Islamski učenjaci i komentatori Kur‘ana imaju različite stavove po ovome pitanju:

1.Običaj arapa još od vremena prije Islama je bio da sklapaju ugovore, pa kada bi htjeli da taj ugovor prekrše, napisali bi pismo narodu sa kojim bi imali ugovor i ne bi ga otpočinjali sa “bismillom”, pa kada je objavljena sura Et-Tevba kojom se poništava ugovor između Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme i mnogobožaca, Poslanik je naredio Aliji, Allah sa njim bio zadovoljan, da ode kod mnogobožaca i da pročita tu suru, a na početku njenog čitanja nije spomenuo “bismillu”. (El-Kurtubi, El-Džami'u li ahkami-l-Kur'an, 8/60)

2.Bismilla nije napisana na njenom početku iz razloga što je ashabi nisu napisali u mushafu koji je bio kod imama-halife i po tom pitanju su slijedili halifu Osmana, Allah sa njim bio zadovoljan.

Prenosi Tirmizi od Ibn Abbasa da je upitao Osmana o nerastavljanju sure El Enfal i Et-Tevbe sa bismillom, pa mu je odgovorio: “Sura El-Enfal je bila među prvim surama koje su objavljene u Medini, dok je sura Et-Tevbe bila među posljednjim surama. Njena su kazivanja bila slična kazivanjima koja se navode u suri Et-Tevbe, pa sam se pobojao da nisu od nje same i preselio je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, a nije nam objasnio da je ona (bismilla) od nje (sure Et-Tevbe) , te sam ih zbog toga spojio i nisam napisao između njih bismillu…”(Ibn Kesir, Tefsiru-l-Kur'ani-l-Azim, str.428)

3.Sura El-Enfal i sura Et-Tevba čine jednu cjelinu, te zbog toga bismilla nije napisana na početku Et-Tevbe. ( El -Kurtubi, El-Džami‘u li ahkami-l-Kur‘an, 8/61 ; Es-Sujuti, Ed-Durru-l-Mensur, 3/375)

4.Sura Et-Tevbe je objavljena kao prijetnja nevjernicima, dok bismilla sadrži milost, a to dvoje je nespojivo.. ( El -Kurtubi, El-Džami'u li ahkami-l-Kur'an, 8/61; Eš-Ševkani, Fethu-l-Kadir, 2/475 ; Es-Sujuti, Ed-Durru-l-Mensur, 3/377)

Ispravno mišljenje kako navodi imam Kurtubi jeste da bismilla nije napisana na početku sure Et-Tevbe iz razloga što je melek Džibril prilikom objave nije dostavio Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme. ( El -Kurtubi, El-Džamiu li ahkami-l-Ku‘ran, 8/61)

Prof. Senad Muhić

Preuzeto sa stranice https://subuluselam.wordpress.com koju uređuje prof. Senad Muhić
Rate this:

Mekkanske sure se po pitanju tematike kojom se bave razlikuju od medinskih sura.

Mekkanske sure se bave sljedećom tematikom :

1.Usađivanje islamskog vjerovanja u srca ljudi kroz poziv da se samo Allah obožava, te da se vjeruje u poslanicu sa kojom je poslan Muhammed, sallallahu alejhi ve selleme.

2.Propisivanje nekih osnovnih ibadeta , govor o međusobnom odnosu i nekim općim vrlinama koje se trebaju naći kod čovjeka. U Mekki je propisano pet dnevnih namaza, zabranjeno je nepravedno korištenje jetimskog imetka, oholost i sl.

3.Davanje pažnje kazivanjima o vjerovjesnicima i prijašnjim narodima.

4.Kratkoća sura sa jakim tempom.

Medinske sure se bave sljedećom tematikom:

1.Kur'an se u Medini većinom obraća muslimanskoj zajednici, pojašnjavajući sankcije koje slijede onoga ko napravi nekakav prijestup.

2.U Medini se pojavila grupa licemjera, tako da je Kur'an ukazivao na njihova svojstva i opasnost po vjeru Islam.

3.Među muslimanima Medine su živjele skupine jevreja koji su pravile spletke pa je Kur'an njihove spletke otkrivao.

4.Većina medinskih ajeta predstavlja duge ajete koji govore o islamskim propisima.

Fahd Er-Rumi, Dirasat fi ulumi-l-Kur'an 143-145

Prof. Senad Muhić

Preuzeto sa stranice https://subuluselam.wordpress.com koju uređuje prof. Senad Muhić

1.Prvi stav:

Obaveza je učiti fatihu onome ko klanja za imamom,svejedno da li se radilo o namazima na kojima imam uči naglas ili ne.I fatihe je uslov za ispravnost namaza,te bez nje namaz nije ispravan.Ovo je stav Ubade b.Samita,Ibn Abbasa,El-Evzaija,Lejsa,Šafije i većine sljedbenika šafijskog mezheba,i ovaj stav je odabrao imam Saneani.(Vidi:Šerhu-n-Nevevi ala sahihi Muslim 3/344 i Subulu-s-selam 1/331.)

Njihovi dokazi su sljedeći:

-Bilježi Ubade b.Samit da je Poslanik kazao:”Nema namaza onaj ko ne prouči fatihu.(Muttefekin alejhi)

-Prenosi Ebu Hurejre da je Poslanik kazao;”Ko klanja namaz u kojem nije proučio fatihu,taj mu je namaz nepotpun,nepotpun,nepotpun.Pa je rečeno Ebu Hurejri:A ako budemo iza imama,a on im je odgovorio:Uči u sebi.”(Muslim)

2.Drugi stav:

Obaveza je da onaj ko klanja za imamom uči fatihu ukoliko se radi o namazima na kojima imam ne uči naglas.Ovo je stav Malika,po jednom predanju Ahmeda,te stav nekih hanefija,zatim Seida b.Musejjiba,Salima b.Abdullaha,Ibn Šihaba,Ibn Mubareka,Ishaka.

Oni svoj stav dokazuju kuranskim ajetom:”A kada se Kur'an uči,vi ga pomno slušajte.”

Zatim dokazuju to sa hadisom u kojem stoji:”Imam je tu da ga slijedite,pa kada donese tekbir i vi donesite,a kada uči vi šutite.”(Ebu Davud,Nesai,Ibn Madže)

3.Treći stav:

Obaveza je onome ko klanja iza imama da šuti i da ništa ne uči svejedno da li radilo o namazima u kojima se uči naglas ili u sebi.Ovo je stav hanefija(Itmamu-l-kelam,str.71)

Njihov dokaz je hadis koji prenosi Džabir u kojem stoji da je Poslanik kazao:”Ko klanja za imamom,onda imamovo učenje je i njegovo učenje.”(Ibn madže,Ahmed,a hadis se prenosi od nekoliko ashaba.)

Iz knjige:Minhatu-l-allam fi šerhi bulugi-l-meram, šejha Abdullaha b.Saliha el-Fewzana ,3/53-56

Preveo: prof. Senad Muhić

Preuzeto sa stranice https://subuluselam.wordpress.com koju uređuje prof. Senad Muhić

Propisi vezani za harf RA (1)
Ako je na harfu (ra) fetha ili damma, obaveza je taj harf izgovoriti krupno (tefhim), bez obzira da li harf (ra) bio:
na početku riječi, kao npr.
رؤوف Ra’uf
رحيم Rahim
رعبا Ru'ben
Ili na kraju riječi, kao npr.
{ وَلَمَنْ صَبَرَ وَغَفَرَ }
Ako je ispod harfa (ra) kesra, obaveza je taj harf izgvoriti tanko i mehko (terkik), bez obzira da li harf (ra) bio:
na početku riječi, kao npr.
رزقا Rizkan
رجالا Ridžalen
ili u sredini, kao npr.
قريب Karib
ili na kraju pod uslovom da se ne staje na njemu, kao npr.
وَالْفَجْرِ. وَلَيَالٍ عَشْرٍ
Ako se staje na harfu (r), tada ima posebne propise, o čemu će biti govora, inšallah…

—————-
prof. Senad Muhić

preuzeto sa viber zajednice koju uređuje i vodi prof. Senad Muhić

Pridruži se “Halka Kur'ana” https://invite.viber.com/?g2=AQAB0SOh4Vyjp0ooE6UPJ2VxXEQ%2BNOpIXu5KUE0X6g%2Flm67MM0PKUSiYZyKJ%2FnMC

Harf ج koji se nalazi iznad označava dozvolu stajanja na toj rijeci, a može se i preći. Harf صلى ukazuje da je preče preći, a može se stati.

—————-
prof. Senad Muhić

preuzeto sa viber zajednice koju uređuje i vodi prof. Senad Muhić

Pridruži se “Halka Kur'ana” https://invite.viber.com/?g2=AQAB0SOh4Vyjp0ooE6UPJ2VxXEQ%2BNOpIXu5KUE0X6g%2Flm67MM0PKUSiYZyKJ%2FnMC