Najbolje je zekat izdvojiti svojoj bližnjoj rodbini, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Za udjeljivanje sadake rodbini čovjek ima dvije nagrade: nagradu za održavanje rodbinske veze i nagradu za sadaku. “854

854 Sahih: Ahmed (5794, 17426), Ibn Madže (1844).

——-
PROČITAJTE DETALJNO O PROPISIMA ZEKATA OVDJE:
https://pitajucene.com/pitanje/koji-su-propisi-i-vrijednosti-zekata/

———–

Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni

Zekat je namijenjen za osam kategorija korisnika, kao što se navodi u riječima Svevišnjeg Allaha:

“Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga skupljaju. i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhe na Allahovom putu, i putniku-namjerniku. Allah je odredio tako! A Allah sve zna i mudar je. “840

Zekat se daje siromasima, kao što se navodi u Vjerovjesnikovim, sallallahu alejhi ve sellem, riječima: ” … i vraća se njihovim siromašnim … “841

Nevoljnicima – zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Nije nevoljnik onaj koga zadovolji i odvrati od traženja (milostinje) jedna ili dvije datule, ili jedan ili dva zalogaja, nego je nevoljnik onaj koji (je siromašan), a stidi se (tražiti od ljudi). “842

Onima koji sakupljaju zekat, jer je Omer, radijallahu anhu, dao zekat svome sakupijaču zekata Abdullahu es-Sa'diju, pa mu ga je ovaj vratio, a Omer mu je rekao: “Uzmi ga, jer mi je, uistinu, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dao zekat.”

Onima čije srca treba pridobiti, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, dao zekat onima koji su primili islam na dan oslobođenja Mekke, od plijena iz borbe sa Hevazinom, i dao je Safvanu b. Ummejji nadajući se da će prihvatiti islam, što se i obistinilo.

Za otkup iz ropstva, a to su oni koji su sklopili ugovor sa svojim vlasnicima i otkupili se pa im u tome treba pomoći, ili su to robovi koji se kupe pa oslobode, jer se prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Oslobodi i pusti roba. “843 U drugom hadisu navodi se: “Trojici je, radi Allaha, obaveza pomoći”, pa je među njiima spomenuo: ” … roba koji nastoji da isplati svoju cijenu vlasniku. “844

Također, zekat pripada prezaduženima, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao Kabisi b. Muhariku koji se zadužio: “Sačekaj dok nam ne dođe zekat. “845

I zekat se izdvaja na Allahovom putu zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Zekat nije dozvoljen bogatim osobama, osim u pet slučajeva”, pa je spomenuo: ” … borca na Allahovom putu”.846

Putniku-namjerniku, a to je putnik kome je ponestalo opskrbe na putu, pa mu se daje zbog ajeta koji ukazuje na isto.

Dozvoljeno je da se zekat dadne samo jednoj kategoriji, zbog hadisa u kojem stoji: ” … i vraća se njihovim siromašnim “847, međutim nisu navedene ostale kategorije.

840 Prijevod značenja Et-Tevbe, 60.

841 Prethodio je izvod hadisa u kojem se spominje slanje Muaza u Jemen.

842 Sahih: Buharija (4539), Muslim (1039), Ahmed (7486, 8895) i drugi.

843 Sahih: Ahmed (18173), Hakim (2861), Ibn Hibban (373), Bejheki u Šu'abu (4335). Pogledati: Miškat (3384)

844 Hasen: Ahmed (9348), Tirmizi (1655), Nesai (3120), Ibn Madže (2518). Pogledati: Miškat (3089).

845 Sahih: Muslim (1044), Ahmed (20078), Ebu Davud (1640), i drugi.

846 Sahih: Ahmed (1144), Ebu Davud (1635), Ibnu Madže (1841). Pogledati: Miškat (1833).

847 Hadis Muaza koji je do sada spomenut na mnogim mjestima.

——-
PROČITAJTE DETALJNO O PROPISIMA ZEKATA OVDJE:
https://pitajucene.com/pitanje/koji-su-propisi-i-vrijednosti-zekata/

———–

Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni

Zekat se izdvaja na zlato i srebro, poljoprivredne proizvode, trgovačku robu, stoku, rude i blago.

U vezi sa zekatom na zlato i srebro, Allah, subhanehu ve te’ ala, rekao je:

“A one koji gomilaju zlato i srebro i ne udjeljuju ga na Allahovom putu, njih obraduj bolnom patnjom. “816

Nisab zlata iznosi dvadeset dinara, a na to upućuju Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Ko u svom posjedu tokom čitave godine dana bude imao dvadeset dinara, tada na njih treba dati pola dinara (zekata). “817

Nisab srebra iznosi dvije stotine dirhema, a na to upućuju Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Kada oni (dirhemi) dostignu dvije stotine, tada Se na njih izdvaja pet dirhema.” 818

Zekat se izdvaja i na dug kada se povrati, što potvrđuju fetve velikog broja ispravnih prethodnika.

Zekat se daje i na nakit, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Dajete li na njih zekat?!”819, kao i zbog drugih hadisa.

Zekat se daje i na stanove koji se iznajmljuju, a žena izdvaja zekat i na mehr kada ga preuzme.

O zekatu na trgovačku robu Svevišnji Allah kaže:

“O vjernici, udijelite iz lijepog što zaradite!“820 Semure b. Džundub, radijallahu anhu, rekao je: “Naređivano nam je da izdvojimo zekat na ono što smo odredili za trgovinu.” Omer, radijallahu anhu, naredio je da se izdvoji zekat na kože kojima se trgovalo. Također, prenosi se da postoji zekat i na štof, pamučnu ili lanenu tkaninu.

Trgovački proizvodi obračunavaju se na kraju godine i na ime zekata izdvaja se 2,5%.

O zekatu na usjeve i plodove Svevišnji Allah kaže:

“O vjernici, udijelite iz lijepog što zaradite ili iz onoga što vam Mi dajemo iz zemlje. “821

I rekao je: “I dajte njegovo pravo na dan ubiranja plodova …” 822

Zekat se daje na: pšenicu, ječam, datule, grožđice i zrnevlje, jer se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio Muazu, radijallahu anhu, da na spomenuto ubire zekat i na slične plodove koji se vagaju, ili se mjere kejlom, ili su u zrnu, ili se mogu skladištiti, pa je na to i u biran zekat.

Zekat se ne daje na povrće jer se prenosi da je rečeno: “Na povrće se ne daje zekat. ..” 823 Postoje druga predanja koja mu svjedoče, a i postupa se po ovome.

O nisabu usjeva i plodova, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Zekat se ne daje na količinu manju od pet veskova-tovara824.”825

Na taj nisab izdvaja se 10% ili 5% zbog hadisa: “Na ono što zalijeva kiša, dat će se 10%, a na ono što se navodnjava, dat će se 5%. “826

Palmovnik i vinograd se procjenjuju i plodovi se ne vagaju. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, procijenio je plodove iz bašče jedne žene na deset veskova i rekao: “Kada procjenjujete, tako i uzmite, a ostavite trećinu i četvrtinu. “827 Također, Poslanikovi ashabi ovako su procjenjivali, na ovakav način se i danas postupa.

Izdvaja se ono što je lijepo, zbog riječi Uzvišenog Allaha:
“Udijelite lijepo iz onoga što zaradite!“828

Nije dozvoljeno izdvojiti ono što je loše, zbog riječi Svevišnjeg Allaha:

“Ne izdvajajte ono što ne vrijedi da biste to udijelili!“829

Zekat na med. Nisam pronašao jasan vjerodostojan hadis o zekatu na med. Postoje druga predanja koja govore o tome u kojima se spominje da se izdvoji desetina, a oko nisaba postoji razilaženje. A ja još uvijek molim Allaha da me uputi na ono što je najispravnije.

Zekat na deve, krave i ovce uzima se kada dostigne nisab, pregodini i ta stoka bude na ispaši.

Iznos zekata na ovu stoku. Pogledaj u djelu “Fikhus-sunne” od riječi: “Zekat na deve” (1/499 -1/502) do riječi: ” … i isto je i za ovce”.

U svrhu zekata ne daje se najbolji imetak, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “I kloni se najboljeg imetka. “830

Također, u svrhu zekata ne daje se ni najlošiji imetak, jer se prenosi u hadisu: “Ne izdvaja se ono što je mlado, nečisto, bolesno, prezrena i nevaljalo. “831

Zekat se ne daje na konje, robove i sluge. Na ovo upućuju Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Oslobođeni ste davanja zekata na konje i robove. “832

Također, zekat se ne daje na magarce, jer se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan: “Izdvaja li se zekat na magarce?”, pa je odgovorio: “Nije mi objavljeno po pitanju njih ništa osim ovog općenitog ajeta:

‘Ko uradi koliko trun dobra, vidjet će ga, i ko uradi koliko trun zla, vidjet će ga!‘833 ” 834

U pismu Ebu Bekra, radijallahu anhu, stojalo je: “Ovo je propis Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: ‘Ne sastavlja se razdvojeno (različito) niti se razdvaja sastavljeno iz straha od zekata. ‘”835

Što se tiče zakopanog blaga, pod tim se podrazumijeva ono što je od davnina zakopano i o tome je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Na zakopano blago izdvaja se petina. “836

816 Prijevod značenja Et-Tevbe, 34.

817 Sahih: Ebu Davud (1572).

818 Sahih: Ahmed (713, 1237), Ebu Davud (1572), Tirmizi (620), Nesai (2477).

819 Hasen: Ebu Davud (1563), Tirmizi (637), Nesai (2479). Pogledati: Miškat (1809).

820 Prijevod značenja EI-Bekare, 267.

821 Prijevod značenja EI-Bekare, 267.

822 Prijevod značenja EI-En'am, 141.

823 Sahih: Tirmizi (638). Abdurrezzak (7185), Taberani u Evsatu (5921), Bezzar (940). Ibn Adijj u Kamilu (2/191), Ibnui-Dževzi u Ilelu mutenahije (822).

824 Vesk iznosi 60 sa'a, tj. po većini islamskih učenjaka 122,4 kg.

825 Sahih: Buharija (1405, 1447, 1484), Muslim (979), Ahmed (10547, 10860) i drugi.

826 Sahih: Buharija (1483), Ebu Davud (1596), Tirmizi (640), Nesai (2488).

827 Daif: Ahmed (15286, 15661, 15662), Tirmizi (643), Nesai (2491). Pogledati: Miškat (1805).

828 Prijevod značenja EI-Bekare, 267.

829 Prijevod značenja EI-Bekare, 267.

830 Prethodio je izvod ovoga had isa koji govori o slanju Muaza u Jemen.

831 Daif: Ebu Davud (1582), Bejheki u Sunenul-kubra (7067).

832 Daif: Ahmed (713. 915, 987), Ebu Davud (1574), Tirmizi (620), Nesai (2477). Pogledati: Miškat (1799).

833 Prijevod značenja Ez-Zilzal, 7-8.

834 Sahih: Buhrija (2371, 2860, 3646), Muslim (987).

835 Sahih: Buharija (6955).

836 Sahih: Buharija (1499, 2355, 6912), Muslim (1710), Ahmed (7080, 7213) i drugi.

——-
PROČITAJTE DETALJNO O PROPISIMA ZEKATA OVDJE:
https://pitajucene.com/pitanje/koji-su-propisi-i-vrijednosti-zekata/

———–

Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni

Strogo je zabranjeno razgovaranje za vrijeme hutbe

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Onaj ko petkom, dok imam drži hutbu, nekome kaže: ‘Šuti!’, već je izgovorio besmislicu. ‘25

Džabir b. Abdullah, radijallahu anhu, pripovijedao je: “Abdullah b. Mesud ušao je u džamiju, dok je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, držao hutbu, sjeo pored Ubejja b. Ka'ba i nešto ga upitao, a ovaj mu nije odgovorio, na šta je Ibn Mesud pomislio da je kivan na njega. Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, završio s namazom, Ibn Mesud upitao je: ‘O Ubejje, zašto mi nisi odgovorio na pitanje?’ ‘Ti nisi klanjao džuma-namaz kao mi!’, odgovori mu Ubejj, pa ovaj preupita: ‘A zašto?’ ‘Zato što si govorio dok je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, držao hutbu’, odgovori mu. Ibn Mesud odmah je ušao kod Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, i to mu spomenuo, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao mu je: ‘Istinu je rekao Ubejj, poslušaj ga.” 26

Amr b. Suajb prenosi od svoga oca Suajba, a ovaj od svoga oca da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Ko se okupa petkom, namiriše, makar mirisom svoje žene ako ga ima, obuče najljepšu odjeću, ne prekoračuje preko ljudi i ne govori za vrijeme hutbe, to će mu biti iskup za grijehe počinjene između dvije džume; ko bude govorio besmislice za vrijeme hutbe i prekoračivao ljude, računa mu se samo kao podne namaz. ‘27

Ovaj isti ashab prenosi od svoga oca Šuajba, a ovaj od svoga oca da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Džuma-namazu prisustvuju tri kategorije ljudi: čovjek koji razgovara za vrijeme hutbe, i to je njegov udio u džumi; čovjek koji moli Svevišnjeg Allaha, i Allah će njemu, ako bude htio, uslišati molbu, a ako bude htio, uskratit će mu; i čovjek koji ne prekoračuje safove, nikoga ne uznemiruje i pomno sluša hutbu, njemu je džuma iskup za grijehe do naredne džume i još tri dana, jer svevišnji je Allah rekao: ‘Ko uradi dobro djelo bit će deseterostruko nagrađen … ‘ (El-En'am, 160). ‘28

Abdullah b. Mesud, radijallahu anhu, govorio je: “Dovoljno si zgriješio da suklanjaču kažeš: ‘Šuti!’ dok imam drži hutbu.'29

Propisi vezani za poglavlje

Prvo, budući da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, razgovaranje za vrijeme hutbe uračunao u besmislen govor i što je negirao njegovo prisustvo džumi rekavši da nema udjela u nagradi – dokaz je da je razgovaranje za vrijeme hutbe zabranjeno. Na osnovu toga islamski su autoriteti jednoglasni u mišljenju da imamovo uspinjanje na minber iziskuje prekidanje dobrovoljnog namaza, a početak hutbe isključuje razgovaranje.

Drugo, neki su učenjaci rekli da se hadisi koji naređuju šutnju za vrijeme hutbe odnose isljučivo na razgovaranje s ljudima, ali ne i zikr. Međutim, to nije tačno, jer onda bi bilo dopušteno i čitati časni Kur'an. Očito je da se misli na generalnu šutnju; i ko pravi razliku između razgovaranja s ljudima i zikra mora ponuditi dokaz.

Treće, razgovaranje je zabranjeno samo kada imam počne s hutbom, a nije kada sjedi na minberu, prije hutbe. Ibn Šihab ez-Zuhri prenosi da ga je Saleba b. Ebu Malik el-Kurezi izvijestio: “Omer je svojevremeno predvodio džumu; kada bi se popeo na minber, mujezin bi zaučio ezan, a mi bismo razgovarali sve dok mujezin ne završi, a nakon toga slušali bismo, i niko ne bi razgovarao.” Otuda je Ibn Šihab zaključio: “Imamovo penjanje na minber iziskuje prekidanje dobrovoljnog namaza, a početak hutbe isključuje razgovaranje.”30

”Nema smetnje u razgovaranju dok je imam na minberu, dok mujezin uči ezan i nakon toga; razgovarati se može sve dok imam ne počne s hutbom”, zaključio je imam Šafi.

El-Begavi tvrdi: ”Ne smeta razgovaranje sve dok imam ne počne s hutbom.”31

Četvrto, doduše, postoje određena predanja u kojima stoji da su neki tabiini ipak razgovarali za vrijeme hutbe, a učenjaci na ta predanja nisu dali istovjetne odgovore. Naime, jedni tvrde da oni nisu znali da je to zabranjeno, drugi kažu da su razgovarali kada imam drži besmislenu hutbu, jedni kažu da ovi hutbu nisu smatrali sastavnim dijelom džume, a neki, opet, kažu da su razgovarali oni koji nisu čuli imamovo obraćanje.

Mislim, najprikladniji je odgovor da nisu znali da je to zabranjeno, a ako su znali, onda se ničije riječi ne mogu pretpostaviti Resulullahovim, sallallahu alejhi ve sellem, autentičnim i jasnim hadisima o tome pitanju.

Peto, ko bespotrebno progovori za vrijeme hutbe ima nagradu samo kao da je klanjao podne-namaz. Dokaz za to jeste gore navedeni hadis Amra b. Šuajba. To je odabrao Ibn Huzejma, koji je u svojoj zbirci Es-Sahih naslovio poglavlje: Predanje koje pojašnjava sažet izraz i dokaz da onaj ko besmisleno progovori za vrijeme hutbe gubi nagradu za džumu, ali njegov namaz nije pokvaren, a to sam konstatirao u Es-Sahihu u dijelu Iman. Naime, Arapi negiraju i naziv nečega ako je to nepotpuno. Zbog toga je Resulullah, sallallahu alej hi ve sellem, rekao: ‘Ti nisi obavio džumu … ”

Tome u prilog ide i Resulullahovo, sallallahu alejhi ve sellem, odobrenje Ka'bu b. Maliku kada je opomenuo Ibn Mesuda, ali Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije mu naredio da ponovi namaz.

———–

Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 1. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali

Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-1.pdf

Muškarcima je zabranjeno upozoravanje imama pljeskom, to čine isključivo žene

Sehl b. Sa'd, radijallahu anhu, rekao je: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, začuđen je upitao: ‘.Šta vam je pa često pljeskate? Ako se imam pomete, upozorite ga riječima: ‘Subhanallah ‘,jer ako ga time upozorite, primjetit će vaše upozorenje; pljeskanjem upozoravaju samo žene. ”74

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenio je sljedeći hadis: “Muškarci upozoravaju riječima: ‘Subhanallah ‘, a žene pljeskanjem. ”75

Propisi vezani za poglavlje

Prvo, Resulullahove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ”…pljeskanjem upozoravaju samo žene “ukazuju da je to muškarcima zabranjeno u svakom slučaju.

Drugo, kada je riječ o upozorenju imama na grešku, sunnet je da to žene učine pljeskanjem rukama.

———–

Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 1. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali

Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-1.pdf