Kader i kadā su dva izraza i ako se spomenu zajedno, svaki od njih ima posebno značenje, a ako se spomene samo jedan od njih, on, u tom slučaju, u sebi objedinjuje značenje i jednog i drugog. Dakle, ako se kaže: “Kader Božiji – Božije određenje, to u isto vrijeme podrazumijeva i kadā, a ako se zajedno spomenu oba, onda će svaki imati posebno značenje.

U tom slučaju, kader je ono što je Allah, dž. š., još od ezela (prije stvaranja vremena i bilo čega drugoga) odredio da će se desiti Njegovim stvorenjima, a kadā je ono što je Allah, dž. š., odredio da će se desiti Njegovim stvorenjima od stvaranja (postojanja), rastvaranja (nestajanja, smrti) ili drugih promjena. Shodno ovome, kader prethodi kadāu.

Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda b. Saliha el-Usejmina

Hadis koji spominjete u pitanju ima grešku u prenošenju. Hadis koji prenosi Buhari, Allah mu se smilovao, u svome Sahihu u poglavlju “Odlike Medine”, br. 1879, kao i u poglavlju “O iskušenjima”, br. 7125, a koji od Poslanika, ﷺ, prenosi Ebu Bekr, r. a., glasi: “U Medinu neće ući strah od Dedžala. Ona će toga dana imati sedam vrata od kojih će na svakima biti po dva meleka.”
U svome djelu El-Feth, u komentaru Vjerovjesnikovih, ﷺ, riječi da će “Medina imati sedam vrata”, Ibn Hadžer el-Askalani naveo je da je Ijad rekao: “Pod ovim se podrazumijevaju enkab (prilazi), kao što prenosi i Ebu Hurejra.”
U Sahihu se bilježi hadis koji prenosi Ebu Hurejra, u kojem se navodi da je Resulullah, ﷺ, rekao: “Na medinskim prilazima (enkab) su meleki, u nju neće ući ni kuga ni Dedžal.”
Hafiz u svom djelu El-Feth, 4/96, navodi da je Ibn Vehb rekao da je riječ enkab množina od riječi nakb i da se pod riječju enkab podrazumijevaju ulazi ili vrata, kako neki kažu, a u osnovi to znači put između dva brda. Neki kažu da se riječ  enkab odnosi na puteve koje ljudi slijede, shodno značenju korijena  ove riječi upotrijebljene u Kur’anu.
Ovo je sve što Hafiz navodi u komentaru navedenog hadisa. O spomenutom moglo bi se razmišljati na sljedeće načine:

•    moguće je da će Medina u budućnosti, u vrijeme pojave Dedžala, imati vrata, iako ih sada nema;
•    moguće je da se pod vratima podrazumijevaju glavni ulazi, mada nisu u vidu vrata;
•    moguće je da meleki kojima je povjereno čuvanje Medine paze na sedam pravaca, a na svakom pravcu nalaze se po dva meleka te se pravac naziva “vrata” (bab), što je u arapskom jeziku dopušteno.
Allah najbolje zna!

Muhammed Salih Munedždžid,  Odgovori o islamskom vjerovanju, str. 86.

Poštovani brate, možda si mislio na hadis o sedamdeset hiljada osoba koje će u ući Džennet bez polaganja računa, koji prenose Buhari, Muslim, Ahmed i drugi prenosioci od Poslanika, ﷺ. Ako malo dublje razmisliš o ovome hadisu, nestat će, ako Bog da, dileme koju si naveo u svom pitanju. Imam Buhari u svome Sahihu prenosi od Ibn Abbasa, r. a., da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Pokazani su mi narodi, te sam vidio kako sa jednim ili dvojicom poslanika ide grupa ljudi – njihovih sljedbenika, dok sa nekima od njih niko nije išao. Tada mi je pokazana velika skupina, pa sam upitao: ‘Šta je ovo? Je li ovo moj ummet?’ Rečeno mi je: ‘Ne, to je Musa sa svojim sljedbenicima.’ Opet mi je rečeno: ‘Pogledaj ka horizontu!’ Vidjela se crna mrlja koja je ispunjavala horizont. Tada mi je kazano da pogledam ka nebeskim horizontima i ugledao sam crnu mrlju koja ispunjava horizont. Kazano mi je: ‘Ovo je tvoj ummet i od njih će sedamdeset hiljada ući u Džennet bez polaganja računa.’” Poslanik, ﷺ, ušao je (u svoju kuću) a da nije iznio detalje, te su se ljudi počeli pitati da li su oni dotični ljudi, jer su povjerovali u Allaha i slijedili su Njegovog Poslanika, ili su to njihova djeca koja su rođena u islamu, za razliku od njih rođenih u džahilijetu. Kad je to Poslanik, ﷺ, čuo, izašao je i rekao: “To su oni muslimani koji ne traže da im se odučava (uči rukja), niti su zloslutni i sujevjerni, niti se kauteriziraju, već se na Gospodara svoga oslanjaju i u Njega uzdaju.” (Buhari, br. 5270)

Cilj hadisa jeste da ukaže na postojanje jedne skupine u ovome ummetu koja će ući u Džennet bez polaganja računa, a ne da ustvrdi kako je sedamdeset hiljada broj onih koji će iz ovoga ummeta ući u Džennet. Ovih sedamdeset hiljada na koje ukazuje hadis na visokom su stepenu zbog posebnih odlika koje su spomenute u hadisu: “To su oni muslimani koji ne traže da im se odučava (uči rukja), niti su zloslutni i sujevjerni, niti se kauteriziraju, već se na Gospodara svoga oslanjaju i u Njega uzdaju.”

Razlog njihovog ulaska u Džennet bez polaganja računa i bez kazne jasno je spomenut u drugoj predaji koju bilježi Buhari. Prenosi se od Abbasa da je rekao: “Allahov Poslanik, ﷺ, rekao je: ‘Pokazani su mi razni narodi. Neki su poslanici išli sa svojim sljedbenicima, neki sa grupom, neki sa desetericom, neki sa petericom, a neki je išao sam. Tada sam pogledao i vidio veliku skupinu, pa sam upitao: ‘O, Džibrilu, je li ovo moj ummet?’ Odgovorio je: ‘Ne, ali pogledaj ka horizontu!’ Pogledao sam i video veliku skupinu koja je prekrila horizont ispred mene. Džibril je rekao: ‘Ovo je tvoj ummet, a na njihovom čelu je sedamdeset hiljada koji neće polagati račun niti će biti kažnjavani.’ Upitao sam: ‘Zašto?’, a on mi je odgovorio mi je: ‘To su oni muslimani koji ne traže da im se odučava (uči rukja), niti su zloslutni i sujevjerni, niti se kauteriziraju, već se na Gospodara svoga oslanjaju i u Njega uzdaju.’

Tada je ustao Ukaša b. Mihsan i rekao: ‘Zamoli Allaha da me učini od njih.’ Poslanik, ﷺ, reče: ‘Bože moj, učini ga od njih!’ Tada ustade i drugi čovjek, govoreći: ‘Zamoli Allaha da i mene učini od njih!’ Poslanik, ﷺ, odgovori mu: ‘Ukaša te preduhitrio.’” (Buhari, br. 6059)

O opisu ovih ljudi postoji hadis koji od Poslanika, ﷺ, prenosi Sehl b. Sa‘d, r. a.: “Iz moga ummeta ući će u Džennet sedamdeset hiljada, ili sedamsto hiljada (jedan od ravija nije bio siguran). Čim uđe prvi, ući će i zadnji. Lica će im biti poput mjeseca u noći uštapa.” (Prenosi Buhari) Od Ebu Hurejre, r. a., prenosi se da je Allahov Poslanik, ﷺ, rekao: “U Džennet će iz moga ummeta ući skupina od sedamdeset hiljada, a lica će im sijati poput mjeseca.” (Buhari) Hadis o njihovom opisu, od Džabira b. Abdullaha, prenosi i Muslim u svome Sahihu: “Potom će se spasiti vjernici, a od njih će prva biti grupa čije će lice biti poput mjeseca u noći uštapa. Bit će ih sedamdeset hiljada i neće polagati račun. Iza njih slijede oni čiji će sjaj biti poput zvijezde na nebesima, i tako dalje.”

Postoji lijep dodatak u Ahmedovom Musnedu, Tirmizijevom Sunenu i Ibn Madžinom Sunenu, koji od Poslanika, ﷺ, prenosi Ebu Umama: “Moj Gospodar obećao mi je da će od moga ummeta sedamdeset hiljada ući u Džennet bez polaganja računa i bez kazne. Uz svaku hiljadu još će biti sedamdeset hiljada i po tri pregršta moga Gospodara.” Molimo Allaha da i mi budemo od njih. Kad izračunamo sedamdeset hiljada i uz svaku hiljadu još sedamdeset hiljada, koliki je samo ukupan broj onih koji će ući u Džennet bez polaganja računa?! Koliki je broj onih koji će biti u pregrštu Plemenitog, Uzvišenog i Milostivog Allaha?! Molimo Allaha da nas učini od tih ljudi!

Što se tiče druge radosne vijesti da broj džennetlija iz ovoga ummeta iznosi dvije trećine ukupnog broja džennetlija, možemo kazati da će iz Muhammedovog, ﷺ, ummeta ući u Džennet veći broj nego iz svih prošlih naroda zajedno. Ova vijest spominje se u Poslanikovom, ﷺ, hadisu u kojem je jednog dana kazao ashabima: “Da li biste bili zadovoljni da budete četvrtina stanovnika Dženneta?” Odgovorili smo: “Da.” Potom je upitao: “Da li biste bili zadovoljni da budete trećina stanovnika Dženneta?” Odgovorili smo: “Da.” Poslanik, ﷺ, ponovio je: “Da li biste bili zadovoljni da budete polovina stanovnika Dženneta?” Odgovorili smo: “Da.” Tada je rekao: “Tako mi Onoga u čijoj je ruci Muhammedova duša, nadam se da ćete biti polovina stanovnika Dženneta. To je zato što u Džennet neće ući osim pokoran čovjek, a vi ste u odnosu na mušrike (politeiste) kao bijela dlaka na koži crnog vola, ili kao crna dlaka na koži crvenog vola.” (Buhari, br. 6047)

Poslanik, ﷺ, upotpunio nam je radosnu vijest u drugom sahih-hadisu: “Stanovnici Dženneta biti će u sto dvadeset safova, osamdeset iz ovoga ummeta, a četrdeset iz ostalih naroda.” (Tirmizi, br. 3469, i kaže da je hadis hasen) Zahvaljujemo Allahu na Njegovim blagodatima i molimo da na Svojom dobrotom i milošću uvede u Džennet! Neka je salavat na našeg poslanika Muhammeda.

Muhammed Salih Munedždžid, Odgovori o islamskom vjerovanju, str. 90.

Zna se da je mužev imetak njegova svojina, i da niko nema pravo udijeliti tuđi imetak bez njegove dozvole. Nema smetnje u tome da žena udijeli dio muževa imetka za svoje dobro na ahiretu ili za dobro nekog svog umrlog rođaka ukoliko joj muž to dopusti; ako ne dopusti, tad je zabranjeno da to čini jer taj imetak njemu pripada. Imetak muslimana može se uzeti samo u slučaju da je on time zadovoljan.

Šejh Muhammed b. Usejmin