Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

Ono što treba znati da veliki broj ljudi kada se kaže post u mjesecu še'valu, pošto mi ne računamo vrijeme nije nam poznat taj način računanja po hidžretskom kalendaru, ne znajući uopšte kad nastupa taj mjesec še'val. Mjesec še'val je prvi mjesec koji dolazi nakon ramazana,onog momenta kada imamo Bajram. Prvi dan Bajrama je prvi dan mjeseca še'vala. Tako da se uvijek možemo ako Bog da ravnati prema Bajramu. Od dana Bajrama nastupa mjesec še'val. Narednih 29 ili 30 dana je mjesec še'val, tako da razgraničimo kada je mjesec še'val u toku godine. Prvi mjesec nakon ramazana je mjesec še'val.

Što se tiče ibadeta u mjesecu še'valu koji je pohvalan, radi se o tome da je Allahov poslanik s. a. w. s. preporučio da se nakon ramazana posti šest dana mjeseca še'vala. Pa je došlo u vjerodostojnim hadisima da je Allahov poslanik s. a. w. s. rekao da onaj ko isposti mjesec ramazan, nakon ramazana ko isposti šest dana u mjesecu še'valu, kao da je postio cijelu godinu. Pa je lijepo i pohvalno doista na jednom visokom stepenu pohvalnosti da se vjernik organizuje, sebe svoju porodicu da u toku mjeseca še'vala koji dolazi nakon mjeseca ramazana posti i šest dana dobrovoljnog posta.

Veoma često se postavlja pitanje u kojem djelu ovog mjeseca možemo postiti. Prvi dan Bajrama je zabranjeno postiti već drugi dan Bajrama možemo početi postiti pa sve do kraja mjeseca. U bilo kojem djelu mjeseca, na početku, u sredini i nakraju bitno je samo da ispostimo šest dana. Isto tako tih šest dana ne moraju biti spojeni. Možemo postiti tri dana pa tri odmorit pa dana posta pa dan pauze itd. onako kako je nama najlakše. Definitivno ono što je najbolje da insan što prije isposti kako nebi dopustio sebi da dođe kraj mjeseca a on nije ispostio. Generalno znači, može se postiti u početku mjeseca, u sredini, na kraju i može se postiti spojeno svih šest dana a može se postiti odvojeno.

Dosta ljudi ima naviku da posti ponedeljak i četvrtak, ako Bog da kad poste tri sedmice ponedeljak i četvrtak ako Bog da to je dovoljno za šest dana še'vala. I jedno najčešće pitanje koje se postavlja vezano za ovaj ibadet jeste da li žene koje u toku mjeseca ramazana nisu postile jednu sedmicu dana ili imaju nekih drugih dana koje nisu još napostile kao žene trudnice ili žene dojilje da li mogu postiti ovih šest dana prije nego što naposte te dane.

U svakom slučaju, postoji jako razilaženje kod islamskih učenjaka, ono što možemo kazati rezimirano ako žena može stići da na posti ono što nije postila u ramazanu pa da posti šest dana še'vala to je definitivno najbolja opcija. Ali ako žena iz zdravstvenih razloga ili jednostavno ne može stići ima mnogo dana koje nije postila onda kažemo neka posti šest dana še'vala, zato što je to ograničeno na jedan mjesec dana, nakon toga tokom godine neka naposti dane koje nije postila u mjesecu ramazanu. I nadamo se da ona ako Bog da potpada pod nagradu spomenutu u ovom hadisu.

Audio isječak odgovora

STVORENJA KOJA SU NASELJAVALA ZEMLJU PRIJE ADEMA

Bilježe Hakim i Ibn Džerir u svom tefsiru od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je rekao: “Prvi koji su nastanjivali Zemlju su bili džini, pa su na njoj činili fesad (nered), prolivali su krv, ubijali jedni druge. Pa im je Allah poslao Iblisa, Iblis i oni koji su bili sa njim su ubili mnoge od njih sve dok ih nisu satjerali na morska ostrva i krajeve planina. Zatim je Allah stvorio Adema i nastanio ga na zemlji. Zbog toga kaže Uzvišeni: “Ja ću postaviti na zemlji namjesnika (halifu).” (Ovu predaju prenosi Dahhak od Ibn Abbasa, a pošto Dahhak nije sreo Ibn Abbasa, ova predaja je munkatija (slaba).
Prilikom tumačenja ajeta u kom Uzvišeni kaže: “A kada Gospodar tvoj reče melecima: ‘Ja ću na Zemlji namjesnika postaviti.’ Oni rekoše: ‘Zar će Ti namjesnik biti onaj koji će na njoj nered činiti i krv prolivati…’ ” (El-Bekare, 30) navodi Ibn Kesir u svom tefsiru dva mišljenja oko toga kako su meleci znali da će potomci Adema nered činiti i krv prolivati prije nego što je stvoren Adem. Prvo mišljenje je da su džini prije potomaka Adema činili nered na Zemlji pa su meleci analogno na njihovo ponašanje to isto pripisali budućim stanovnicima Zemlje, potomcima Adema. To je ono što smo na početku naveli od Ibn Abbasa a po kome je Iblis bio od meleka pa se uzoholio, postao nepokoran Allahu te je kažnjen prokletstvom i spuštanjem na Zemlju. Također to mišljenje zastupa Abdullah Ibn Amr, radijallahu anhuma, Ebu El-Alije, Hasan el-Basri i drugi, s tim da oni navode da je Allah poslao meleke da ih kazne a ne Iblisa sa melecima.
Bilježe Hakim i Ibn Ebi Hatim u svom tefsiru od Abdullaha Ibn Amra, radijallahu anhuma, da je rekao: “Džini su nastanjivali Zemlju prije nego što je stvoren Adem na dvije hiljade godina, pa su činili nered na Zemlji i prolivali krv. Zatim je Allah poslao vojsku od meleka, borili su se protiv njih sve dok ih nisu satjerali na morska ostrva.”
Drugo mišljenje je da je Allah onavijestio meleke da će se tako ponašati potomci Adema na Zemlji. Ovo mišljenje zastupa Abdullah Ibn Mesud i Ibn Abbas, radijallahu anhum, Suddi, Katade i Ibn Džurejdž. Po ovom mišljenju ne potvrđuje se da su neka stvorenja prije Adema nastanjivala Zemlju.
I jedno i drugo mišljenje imaju osnova da se razumiju iz ajeta.

Ve billahi tevfik

Dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa njegove zvanične Facebook stranice:
https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=348349713322405&id=100044421369912

Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu, neka je salavat i selam na posljednjeg Vjerovjesnika, a zatim:
Odgovor na ovo pitanje se vraća na propis transkripcije Kur'ana o čemu su pisali neki učenjaci. Pod transkipcijom kur'anskih sura se podrazumijeva pisanje kur'anskih slova i riječi nearapskim pismom onome ko ne zna čitati na arapskom kako bi lakše čitao.
Na primjer, ako Japanac primi islam, ne zna ni čitati ni pisati na arapskom a hoće napamet naučiti Fatihu ili neku kraću suru kako bi mogao klanjati namaz, pa napiše te sure na japanskom kako bi lakše naučio.
Po ovom pitanju nema konsensuza nego učenjaci imaju podijeljeno mišljenje:
1. Skupina smatra da je to šerijatski zabranjeno (El-Burhanu fi ulumil-Kur'an 1/380)
Njihovi argumenti su:
A- analogno na zabranu čitanja Kur'ana na nearapskom jeziku.
Komentar: ova analogija je neispravna jer razlog zabrane čitanja Kur'ana na nearapskom jeziku je zbog toga što to pročitano ne bi bio Kur'an.
B- ako je zabranjeno pisanje Kur'ana mimo Osmanovog rukopisa, preče je da bude zabranjeno pisanje nearapskim pismom.
Komentar: također, ova analogija je neispravna jer se zabrana pisanja Kur'ana mimo Osmanovog rukopisa odnosi na pisanje unutar Mushafa a ne van Mushafa, a mesela o kojoj mi govorimo je pisanje transkpikcije kur'anskih sura van Mushafa.

2. Druga skupina dozvoljava (El-Mebsut, 1/37)
Dokazuju sljedećim:
A- predajom od Selmana Farisija, radijallahu anhu, da je grupa ljudi iz Perzije tražila od njega da im napiše nešto iz Kur'ana, pa im je napisao Fatihu na perzijskom pismu.
Komentar: Ova predaja je slaba tj.preciznije rečeno ona nema seneda (lanca prenosilaca), navode ju hanefije u svojim knjigama dokazujući sa njom mišljenje Ebu Hanife da je dozvoljeno učiti Kur'an u namazu sa prijevodom sure. Prema tome, i sama predaja je slaba i značenje je upitno jer se iz nje može razumjeti da je napisao skupini Perzijanaca prijevod Fatihe i transkipciju Fatihe.

Odabrano mišljenje je dozvola transkipcije kraćih kur'anskih sura onima koji nisu u stanju da nauče arapsko pismo. Nema prihvatljivog šerijatskog argumenta koji to zabranjuje a potreba za time je poznata.

Ve billahi tevfik

Dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa njegove zvanične Facebook stranice:
https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=338450520978991&id=100044421369912