Vi ste postavili važno pitanje! Treba znati da veliku nagradu zaslužuje čovjek koji ispravno uči veličanstveni Kur’an, Božiju knjigu. Abdullah b. Mesud, radijallahu anhu, kazuje da je Allahov Poslanik, ﷺ, jednom prilikom rekao: “Ko prouči harf iz Allahove knjige, imat će zbog toga upisano dobro djelo, a za dobro djelo Allah će dati deseterostruku nagradu. Ne kažem da je Elif-Lam-Mim jedno slovo. Naprotiv, to su tri slova: elif je slovo, lam je slovo i mim je slovo” (Et-Tirmizi, El-Bejheki i neki drugi muhadisi. Šejh El-Albani ocijenio je ovaj hadis vjerodostojnim). Ovaj je hadis dovoljan kao poticaj da se časni Kur’an redovno čita.

Potrebno je poznavati ishodište harfova, te ih pravilno izgovarati učeći Kur’an, na dnevnim i noćnim namazima, bez razlike. Kad je posrijedi učenje u namazu (prvenstveno se misli na učenje El-Fatihe, jer je njezino učenje rukn, sastavni dio namaza), islamski su učenjaci kazali da griješenje uslijed kojeg se mijenja značenje – utječe na ispravnost namaza. Naprimjer, kad bi imam, umjesto da prouči: “Ijjake na‘budu ve ijjake neste‘in”, proučio: “Ijake na‘budu ve ijake neste‘in”, bez tešdida na harfu “ja”, njegov bi namaz bio u pitanju, kao i namaz onih koji pristaju za njime, jer ovako proučen, ajet znači: zrake Tvog sunca obožavamo i od zraka Tvog sunca pomoć tražimo! Imam El-Kurtubi, rahimehullah, u tefsiru “El-Džamiu li ahkamil-kur’an” kaže: “…jednom riječju, izostavljanje tešdida u riječi ‘ijjake’ drastično mijenja značenje. Prema stavu imama Šafija i još nekih učenjaka, nije ispravan namaz onog čovjeka koji riječ ‘ijjake’ izgovori bez tešdida, to jest, ne naglašavajući slovo ‘ja’, pa izgovori: ‘Ijake na‘budu…’ Neki učenjaci vele: ‘Ako čovjek ovaj ajet namjerno prouči na pogrešan način, bojati se da je počinio širk, jer ajet, proučen na ovaj način, znači: zrake Tvog sunca obožavamo i od zraka Tvog sunca pomoć tražimo!’ Allah nas sačuvao!”

Islamski autoriteti, rahimehumullah, nemaju istovjetan stav o pitanju je li učenje po tedžvidu uvjet ispravnosti namaza. Preteže stav onih učenjaka da je ispravan namaz čovjeka koji ne primjenjuje tedžvidska pravila, kao, naprimjer, idgam, dužine, iklab, hems, i tako dalje. To je stav šejhul-islama Ibn Tejmijje, rahimehullah.

Oko značenja hadisa koji ste naveli: “Imami će vam klanjati, pa ako budu ispravno klanjali, korist je i vama i njima, a ako budu pogriješili, vama je korist, a njima šteta” postoji razilaženje među islamskim učenjacima. Neki kažu da hadis znači: ako budu klanjali pravovremeno, korist je i vama i njima, a ako budu klanjali poslije isteka namaskog vremena, vama je korist – klanjat ćete kod kuće, navrijeme i s njima u džamiji, a njima je šteta. Ovo je tumačenje preferirao Ibn Bettal, rahimehullah, pozivajući se na dobar hadis koji su zabilježili En-Nesai i neki drugi muhadisi, a u kojem stoji da je Resulullah, ﷺ, rekao: “Možda će u vaše vrijeme neki ljudi obavljati namaz poslije isteka namaskog vremena. Ako to doživite, vi klanjajte kod kuće, u namaskom vremenu, a zatim klanjajte s njima, i neka vam taj, potonji, namaz bude nafila.” Postoje i neka druga tumačenja. Značenje ovog hadisa ni u kojem slučaju ne može se protegnuti na one imame koji griješe prilikom učenja El-Fatihe u toj mjeri da se mijenja značenje Božijih riječi. A Allah najbolje zna.

Odgovorio: Abdurrahman Kuduzović

U pravu ste, Božiji Poslanik, ﷺ, i njegovi drugovi nisu zajednički zikrili poslije namaza, niti su učili dovu. U djelu “Tuhfetul-ahvezi” naći ćemo sljedeću izjavu imama El-Mubarekfurija: “Znano je da naši savremenici sljedbenici hanefijskog mezheba ustrajavaju u učenju dove poslije svakog farz-namaza, smatrajući to neizostavnom obavezom. I zato osuđuju onoga ko poslije obavljenog farza napusti džamiju ne podignuvši ruke radi dove. Oni se, čineći tako, suprotstavljaju imamu svog mezheba, Ebu Hanifi, i izjavama koje su zapisane u mjerodavnim knjigama hanefijskog mezheba.” Ako čovjek, stjecajem okolnosti, ponekad imami u džamiji pa učini zajedničku dovu poslije namaza, nadati se da nije počinio grijeh. Sunnet treba objašnjavati na nenametljiv način, blago, da bi ga lakše i iskrenije prihvatilo. A Allah, džellešanuhu, najbolje zna.

Odgovorio: Abdurrahman Kuduzović

Allahova je dobrota neizmjerna i Njegova milost sve obuhvata. Allah, džellešanuhu, nikome ne čini nepravdu, na ovom svijetu, a neće je nikome učiniti ni na ahiretu. Evo o tome Božijih riječi: “Allah neće nikome ni trunku nepravde učiniti. Dobro djelo On će umnogostručiti i još od Sebe nagradu veliku dati” (En-Nisa, 40). Tu je i ajet: “…a Allah nije nepravedan prema robovima Svojim” (Alu Imran, 182). O, kako su divne ove Allahove, džellešanuhu, riječi, i kako ulijevaju nadu u srce onoga ko pada Gospodaru svjetova na sedždu! Čovjek, naravno, treba strahovati za svoj položaj na Danu sudnjem i treba se bojati da mu dragi Allah neće primiti ibadete. No u tome ne bi trebalo pretjerati, pa da čovjek izgubi nadu u primljenost svojih ibadeta i spas na Danu konačnog polaganja računa.

Svaki namaz je zaseban ibadet, pa se može dogoditi da vjernik podnevski farz, naprimjer, obavi prisebno i skrušeno, a da u ikindijskom farzu, iz stanovitih razloga, unekolike podbaci. Allah, džellešanuhu, neće čovjeku poništiti ispravne, primljene ibadete akoli među tim istim ibadetima bude onih koji nisu primljeni.

Obratimo pažnju na sljedeći ajet: “Onome ko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, Mi ćemo dati da proživi lijep život i, doista, nagradit ćemo ih boljom nagradom nego što su zaslužili” (En-Nahl, 97). Allah će one koji budu činili dobra djela nagraditi boljom nagradom nego što su zaslužili, a nije rekao da će ih nagraditi dobrom, niti lijepom nagradom, već – boljom nagradom. To je tako, jer postoji dobra i bolja nagrada. I Gospodar svjetova u obzir će uzeti najpotpunije djelo iz određene vrste i nagraditi prema njemu za sva druga djela. Evo tome objašnjenja: Plemeniti će Allah u obzir uzeti onaj čovjekov namaz koji je najprisebnije i napotpunije obavio, pa će sve ostale namaze tretirati kao taj, najbolji, namaz i sukladno tome dati nagradu. Tako će Milostivi Allah učiniti i u pogledu svih drugih djela, iz Svoje neizmjerne plemenitosti, darežljivosti i goleme dobrote. A Allah, džellešanuhu, opet, najbolje zna.

Odgovorio: Abdurrahman Kuduzović

Nakon što bi predao selam, Allahov Poslanik bi zatražio oprost od Allaha riječima ”Estagfirullah” tri puta, a nakon toga bi proučio sljedeću dovu: ”Allahumme Ente-selamu ve minke-selam tebarekte ja zel-delali vel-ikram”. Od Sevbana, radijalahu anhu, prenosi se da je rekao: ”Kada bi Allahov Poslanik završio sa namazom, rekao bi tri puta ‘Estagfirullah’, a zatim proučio ‘Allahumme Ente-selamu ve minke-selam tebarekte ja zel-delali vel-ikram’.” Ovaj hadis biljei Muslim. Aiša kae da bi se Allahov Poslanik zadrao poslije namaza (farza i sunneta) onoliko koliko je dovoljno da se kae ”Allahumme Ente-selam ve minke-selam tebarekte ja zel-delali vel-ikram”. Hadis bilježi Muslim. Dok se poslije propisanih namaza uče odreðene dove:

– Estagfirullah 3x;
– Allahumme Ente-selam ve minke selam tebarekte ja zel-delali vel-ikram;
– Allahumme eini ala zikrike ve šukrike ve husni ibadetike;
– La ilahe illalahu vahdehu la šerike leh lehul-mulke ve lehul-hamdu ve huve ala kuli šejin kadir – poslije sabah-namaza i akšama 10 x;
– Allahumme la mania lima eatejte vela mutije lima meeate ve la jenfeu zel-dedu minkel-dedu;
– Subhanallahi 33 x;
– Elhamdulillahi 33 x;
– Allahu ekber 33 x;
– La ilahe illalahu vahdehu la šerike leh lehul-mulke ve lehul-hamdu ve huve ala kuli šejin kadir;
– Proučiti Ajetul-Kursiju;
– Kulhuvallah 1x poslije sabah-namaza i akšama 3 x;
– Kul euzu bi rabil-felek 1x poslije sabah-namaza i akšama 3x;
– Kul euzu bi rabin-nas 1x poslije sabah-namaza i akšama 3x.

Napomena: Učenje zikra i dova nakon namaza je pohvalno i ono ne utječe na ispravnost namaza. Donošenje salavata na našeg Poslanika, alejhis-selam, propisano je u svako doba dana i noći, a najbolje je salavat donositi petkom.
Allah najbolje zna!

Odgovorio: Sadik Turković, prof.

Cijenjeni i uvaženi brate u islamu, kao odgovor na tvoje pitanje navest ćemo jedan dio govora šejhul-islam Ibn Tejmijje:
“Ako bi se desilo da imam smatra da se vitr klanja rastavljeno (da se predaje selam nakon dva rekata, a da se nakon toga klanja jedan rekat posebno), a muktedije u džamiji su odabrale da se vitr klanja kao akšam, ako bi on prihvatio njihov odabir s ciljem pridobijanja njihovih srca, dobro bi postupio, kao što je Allahov Poslanik kazao Aiši, r.a.: “Da tvoj narod nije tek prihvatio vjeru i da nisu tek nedavno ostavili predislamski period – džahilijjet, ja bih srušio Kabu, smanjio bih je i napravio na njoj dvoja vrata, jedna na koja bi narod ulazio, a druga na koja bi izlazio.” Pa je ostavio ono što je bolje kako se ljudi ne bi razbježali od njega.” (El-Fetav El-Kubra, 2. tom, str. 114)

Odgovorio: Pezić Elvedin, prof.