Rukovanje sa ženom strankinjom nije dopušteno po mišljenju većine islamskih učenjaka. U tom smislu navode brojne hadise u kojima se to zabranjuje. Istini za volju, neki su učenjaci porekli autentičnost tih hadisa, a drugi su ih prihvatili. Rukovanje sa strankinjama (ženama koje nisu mahrem) nije bila Poslanikova, ﷺ, praksa. S tim u vezi Aiša, radijallahu anha, govorila je: “Tako mi Allaha, Poslanik, ﷺ, nikada se nije rukovao sa strankinjom.” (Buharija i Muslim.)

Riječi Svevišnjeg Allaha: “I ne približavajte se nemoralu…” (El-Isra, 32.), ukazuju na zabranu rukovanja. Naime, Uzvišeni Allah u ovome ajetu nije rekao: “Ne činite nemoral”, već: “I ne približavajte se nemoralu…”, a dodir strankinje nužno vodi u nemoral. Najispravniji hadis koji zabranjuje rukovanje jesu Poslanikove, ﷺ, riječi: “…i ruka čini nemoral, a njezin je nemoral dodir.” (Muslim, 16/176/2657.) Dakle, zabranjeno je dodirnuti strankinju.

I zar pored navedenog hadisa i spomenute Poslanikove, ﷺ, prakse, musliman može sumnjati u to da je rukovanje sa strankinjama zabranjeno. Kada je riječ o ovom pitanju, pogrešno je, pored jasnih i vjerodostojnih hadisa, slijediti olakšicu pojedinih učenjaka koji su dopustili rukovanje, jer je samo Poslanik, ﷺ, nepogrješiv kada je riječ o vjeri, a Allah najbolje zna.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Poznatao vam je da je hadž jedan od ruknova, sastavnih dijelova, islama, i da čovjek, ukoliko ispunjava sve uvjete obaveznosti ovog ibadeta, nije pravi musliman sve dok ne obavi hadž. Nije dozvoljeno da onaj ko ispuni sve te uvjete odlaže obavljanje hadža, jer se Allahove, dželle šanuhu, naredbe i naredbe Poslanika islama, ﷺ, moraju izvršiti odmah, bez odlaganja. Čovjek ne zna šta ga u budućnosti može snaći, može, naime, osiromašiti, ili se razboljeti, ili pak umrijeti…

Nije dozvoljeno da roditelji sprečavaju svoju djecu u obavljanju hadža onda kad ona postanu obavezna obaviti ovaj veličanstveni ibadet,apostoje pouzdani i čestiti vjernici koji će im praviti društvo. Nije dozvoljeno ni to da djecaposlušaju roditelje ako ih oni odvraćaju od obavljanja hadža: ne smije se poslušati onaj ko navodi nagrijeh. Djeca moraju poslušati roditelje ukoliko se oni u vezi s tim pozovu na šerijatom opravdan i valjan razlog; hadž će obaviti nakon što taj razlog nestane. Gospodaru, potakni sve muslimane na činjenje onog u čemu je spas na ovom i na budućem svijetu!

Šejh Muhammed b. Usejmin

Potrebno je da čovjek bude oprezan, te da punomoć u poslovima daje samo dobrim i pouzdanim muslimanima koji imaju potrebno znanje u vezi s onim za šta su opunomoćeni. Prema tome, punomoć za obavljanje hadža za umrlog roditelja, oca ili majku, treba dati samo poštenoj osobi koja drži do islamskih propisa i ima potrebno znanje, a mnogi ljudi nemaju ni osnovno znanje o hadžskim propisima. Kao bedela ne treba opunomoćiti ni onog ko je povjerljiv, ali je neznalica, jer će, misleći da je hadžske obrede izvršio onako kako treba, podbaciti i pogriješiti. S druge strane, postoje oni koji znaju kako se obavljaju hadžski propisi, ali nisu pošteni i nisu privrženi vjeri, pa govore ružne riječi ili čine neprilična djela za vrijeme obavljanja hadža – ni njih ne treba opunomoćiti kao bedela. U tu svrhu punomoć treba dati najpoštenijem i najučenijem čovjeku koji je na raspolaganju, jer će on hadž za umrlog obaviti na najbolji način.

Možda je čovjek u vezi s kojim ste postavili pitanje uzeo nekoliko bedela i iste te bedele proslijedio drugim ljudima, a on obavio hadž za majkuosobe koju ste spomenuli u svom pitanju. Ako je to bilo tako, postavlja se pitanje je li dozvoljeno tako postupiti. Nije dozvoljeno. Zarađuje na nepošten način onaj ko trguje bedelima, bez obzira na to radilo se o hadžu ili o umri, to jest onaj koga opunomoći nekoliko ljudi da obavi obrede za njihove umrle, a on zatim opunomoći druge ljude koje vlasnici bedela, možda, ne bi prihvatili;on zadrži dio novca od iznosa koji je dobio za bedel.

Neka se čovjek boji Svemogućeg Allaha, pa neka pazi na prava drugih muslimana i neka njihov imetak ne uzima bespravno! Onaj ko se obaveže da će kao bedel obaviti hadž, odnosno umru, lično mora obaviti te obrede, a ne smije punomoć prenijeti na drugu osobu, jer je, kako rekosmo, opunomoćioci, možda, ne bi prihvatili za bedela.

Šejh Muhammed b. Usejmin

Ako obveznik uzme određen iznos novcazarad obavljanja bedela i novca pretekne, može ostatak zadržati, osim ako mu je opunomoćilac rekao: “Obavi hadž za tog i tog čovjeka od ovog novca”, a nije mu rekao: “Obavi hadž za tog i tog čovjeka ovim novcem.” Ako mu je rekao ovo prvo, tad ostatak novca mora vratiti, a opunomoćilac mu ga, naravno, može pokloniti. No, ako mu je rekao: “Obavi hadž za tog i tog čovjeka ovim novcem”, tad onaj koji je obavio hadž polaže pravo na ostatak, osim u slučaju da opunomoćilac nije upućen u troškove hadža i misli da za to treba velika suma novca, pa mu dā previše. Tad je opunomoćenik dužan upoznati opumoćioca da je dao mnogo više nego što treba i da je dio novca ostao; opunomoćilac se, naravno, može odreći ostatka novca u korist opunomoćenog.

Šejh Muhammed b. Usejmin