Enes, radijallahu anhu, kazivao je da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, upozorio ashabe: ”Šta je nekim ljudima, pa u namazu dižu pogled prema nebu!” Zatim je, upozoravajući na to, rekao: ”Ili će oni to prestati činiti, ili će biti zaslijepljeni!’ 48

Džabir b. Semura, radijallahu anhu, govorio je: “Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Ili će neki ljudi prestati dizati pogled prema nebu, ili oslijepiti! ” 49

Ehu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Ili će neki ljudi prestati dizati pogled prema nebu dok u namazu uče dovu, ili će oslijepiti.” 50

Ibn Omer, radijallahu anhu, prenio je sljedeće Vjerovjesnikovo, sallallahu alejhi ve sellem, upozorenje: ‘Nemojte u namazu dizati pogled prema nebu, da ne biste oslijepili.” 51

Propisi vezani za poglavlje

Prvo, podizanje pogleda u namazu prema nebu zabranjeno je, tim prije što je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, na to upozorio i obećao kaznu za onoga ko to čini.

Drugo, neki učenjaci tvrde da je podizanje pogleda van namaza a prilikom učenja dove dopušteno. To obrazlažu ovako: “Kibla za namaz je Kaba, a za dovu nebo.” Neosnovanost ovoga mišljenja objasnio je šejh Abdulaziz b. Baz u svojim opaskama na djelo Fethui-Bari, 2/233: “To je diskutabilno, ispravno je da je kibla za namaz i za dovu ista: Kaba. Njihovo je mišljenje pogrešno iz sljedećih razloga: za to ne postoji dokaz ni u Kur'anu ni u Hadisu ni u izjavama prvih generacija; Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, učeći dovu, okretao se prema Kabi – to je zabilježeno u brojnim hadisima; kibla u ar. jeziku znači: ono što se nalazi ispred, nešto čemu se čovjek okreće, a nije ono prema čemu upire pogled, tvrdi El-Izz b. Abdusselam, komentator djela El-Akidetut-tahavijja.”

Treće, kada bi klanjao, Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, oborio bi glavu prema zemlji i pogled upro u mjesto sedžde; dok ne bi završio namaz, pogled ne bi podizao.

48 El-Buhari (750).

49 Muslim (428).

50 Muslim (429).

———–

Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 1. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali

Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-1.pdf

Bismillahir-rahmanir-rahim

Odgovor će se upotpuniti kroz više tačaka:

Podjela tevhida

Ehli sunnet i džemat dijeli tevhid na tri vrste:
1. Tevhid rububijeta
2. Tevhid uluhijeta (ibadeta)
3. Tevhid esmEi ve sifat

Kod maturidija i ešarija postoje tri kategorije (vrste) tevhida:
1. Jedinstvo u Biću
2. Jedinstvo u atributima
3. Jedinstvo u djelima

Prva i treća kategorija (Jedinstvo u Biću i Jedinstvo u djelima), je ustvari tevhid rububijjeta, dok je druga kategorija (jedinstvo u atributima), tevhid esma ve sifat, što znači da u podjeli tevhida kod maturidija i ešarija tevhid uluhijjeta (ibadeta) ne postoji. Ako dodamo tome da kod njih ni tevhid esma ve sifat nije ispravan, znači da maturidije i ešarije imaju samo tevhid rububijeta (a i u njemu imaju manjih grešaka).

Bitnost tevhida

Tevhid je najbitnija stvar vjere, zbog tevhida Allah je stvorio čovjeka, spuštao knjige, slao poslanike, tevhid je osnova u što su pozivali poslanici, sa tevhidom (šehadetom) insan ulazi u islam, s tevhidom insanu je zaštićena krv, imetak i čast, tevhid je prva stvar za koju će insan biti pitan u kaburu, a na osnovu tevhida rob će ući u Džennet i bit će spašen Vatre.

Pa zar se tevhid smije olahko svatiti, ili se smije zapostaviti i igrati sa njim?

Principi na kojima su sva četvorica imama zasnovali vjerovanje u Allahova imena i svojstva

1. Udaljavanje od bilo kakvog poređenja Allaha sa stvorenjima, bilo da se radi o Njegovom Biću, imenima ili svojstvima
2. Vjerovanje u sva Allahova imena i svojstva s kojima se On opisao, jer niko Allaha ne može opisati bolje od Njega samoga
3. Prekidanje i odbacivanje svake želje i težnje da se dosegne kakvoća Allahovih imena i svojstava, jer to je nemoguće

Stav četvorice imama po pitanju tevhida esma ve sifat

Tevhid esma ve sifat označava vjerovanje da samo Allah posjeduje lijepa imena i savršena svojstva u kojima Mu niko nije sličan. Njihov stav je ujedno i stav selefa, a to je i stav Ehli sunneta i džemata.
Oni Allaha opisuju onim čime je On sam Sebe opisao i čime Ga je opisao Njegov Poslanik ﷺ onako kako priliči Njemu i Njegovoj veličini, bez bilo kakvog poistovjećivanja, poređenja, iskrivljenja ili negiranja.
Allahova imena i svojstva su specifična za Njega, onako kako Njemu priliči, dok su imena stvorenja i njihova svojstva specifična za njih, onako kako njima priliči, te da zajednički naziv i značenje tog naziva ne označava i zajedničku suštinu, jer ono što je sa tim imenima nazvano i sa tim osobinama opisano (Allah i neka stvorenja), ne može se porediti, što je jasno, hvala Allahu.
Allah je za Sebe potvrdio imena i svojstva, a potvrdio ih je i Njegov Poslanik ﷺ pa negiranje tih svojstava ili nekih od njih, predstavlja negiranje onoga što su Allah i Poslanik potvrdili, što je vid suprotstavljanja Njemu i Njegovom ﷺ.
Ovo je vrsta tevhida gdje se islamske sekte, poput maturidija i ešarija (pripadnici kelama) u velikoj mjeri razlikuju od četvorice imama, pa i prvih i ispravnih generacija muslimana. Njihov stav je suprotan Kur'anu i sunnetu. Allah Uzvišeni kaže:

Reci: Da li znate bolje vi ili Allah?
El-Bekare, 140

Primjeri:
– Allah u Kur'anu za Sebe kaže da je iznad stvorenja, maturidije i ešarije kažu Allah nije izvan svojih stvorenja
– Allah kaže da se uzdigao na Arš, maturidije i ešarije kažu da se nije uzdigao na Arš Allah kaže da u svakoj trećini noći silazi na dunjalučko nebo, maturidije i ešarije kažu da ne silazi
– Allah kaže da će Ga stanovnici Dženneta vidjeti golim okom, ešarije kažu da Ga neće vidjeti
– Allah kaže da se srdi (ljuti), raduje, smije, maturidije i ešarije ne kažu tako
Ima li iko da bolje poznaje Allaha od Njega Samog?! Pa ako Allah za Sebe nešto kaže na nama je samo da to potvrdimo i prihvatimo.

Govor imama Ebu Hanife po pitanju tevhida esma ve sifat

Ebu Hanife veli:
Niko ne smije da o Allahovom Biću govori (po svome shvatanju), nego Ga je obavezan opisivati onim čime je On Sebe opisao. Niko o Njemu Uzvišenom neće govoriti shodno svome razumu.

Šerhul-akideti-tahavijje, 2/427

Ebu Hanife kaže:
Allah se ne opisuje ni jednim svojstvom stvorenja. Njegova srdžba i zadovoljstvo su Njegova svojstva čiju kakvoću ne znamo i to je stav Ehli sunneta.
On se srdi i biva zadovoljan i ne kaže se da je Njegova srdžba,
ustvari, kazna, niti se Njegovo zadovoljstvo tumači kao nagrada. Mi Ga opisujemo onako kako se On opisao, On je jedan,
utočište je svakom, nije rodio niti je rođen i niko Mu ravan nije. On je živ, svemoćan, sve čuje i vidi i sveznajući je. Njegova ruka je iznad njihovih ruku i ona nije kao ruka stvorenja niti je Njegovo lice kao lice stvorenja.
El-Fikhul-ebsat, str. 56

Također kaže:
On ima ruku, lice i Biće, kao što to spominje u Kur'anu. Ruka,
lice i Biće (en-nefs) su svojstva koja On spominje u Kur'anu i mi ne znamo njihovu kakvoću.
Ne kažemo da se Njegova ruka tumači kao moć ili blagodat, jer to bi bilo poništavanje tog svojstva, što je stav indeterminista (kaderija) i mu'tezila.
El-Fikhul-ekber, str. 302

Kod Ebu Hanife nema tefvida (prepuštanje značenja tih svojstava Allahu). To dokazuju njegove riječi kada je upitan o spuštanju (nuzul) Allaha, subhanehu ve te'ala, na zemaljsko nebo, on je rekao:

Spušta se, ali kakvoća toga je nepoznata.
Akidetus-selef ve ashabil-hadis, str. 42; Bejheki, El-Esmau ves-sifat, str. 456; Šerhul-akidetitahavijje, 1/245; El-Kari, Šerhul-fikhil-ekber, str. 60

Imam Ebu Hanife veli:
Potvrđujemo da se Allah uzdigao iznad Arša, bez ubjeđenja da je On imao potrebu za Aršom.
Šerhu el-vesijje, str. 10

Mulla ‘Ali el-Kari, nakon spomena riječi imama Malika: da je uzdizanje (el-istiva’) poznata stvar (poznato značenje), a da je njegova kakvoća nepoznata, kaže:

Ovaj govor je prihvatio i imamul-e'azam (Ebu Hanifa), kao i sve ostalo što se navodi u ajetima i hadisima koji su manje jasni, a u kojima se spominju ruka, oko, lice i slične stvari koje govore o Allahovim svojstvima.
Tako da onaj koji niječe stvarnost uzdizanja postaje mu'atil, tj. niječe Njegova svojstva, a onaj koji Njegovo uzdizanje
uspoređuje sa uzdizanjem stvorenja biva mušebih; a onaj koji potvrđuje uzdizanje i koji kaže da On u Svom uzdizanju ne liči nikome – taj je muvehid, koji Allahu, subhanehu ve te'ala, priznaje jednoću i koji Ga smatra čistim od bilo kakvog nedostatka.
Mirkatul-mefatih, šerhu miškatil-mesabih, 8/251

Imam Ebu Hanife veli:
Ko kaže da ne zna da li je Allah iznad nebesa ili na Zemlji
počinio je nevjerstvo. A, također, i onaj koji tvrdi da je Allah na Aršu, ali ne zna da li je Arš na nebesima ili na Zemlji.
El-Fikhul-ebsat, str. 49

Imam Ebu Hanife veli:
„Allah, subhanehu ve te'ala, je na nebesima, a ne na Zemlji.“ A kada mu neko od ljudi reče: “A šta veliš za riječi Uzvišenog: On je s vama…”, Ebu Hanife odgovori:
„To je kao kad pišeš čovjeku da si sa njim, a on je daleko od tebe.“
El-esmau ves-sifat, str. 429

Ebu Hanife veli:
Allah se doziva odozgo, a ne odozdo, jer ono što je dolje ne može imati osobine gospodarenja (rububijjeta) i božanstvenosti (uluhijjeta).
El-Fikhul-Ebsat, str. 51

Ebu Hanife podijelio je Allahove osobine na dvije grupe. To dokazuju njegove riječi, kada kaže:
Njegova svojstva mogu biti lične osobine Bića (zatijje) i osobine djelovanja (fi'lijje).
Što se tiče ličnih odobina, to su: život, moć, znanje, govor, sluh, vid i htijenje (el-iradeh), itd.
A što se tiče osobina djela, to su: općenito stvaranje,
opskrbljivanje, kreiranje, mudro stvaranje novih oblika i druga svojstva, jer On je oduvijek i zauvijek sa Svojim imenima i svojstvima.
El-fikhul-ekber, str. 301

Mulla Ali el-Kari kaže:
Imam Ebu Hanifa je potvrdio i sve ono što se navodi u manje jasnim ajetima i hadisima, u kojima se spominju: ruka, oko, lice i slična svojstva.
Šerhu el-amali, str. 31; Mirkatul-mefatih, šerhu miškatil-mesabih, 8/251

Zaključak

Ovo je ispravno vjerovanje po pitanju tevhida esma ve sifat, na to upućuje Kur'an i sunnet, to je stav selefa, stav četvorice imama, stav Ehli sunneta i džemata, to je istina i sve mimo ovoga je zabluda.
Interesantno je kako maturidije u akidi ne slijede svoga imama Ebu Hanifu koji je preselio 150 hidžretske godine, već slijede Ebu Mensura Muturidija koji je preselio 333 hidžretske godine.
Molim Allaha subhanehu ve teala da nas uputi na pravi put, Allahume amin.

mr. Jakub Alagić

preuzeto sa whatsapp grupe “Delil”

https://chat.whatsapp.com/DkGFQhWAyS9IdZMmBx1xeG

Itikaf će pokvariti namjerni izlazak iz džamije, jer je to suprotno svrsi itikafa.

Itikaf kvari i otpadništvo od vjere, zbog riječi Uzvišenog Allaha:

“Kada bi ti počinio širk, sigurno bi tvoja djela bila poništena.”974

Itikaf kvari i gubljenje pameti zbog hadisa: “Pero je podignuto sa trojice”, pa je spomenuo “i nerazumne osobe sve dok joj se pamet ne vrati. “975

Također, itikaf će pokvariti pojava hajza i nifasa, jer se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ja ne dozvoljavam ulazak u džamiju ženi u menstruaciji i džunubu. “976

Spolni odnos također kvari itikaf, zbog riječi Allaha, subhanehu ve te'ala:

“I nemojte imati odnos s njima dok ste u itikafu u džamijama. To su Allahovi propisi!“977

974 Prijevod značenja Ez-Zumer, 65.

975 Prethodio je izvod had isa.

976 Daif: Ebu Davud (232). Pogledati: Miškat (462).

977 Prijevod značenja EI-Bekare, 187.

978 Sahih: Buharija (1189, 1197, 1864), Muslim (827), Ahmed (11017, 11091) i drugi.

——-
PROČITAJTE DETALJNO O PROPISIMA ITIKAFA OVDJE:
https://pitajucene.com/pitanje/koji-su-propisi-vezani-za-itikaf/

———–

Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, svakog ramazana bi provodio po deset dana u itikafu.

U itikaf se ulazi nakon sabah-namaza. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ulazio je na svoje mjesto nakon sabah-namaza.

——-
PROČITAJTE DETALJNO O PROPISIMA ITIKAFA OVDJE:
https://pitajucene.com/pitanje/koji-su-propisi-vezani-za-itikaf/

———–

Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni

Mjesec ima dvadeset i devet ili trideset dana zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Mjesec ima ili ovoliko ili ovoliko”, pa je pokazao na dvadeset i devet i trideset.970

970 Sahih: Buharija (1913, 5302), Muslim (1080), Ahmed (4800, 4997) i drugi.

——-
PROČITAJTE DETALJNO O PROPISIMA I VRIJEDNOSTI POSTA OVDJE:
https://pitajucene.com/pitanje/koji-su-propisi-i-vrijednosti-posta/

———–

Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni