zaborava) jedan ili više rekata, zatim se sjeti, dok je još na mjestu na kojem je klanjao ili u džamiji, nakon kratkog vremena (pet – deset minuta), upotpunit će namaz, tako što će klanjati ono što je propustio, potom će predati selam, učiniti sehvi – sedždu i opet predati selam. Međutim, ako se sjeti nakon dužeg vremena (npr.: nakon pola sata ili nakon što izađe iz džamije), ponovit će cijeli namaz. Razlog tome je nepostojanje redoslijeda među rekatima.

ŠEJH IBN DŽIBRIN
(Fetve učenjaka dvaju harema – 116 . str.)

Alejkumus-selam ve rahmetullahi ve berekatuhu!
Cijenjena sestro, vaše pitanje je naizgled kratko, ali u suštini obuhvata mnogo stvari. Stoga ćemo vam odgovoriti kratko i sažeto.

Što se tiče sehvi-sedžde, tj. šta je i kako se čini: Sehvi-sedžda je sedžda koju klanjač čini prije ili poslije namaza kako bi nadoknadio propust (grešku) koji mu se dogodio u namazu. Ti propusti (greške) dijele se u tri vrste: dodavanje, oduzimanje i sumnja u tačan broj rekata.

Što se tiče načina činjenja, ako se čini prije selama (zato jer je nešto oduzeto u namazu), čovjek učini dvije sedžde donoseći tekbire prilikom odlaska i povratka sa sedžde, a zatim se preda selam. A ako se čini poslije selama (zato što se nešto dodalo), na isti način se učine dvije sedžde, nakon kojih se preda selam po drugi put, bez učenja ”Ettehijjatu”. (Savjet: savjetujem vam da na internetu naðete – to je lahko preko bilo kojeg pretraživača, kao Google, studiju – tekst koju je napisao mr. Semir Imamović o propisima sehvi-sedžde, studiju koja je objavljena na više islamskih web-sajtova, mislim da će vam koristiti.)

Što se tiče nafile, ne postoji nikakav poseban nijjet koji treba da se izgovara riječima kada želite klanjati nafila-namaz, mjesto nijjeta je u srcu i ne izgovara se riječima. Nije preneseno niti od Poslanika, ﷺ, niti od bilo koga drugog iz prvih generacija da su izgovarali nijjet za namaz riječima, a njihova uputa je najbolja uputa. Dovoljno je to što je u vašem srcu da želite klanjati nafilu. Samim tim ste zanijjetili. Preporučeno je da se noćna nafila klanja dva po dva rekata, tj. da se poslije svaka dva rekata predaje selam. Allahov Poslanik, ﷺ, kazao je: ”Noćni namaz je dva po dva.” (Buharija i Muslim) Nakon proučene Fatihe nije precizirano šta se uči, bilo šta da proučite od Kur’ana namaz će biti validan, s tim što je preneseno od Božijeg Poslanika, ﷺ, da je dugo učio na noćnom namazu. A što se tiče dova koje su preporučene, najbolje je da učite dove prenesene od Allahovog Poslanika, ﷺ, jer je njemu data jezgrovitost u govoru, a ako ih ne znate, dozvoljeno vam je da učite dovu na jeziku koji vam je najlakši i da tako tražite od Uzvišenog Allaha ono što vam treba.

Što se tiče učenja Kur’ana: Učenje Kur’ana na arapskom jeziku nosi sa sobom, izmeðu ostalih, dvije velike koristi. Prva, za svaki proučeni harf čovjek će imati sevap – dobro djelo, kao što je spomenuto u vjerodostojnom hadisu. Druga, u tome je upoznavanje propisa vjere, što je neophodno svakom čovjeku muslimanu. Tako možemo kazati da čovjek ako čita Kur’an – prijevod značenja kur’anskih ajeta, to sigurno nosi sa sobom ovu drugu korist, upoznavanje propisa vjere. Takoðer, čitajući prijevod značenja čovjek može da razmišlja o Allahovim riječima, što je nareðeno vjernicima. Zbog svega spomenutog možemo kazati da je veoma korisno da čovjek čita prijevod značenja kur’anskih ajeta. Ali, teško je kazati da je ista nagrada za čitanje prijevoda kao i za učenje Kur’ana na arapskom jeziku. Što se tiče dova koje se uče nakon kur’anske hatme, ne postoji nikakva posebna dova koja se uči nakon hatme Kur’ana.

Odgovorio: Pezić Elvedin, prof.

Ve alejkumus-selam! Kada se klanja vitr mimo ramazana, ne uči se kunut-dova, jer nije vjerodostojno potvrđeno od Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem. Međutim, ako bi čovjek ipak učio kunut-dovu na vitru tokom ciijele godine, ne može se reći da je to novotarija, jer ima osnove. Ali, ispravnije mišljenje je da se vitr klanja bez dove, osim u ramazanu. Ništa se ne uči umjesto dove. Vitr se može klanjati 1 rekat, 3, ili 5, ili 7, ili 9, ili 11. Najbolje je da se klanja 1 rekat, nakon parnog broja rekata noćnog namaza, a Allah najbolje zna.

Odgovorio hfz. Amir I. Smajić https://amir-smajic.blogspot.com

Hadis su zabilježili Ahmed (br. 8394), Buhari u djelu ‘Edebul-mufred’ (br. 495), Ibn Hibban (br. 2916) i dr. Lanac prenosilaca nije loš. U njemu se nalazi ravija pod imenom Muhammed b. ‘Amr b. ‘Alkame, kojeg su neki od hadiskih kritičara smatrali slabim, a neki prihvatljivim. Ispravno je mišljenje da je općenito prihvatljiv, osim ako dođe sa hadisima koji su suprotni drugim predajama koje su vjerodostojnije od onih koje je prenio. Međutim, ova predaja ima i druge predaje koje je podupiru i pojačavaju, a Allah najbolje zna.

Odgovorio hfz. Amir I. Smajić https://amir-smajic.blogspot.com