Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Je li haram nazvati selam nekome suprotnog spola, ko mi nije mahrem, ako moram nešto pitati?
Vi bi trebali komunicirati s ne-mahremima samo ako je to potrebno, održavajući razgovor strogo do te mjere i bez ikakvog čatanja i čavrljanja ili omekšavanja glasa. Sheikh Assim Al-Hakeem Preuzeto sa zvaničnog facebook profila: https://www.facebook.com/SheikhAssimAlhakeemTeam/posts/1293935534120767više
Vi bi trebali komunicirati s ne-mahremima samo ako je to potrebno, održavajući razgovor strogo do te mjere i bez ikakvog čatanja i čavrljanja ili omekšavanja glasa.
Sheikh Assim Al-Hakeem
Preuzeto sa zvaničnog facebook profila:
https://www.facebook.com/SheikhAssimAlhakeemTeam/posts/1293935534120767
Original odgovor:
Vidi manjeANSWER:
You should only communicate with non mahrams if it’s a necessity, keeping the conversation strictly to the point and without any kind of chit chatting or softening the voice.
Da li je morska voda čista?
Više puta dobio sam pitanje da li je morska voda čista, i da li se može abdestiti sa morskom vodom. U vjerodostojnim hadisima zabilježeno je da je Allahov Poslanik upitan o morskoj vodi pa je kazao da je ona čista i da sve što ugine u moru od morskih životinja halal je za jesti. Na osnovu toga, insaviše
Više puta dobio sam pitanje da li je morska voda čista, i da li se može abdestiti sa morskom vodom.
U vjerodostojnim hadisima zabilježeno je da je Allahov Poslanik upitan o morskoj vodi pa je kazao da je ona čista i da sve što ugine u moru od morskih životinja halal je za jesti.
Na osnovu toga, insan može abdestiti morskom vodom pa makar i posjedovao pitku vode.
Mr. Elvedin Pezić
Vidi manjePreuzeto sa zvaničnog facebook profila:
https://www.facebook.com/pezicelvedin/posts/2327370660912662
Koja su tedžvidska pravila u suri El-Kafirun?
Tedžvidska pravila u suri El-Kafirun قُلْ يَا أَيُّهَا الْكَافِرُونَ (Ja ejjuhe...): U ovom ajetu postoji dužina (ja) koja se naziva meddun munfasil, a izgovara se prema rivajetu Hafsa (po Šatibiji) četiri ili pet dužina, dok se po Tajjibi izgovara dvije, ili tri, ili četiri ili pet dužina. Dužina nviše
Tedžvidska pravila u suri El-Kafirun
قُلْ يَا أَيُّهَا الْكَافِرُونَ
(Ja ejjuhe…): U ovom ajetu postoji dužina (ja) koja se naziva meddun munfasil, a izgovara se prema rivajetu Hafsa (po Šatibiji) četiri ili pet dužina, dok se po Tajjibi izgovara dvije, ili tri, ili četiri ili pet dužina.
Dužina na kraju ajeta, naziva se meddun ‘aridun lissukun/dužina koja se pojavila zbog stajanja na kraju riječi i može da se izgovara dvije, četiri ili šest dužina. Ako se prelazi na sljedeći ajet, onda se izgovara dvije dužine.
لَا أَعْبُدُ مَا تَعْبُدُونَ
(La e'abudu): U ovom ajetu postoji dužina (la) koja se naziva meddun munfasil, a izgovara se prema rivajetu Hafsa (po Šatibiji) četiri ili pet dužina, dok se po Tajjibi izgovara dvije, ili tri, ili četiri ili pet dužina.
Dužina na kraju ajeta, naziva se meddun ‘aridun lissukun/dužina koja se pojavila zbog stajanja na kraju riječi i može da se izgovara dvije, četiri ili šest dužina. Ako se prelazi na sljedeći ajet, onda se izgovara dvije dužine.
وَلَا أَنْتُمْ عَابِدُونَ مَا أَعْبُدُ
(Ve la entum): U ovom ajetu postoji dužina (la) koja se naziva meddun munfasil, a izgovara se prema rivajetu Hafsa (po Šatibiji) četiri ili pet dužina, dok se po Tajjibi izgovara dvije, ili tri, ili četiri ili pet dužina.
(Entum): Ovdje imamo harf (n) na kojem nema ništa, a nakon njega harf (t), tako da se harf (n) ne izgovara jasno, nego skriveno (kroz nos), što se naziva (ihfa).
(Entum ‘abidune): Nakon harfa (m) nalazi se (ajn), tako da se izgovr (m) mora ispoljiti, što se naziva izhar.
(Ma e'abud): U ovom ajetu postoji dužina (ma) koja se naziva meddun munfasil, a izgovara se prema rivajetu Hafsa (po Šatibiji) četiri ili pet dužina, dok se po Tajjibi izgovara dvije, ili tri, ili četiri ili pet dužina.
Harf (d) koji se nalazi na kraju ajeta izgovara se jako (kao da pukne), što se naziva kalkala.
وَلَا أَنَا عَابِدٌ مَا عَبَدْتُمْ
(Ve la ene): U ovom ajetu postoji dužina (la) koja se naziva meddun munfasil, a izgovara se prema rivajetu Hafsa (po Šatibiji) četiri ili pet dužina, dok se po Tajjibi izgovara dvije, ili tri, ili četiri ili pet dužina.
(abidun ma): nakon tenvina (un) u riječi (abidun), dolazi harf (m), tako da se harf (n) ne izgovara, nego se kroz nos (sa gunnom) uklapa u sljedeći harf, što se naziva idgam me'al-gunne (‘abidumma…)
وَلَا أَنْتُمْ عَابِدُونَ مَا أَعْبُدُ
(Ve la entum): U ovom ajetu postoji dužina (la) koja se naziva meddun munfasil, a izgovara se prema rivajetu Hafsa (po Šatibiji) četiri ili pet dužina, dok se po Tajjibi izgovara dvije, ili tri, ili četiri ili pet dužina.
(Entum): Ovdje imamo harf (n) na kojem nema ništa, a nakon njega harf (t), tako da se harf (n) ne izgovara jasno, nego skriveno (kroz nos), što se naziva (ihfa).
(Entum ‘abidune): Nakon harfa (m) nalazi se (ajn), tako da se izgovr (m) mora ispoljiti, što se naziva izhar.
(Ma e'abud): U ovom ajetu postoji dužina (ma) koja se naziva meddun munfasil, a izgovara se prema rivajetu Hafsa (po Šatibiji) četiri ili pet dužina, dok se po Tajjibi izgovara dvije, ili tri, ili četiri ili pet dužina.
Harf (d) koji se nalazi na kraju ajeta izgovara se jako (kao da pukne), što se naziva kalkala.
لَكُمْ دِينُكُمْ وَلِيَ دِينِ
Harf (m) u riječima (lekum dinukum), ispoljava se jasno, a ne kroz nos, jer se radi o izharu.
Dužina na kraju ajeta, naziva se meddun ‘aridun lissukun/dužina koja se pojavila zbog stajanja na kraju riječi i može da se izgovara dvije, četiri ili šest dužina. Ako se prelazi na sljedeći ajet, onda se izgovara dvije dužine.
—————-
prof. Senad Muhić
preuzeto sa viber zajednice koju uređuje i vodi prof. Senad Muhić
Pridruži se “Halka Kur'ana” https://invite.viber.com/?g2=AQAB0SOh4Vyjp0ooE6UPJ2VxXEQ%2BNOpIXu5KUE0X6g%2Flm67MM0PKUSiYZyKJ%2FnMC
Vidi manjeDa li ima neko opće pravilo gdje se ajet smije prekinuti tj. nekim veznicima ili nekim riječima?
Alejkumuselam. Kada nestane daha, i mora se prekinuti ajet na nekoj rijeci, to se zove "nužno zastajanje/vakf idtirari" i stat ce se na toj rijeci gdje se izgubio dah. Znaci nema nista sporno da se stane na toj rijeci, s obzirom da se mora stati zbog nedostatka daha, zatim će se vratiti i nastavitiviše
Alejkumuselam.
Kada nestane daha, i mora se prekinuti ajet na nekoj rijeci, to se zove “nužno zastajanje/vakf idtirari” i stat ce se na toj rijeci gdje se izgubio dah. Znaci nema nista sporno da se stane na toj rijeci, s obzirom da se mora stati zbog nedostatka daha, zatim će se vratiti i nastaviti dalje. Ali ako se osjeti vec da se gubi dah onda je bolje stati na znaku ako vec postoji.
—————-
prof. Senad Muhić
preuzeto sa viber zajednice koju uređuje i vodi prof. Senad Muhić
Pridruži se “Halka Kur'ana” https://invite.viber.com/?g2=AQAB0SOh4Vyjp0ooE6UPJ2VxXEQ%2BNOpIXu5KUE0X6g%2Flm67MM0PKUSiYZyKJ%2FnMC
Vidi manjeKako se čita riječ medžraha ili medžreha u suri Hud 41 ajet?
Čita se (medžreha) na način kako je na ovom snimku https://youtu.be/krkqHNR-s5s ---------------- prof. Senad Muhić preuzeto sa viber zajednice koju uređuje i vodi prof. Senad Muhić Pridruži se "Halka Kur'ana" https://invite.viber.com/?g2=AQAB0SOh4Vyjp0ooE6UPJ2VxXEQ%2BNOpIXu5KUE0X6g%2Flm67MM0PKUSiYZyviše
Čita se (medžreha) na način kako je na ovom snimku
—————-
prof. Senad Muhić
preuzeto sa viber zajednice koju uređuje i vodi prof. Senad Muhić
Pridruži se “Halka Kur'ana” https://invite.viber.com/?g2=AQAB0SOh4Vyjp0ooE6UPJ2VxXEQ%2BNOpIXu5KUE0X6g%2Flm67MM0PKUSiYZyKJ%2FnMC
Vidi manjeDa li sura Eš-Šerh govori u prvim ajetima o otvaranju prsa Poslanika?
Alejkumuselam. Ta širokogrudnost obuhvata sljedeće: 1. Činjenje prsa širokim za islam i šerijat. 2. za prihvatanje mudrosti, znanja i imana. Dakle, Ovo je proširenje prsa u prenesenom, a ne stvarnom (osjetilnom) značenju, kao što kaže šejh Usejmin, kako bi prihvatio Allahove propise i vjeru. A postoviše
Alejkumuselam.
Ta širokogrudnost obuhvata sljedeće: 1. Činjenje prsa širokim za islam i šerijat. 2. za prihvatanje mudrosti, znanja i imana. Dakle, Ovo je proširenje prsa u prenesenom, a ne stvarnom (osjetilnom) značenju, kao što kaže šejh Usejmin, kako bi prihvatio Allahove propise i vjeru. A postoji i tumačenje da se misli na otvaranje prsa, koje se desilo jednom u djetinjstvu, a drugi put na Miradžu, ali kako kaže Ibn Kesir, to nije u koliziji sa ovim prvim značenjem. Znači, prije svega misli se na prvo (preneseno) značenje, a onda i na osjetilno.
prof. Senad Muhić
preuzeto sa viber zajednice “Halka Kur'ana” koju uređuje i vodi prof. Senad Muhić
https://invite.viber.com/?g2=AQAB0SOh4Vyjp0ooE6UPJ2VxXEQ+NOpIXu5KUE0X6g/lm67MM0PKUSiYZyKJ/nMC&fbclid=IwAR1LchLMN1PUKBVN1QR4nZMiA1ASBDzOmU2QiWPMPn_8pO8YHEThBsKGA6I&lang=en
Vidi manjeKakav je propis životinja koje kolju jevreji i kršćani?
http://www.youtube.com/watch?v=TxsuZAjfnWY Pitanje: Koji je propis konzumiranja mesa dozvoljenih životinja i ženidba ehli kitabija-jevreja i kršćana u Americi Odgovor: Konzumiranje onoga što zakolju jevreji i kršćani u Americi je dozvoljeno jer Uzvišeni veli: “Od danas vam se dozvoljavaju lijepe stvviše
http://www.youtube.com/watch?v=TxsuZAjfnWY
Pitanje: Koji je propis konzumiranja mesa dozvoljenih životinja i ženidba ehli kitabija-jevreja i kršćana u Americi
Odgovor: Konzumiranje onoga što zakolju jevreji i kršćani u Americi je dozvoljeno jer Uzvišeni veli: “Od danas vam se dozvoljavaju lijepe stvari i hrana onih kojima je Knjiga data, a i vaša hrana je njima dozvoljena…”
Rekao je Ibn Abbas: “Pod hranom koja se spominje u ajetu se podrazumjevaju životinje koje kolju.”
Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je jeo meso životinja koje su klali židovi i nije se raspitivao o kakvom se mesu radi, pa prema tome, nas ne obavezuje i mi ne trebamo da pitamo kako su zaklali tu životinju. Dakle, ukoliko je zaklano ono što je dozvoljeno da se kolje, u tom slučaju ne treba da pitaš, a dokaz tome jeste da je Aiša prenijela da su neki ljudi upitali Poslanika:Dolazi nam meso od ljudi za koje ne znamo da li je zaklano uz Allahovo ime, pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, odgovorio: “Vi spomenite Allahovo ime prije jela i jedite ga.”
Dakle, Poslanik,sallallahu alejhi ve selleme, je naredio da se jede i da se ne ispituje.
Također i kada se radi o načinu klanja, nije nam obaveza i ne trebamo da pitamo kako je zaklano.
A što se tiče pitanja da li su oni u današnjem vremenu u stvarnosti pripadnici Knjige, odgovor na to je da su oni ehli kitabije i u to nema sumnje, pa makar i negirali svoju vjeru.
Dokaz ovome je ajet iz sure Maide: “Doista su nevjernici oni koji kažu: Allah je jedan od trojice…” , a u istoj suri nam se dozvoljavaju njihova jela.
I zato, ja smatram da je dozvoljeno jedenje mesa životinja koje zakolju jevreji i kršćani u toj, ali i u drugim državama i nije nam potrebno da se raspitujemo jer je osnova na kojoj se gradi propis dozvola.
Ovaj govor se može reći i kada je u pitanju ženidba njihovim ženama, osim u slučaju da je čovjek slabić i boji se da će to uticati na njegovu vjeru. U takvom slučaju ćemo mu kazati da se ne ženi.
Odgovorio: Šejh Usejmin
Preveo:Senad Muhić
Preuzeto sa stranice https://subuluselam.wordpress.com koju uređuje prof. Senad Muhić
Vidi manjeJe li ispravna predaja -O ALLAHOV POSLANIČE,ZATRAŽI DA PADNE KIŠA?
Bilježe Ibn Ebi Šejbe putem Ebu Saliha Es-Semana od maliku-d-dara da je ljude pogodila suša u vrijeme vladavine Omera r.a.,pa je došao neki čovjek kod kabura Poslanika s.a.w.s.,i kazao:“O Allahov Poslaniče,traži da padne kiše tvome ummetu jer je gotovo uništen.Zatim je usnio nekog čovjek,pa mu je reviše
Bilježe Ibn Ebi Šejbe putem Ebu Saliha Es-Semana od maliku-d-dara da je ljude pogodila suša u vrijeme vladavine Omera r.a.,pa je došao neki čovjek kod kabura Poslanika s.a.w.s.,i kazao:“O Allahov Poslaniče,traži da padne kiše tvome ummetu jer je gotovo uništen.Zatim je usnio nekog čovjek,pa mu je rečeno:Idi kod Omera.“
A također bilježi Sejf u El-Futuhu da je taj čovjek koji je usnio san bio Bilal b.Haris- el Muzeni, jedan od ashaba.
Imajući u vidu da se spomenutom predajom dokazuje dozvola upućivanja dove Poslaniku nakon njegovog preseljenja,nameće se potreba da se prenese govor učenjaka o samoj predaji.
Odgovor na ovu predaju:
1.Ova se predaja ne može prihvatiti jer je u njoj spomenut maliku-d-dar čiji su adalet[1] i preciznost nepoznati.A adalet i preciznost su dva uslova koja se moraju ispuniti da bi lanac prenosilaca bio ispravan, kao što se to spominje u nauci mustalahu-l-hadisi
Spominje ga i Ebu Hatim u djelu El-džerhu we-t-ta’dilu (4/1-213) i ne navodi da niko više od njega prenosi hadise osim već spomenuti Ebu Salih,što ukazuje da je on nepoznat prensilac,a to dokazuje i činjenica da sam Ebu Hatim i pored jačine svoga pamćenja i poznavanja informacija nije se izjasnio o njegovoj pouzdanosti, što dokazuje da je on nepoznat prenosilac.
Dokaz ovome je i druga predaja od Maliku-d-dara od Omera koju spominje Munziri u Et-Tergibu(2/ 41,42) ,a zatim kaže:”Prenosi je Taberani u El-Kebiru,a svi prenosioci do Maliku-d-dara su pouzdani,a nepoznat mi je Maliku-dar.Ovo navodi i imam Hejsemi u djelu Medžme'u-z-zevaid, 3/125)
2.Spomenuta predaja se suprostavlja propisu okupljanja ljudi zbog obavljanja namaza za kišu.I ovo je bila praksa prvih generacija da su se okupljali radi namaza i dove kada bi ih zadesila suša,a nije preneseno ni od koga od njih da je odlazio kaburu Poslanika i tražio od njega.
3.Pa čak i da prihvatimo da je ova predaja vjerodostojna,ona ne može biti dokaz jer je u njoj nepoznat čovjek,a spominjanje njegovog imena(Bilal) u predaji Sejfa ne znači ništa, jer pravo ime spmenutog Sejfa je Ibn Omer Temimi koji je slab prenosilac po koncenzusu muhaddisa.O njemu Ibn Hadzer u Takribu na 264 stranici kaže:“Slab je bio u hadisu.“
U nastavku prenosimo dio teksta koji govori o spomenutom hadisu,iz knjige Tevessul u hanefijskom mezhebu i kod sufija,autora dr.Muharema Štulanovića:
„Prvo:Istiska ili kišna dova je traženje od nekog živog dobrog čovjeka da moli Allaha za kišu, dok ostali klanjači aminaju za njim.Da li je to slučaj kako je opisano u ovom hadisu?Nije!
Drugo:Šerijat ne dozvljava da se moli mrtvac i da se od njega nešto traži.
Trece:Mrtvac ne čuje traženje živog.
Četvrto:Snovi nisu šerijatski izvor niti mogu biti šerijatski dokaz.Međutim,ako je ashab vidio u snu Poslanika,s.a.w.s., u njegovom obliku,onda je to istina.Ako mu je Poslanik s.a.w.s.,rekao u snu da će pasti kiša i da će oni biti napojeni,onda je to istina,jer Poslanik s.a.w.s., i u snu govori istinu.To je pravilo.Međutim, sve to ne znači da se san uistinu i dogodio.
Peto:Ko je čovjek koji se spominje u hadisu?Prenosioci to ne potvrđuju.
Šesto:Pod pretpostavkom da je to spomenuti ashab Bilal b.el-Hars.Ni on nije bezgriješan.I njegova djela se vrednuju po kriterijima Šerijata.I ako bude u nekoj stvari usamljen nasuprot ostalih ashaba,njegovo se ne uzima u obzir.
Sedmo:A ako se radi o nepoznatom prenosiocu,onda se pogotovu njegov iskaz ne uzima u obzir.Ibn Hadžer navodi da se ovdje radi o nepoznatoj osobi u ovom hadisu.Dakle,mogao je biti neki beduin koji ne poznaje šerijatske propise.
Pouzdano predanje ovog hadisa spominje nepoznatu osobu.Međutim,jedan od prenosilaca ovog hadisa,a zove se Sejf b.Omer ed-Dabbi,navodi da je ta nepoznata osoba bio Bilal b.el-Hars.
Abbas b.Jahja za Sejfa kaže da je slab prenosilac.Davud kaže da nije ničemu kao prenosilac(lejse bi šej’).Ebu Hatim kaže da je od onih koji se izostavljaju(metruk).
Ibn Hibban kaže da je od onih koji su optuženi za nevjerstvo(muttehem bi zindikati).
Prema tome,ovo predanje ne može poslužiti kao dokaz.“
[1] Adalet označava da čovjek bude musliman,punoljetan,razuman,bogobojazan i da se čuva riječi i radnji koje ne priliče da se čine u jednom zdravoj sredini,pa makar te radnje bile i dozvoljene(Vidi:Nuruddin El-Itr,Menhedžu-n-nakdi fi ulumi-l-hadisi,str.79-80)
Prof. Senad Muhić
Preuzeto sa stranice https://subuluselam.wordpress.com koju uređuje prof. Senad Muhić
Vidi manjeKako se tumači hadis – Snažan vjernik je bolji i Allahu draži od slabog vjernika?
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kazao: “Snažan vjernik je bolji i Allahu draži od slabog vjernika, a u obojici ima dobra.” (Muslim u Sahihu). Pod snagom koja se spominje u ovom hadisu se podrazumjeva odlučnost da se bude prvi u svim stvarima koje su vezane za onaj sviše
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, kazao: “Snažan vjernik je bolji i Allahu draži od slabog vjernika, a u obojici ima dobra.” (Muslim u Sahihu).
Pod snagom koja se spominje u ovom hadisu se podrazumjeva odlučnost da se bude prvi u svim stvarima koje su vezane za onaj svijet.Onaj ko posjeduje ovakvu osobinu ima veću spremnost i odlučnost prilikom susreta sa neprijateljem u borbi i brže se odlučuje za džihad. Takav ima veću spremnost prilikom naređivanja dobra i odvraćanja od zla i bolje podnosi iskušenja koja ga zadese na tom putu. Jak vjernik ima veću želju za namazom, postom, zikrom i drugim dobrim djelima. Aktivniji je po pitanju činjenja dobrih djela i ustrajniji je u tome…” (Šerhu-n-Nevevi ala Muslim, 16/215)
Ibn-l-Dževzi veli: “Snaga koja je spomenuta u ovom hadisu podrazumjeva odlučnost i želju, a ne tjelesnu snagu.” (Kešfu-l-muškili min ehadisi-s-sahihajni, 3/552)
U djelu Hašijetu-s-sindi ala suneni Ibn Madže (1/41) stoji: ” Riječi :Snažan vjernik znače snagu koja je potrebna da se čine dobra djela, zatim snagu koja je potrebna da se podnosi teškoća prilikom činjenja ibadeta i strpljivost na nedaćama.”
Snažan vjernik je onaj vjernik koji radi dobra djela, a kloni se loših, te prilikom boravka među ljudima, trpi njihove uvrede. (Fejsal b.Abdi-l-Aziz En-Nedždi, Tetrizu-r-rijadi-s-salihin,1/90)
U komentaru knjige Četrdeset Nevevijevih hadisa (1/75) Ibn Usejmin veli: “Pod pojmom snažan vjernik koji se spominje u hadisu se ne podrazumjeva onaj ko je fizički jak i ima jake mišiće, nego onaj ko je snažan i jak u svojoj vjeri…”
Prof. Senad Muhić
Preuzeto sa stranice https://subuluselam.wordpress.com koju uređuje prof. Senad Muhić
Vidi manjeKako se izgovara elif koji na sebi nema dammu, fethu ni kesru?
Alejkumuselam. Kada se radi o glagolima, osnovno pravilo jeste da se taj „elif“ bez znaka (hemzetul vasl), kada se počinje od te riječi, izgovara sa dammom (u), ako je na trećem harfu damma: اتْلُ اشْكُرْ (utlu, uškur). Ako je na trećem harfu fetha (e) ili kesra (i), tada se čita sa kesrom (i), kaoviše
Alejkumuselam.
Kada se radi o glagolima, osnovno pravilo jeste da se taj „elif“ bez znaka (hemzetul vasl), kada se počinje od te riječi, izgovara sa dammom (u), ako je na trećem harfu damma:
اتْلُ
اشْكُرْ
(utlu, uškur).
Ako je na trećem harfu fetha (e) ili kesra (i), tada se čita sa kesrom (i), kao u slučaju: ikterebe
اقْتَرَبَ
A primjer kada je treći harf sa kesrom, jeste
اضْرِبْ
(idrib).
Ovo je osnovno pravilo vezano za otpočinjanje riječi kada je ona glagol, a za detaljne primjere i eventualne izuzetke, treba vise vremena da se napise o tome. Zato je najbolje pojasniti na konkretnom primjeru.
Kada su u pitanju imenice koje nisu odredjene određenim članom (el), one se citaju sa kesrom ako se od njih počinje, poput:
istikbara, istigfar استغفار استكبارا
Kada su u pitanju imenice određene sa članom (el) one se čitaju sa fathom (e), kao u tom slucaju (el-jevm), ako se počinje od te riječi.
Ako se prelazi od prethodne, onda se taj (hemzetul vasl gubi i odmah se ide na harf iza, kao npr. u tom slucaju:
(enfusekumul-jevme)
Drugi primjer je:
الْحَمْدُ للّهِ رَبِّ الْعَالَمِينَ
El-hamdu lillahi…
Ako se prelazi sa bismille, onda se uči: …rrahimil-hamdu.
Vidimo da se hemzetul vasl izgubio, i odmah se sa zadnjeg hereketa bismile prešlo na (l).
prof. Senad Muhić
preuzeto sa viber zajednice “Halka Kur'ana” koju uređuje i vodi prof. Senad Muhić
https://invite.viber.com/?g2=AQAB0SOh4Vyjp0ooE6UPJ2VxXEQ+NOpIXu5KUE0X6g/lm67MM0PKUSiYZyKJ/nMC&fbclid=IwAR1LchLMN1PUKBVN1QR4nZMiA1ASBDzOmU2QiWPMPn_8pO8YHEThBsKGA6I&lang=en
Vidi manje