Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Jesu li riječi ashabâ dokaz u šerijatu?
Ako se radi o pitanjima u kojima za idžtihad nema mjesta, ashab takvu stvar ne može kazati po svome nahođenju, i tada njegove riječi imaju status merfu-hadisa. Neki su učenjaci ovo pravilo ograničili samo na ashabe koji nisu prenosili israilijate. Ako je, pak, kazao stvar u kojoj postoji mogućnost iviše
Ako se radi o pitanjima u kojima za idžtihad nema mjesta, ashab takvu stvar ne može kazati po svome nahođenju, i tada njegove riječi imaju status merfu-hadisa. Neki su učenjaci ovo pravilo ograničili samo na ashabe koji nisu prenosili israilijate. Ako je, pak, kazao stvar u kojoj postoji mogućnost idžtihada, i niko od ashaba nije kazao suprotno tome, tada se smatra prešutnim konsenzusom ashaba koji je dokaz po većini učenjaka. (Vidjeti: Medžmuatul-fetva, 20/12, Ialamul-muvekiin, 5/548-550, i Muzekitetu usulil-fikh, str. 256.)
Ako se ashabi raziđu o određenom pitanju, tada njihove riječi nisu dokaz. Šejhul-islam Ibn Tejmijje napominje: “Kada se ashabi raziđu, tada se treba vratiti Kur’anu i hadisu, jer mišljenja nekih od njih nisu dokaz nad mišljenjima drugih ashaba po konsenzusu islamskih pravnika.” (Vidjeti: Medžmuatul-fetva, 20/12.) Ako se riječi ashaba kose s hadisom, tada je obaveza raditi po Poslanikovim, ﷺ, riječima, a zapostaviti riječi ashaba. Islamski učenjaci razilaze se o pitanju čemu se daje prednost: riječima ashaba ili analogiji, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeMože li hodočasnik obaviti hadžski sa’j prije hadžskog tavafa?
Ako čovjek obavlja samo hadž ili hadž kiran, dozvoljeno je da obavi hadžski sa’j prije hadžskog tavafa; obavit će ga poslije počasnog tavafa koji se obavlja prilikom dolaska.Tako su postupili Vjerovjesnik, ﷺ, i ashabi koji su u Mekudoveli kurban. Međutim, akoli čovjek obavlja hadž temettu, tad moraviše
Ako čovjek obavlja samo hadž ili hadž kiran, dozvoljeno je da obavi hadžski sa’j prije hadžskog tavafa; obavit će ga poslije počasnog tavafa koji se obavlja prilikom dolaska.Tako su postupili Vjerovjesnik, ﷺ, i ashabi koji su u Mekudoveli kurban. Međutim, akoli čovjek obavlja hadž temettu, tad mora obaviti dva sa’ja: jedan prilikom dolaska u Meku, to jest u sklopu obavljanja umre (umra se, radi podsjećanja, sastoji od tavafa, sa’ja i skraćivanja kose), a drugi prlikom obavljanja hadža; bolje je da se ovaj, hadžski sa’j obavi poslije hadžskog tavafa jer se sa’j u načelu obavlja poslije tavafa. Ipak, prema mišljenju koje preferiramo, nema smetnje u tome da se ovaj sa’j obavi prije tavafa. Allahov je Poslanik, ﷺ, na dan Kurbanskog bajrama odgovarao hadžijama na pitanja i rješavao njihove nedoumice, pa mu je, između ostalih, postavljeno i ovo pitanje: “Obavio sam sa’j prije tavafa!”, na koje je odgovorio: “Nisi pogriješio” (el-Buhari, 1734).
Prvog dana Kurbanskog bajrama hadžija će ovim redoslijedom obaviti ove obrede: bacanje kamenčića na velikom džemretu, klanje kurbana, brijanje glave ili šišanje, tavaf, sa’j. Ukoliko obavlja samo hadž ili hadž kiran,a već je obavio sa’j, izostavit će ga. Najbolje je da čovjek navedenih pet obreda obavi po redoslijedu, ali nema smetnje ako ne ispoštuje ovaj redoslijed, pogotovu ako za tim postoji potreba. I upravo je ovo dovoljan pokazatelj Allahove milosti i jednostavnosti islama, pa neka je hvala Allahu, Gospodaru svjetova, na tome.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeDokad se mogu baciti kamenčići na velikom džemretu?
Prvo bacanje kamenčića na velikom džemretu, to jest ono koje se obavlja prvog dana Kurbanskog bajrama, traje do zore sljedećeg dana, a kad je riječ o iznemoglim hadžijama i onima što ne podnose gužvu, ono počinje s kraja noći Kurban-bajrama. Bacanje kamenčića na velikom džemretu u ostalim danima Kurviše
Prvo bacanje kamenčića na velikom džemretu, to jest ono koje se obavlja prvog dana Kurbanskog bajrama, traje do zore sljedećeg dana, a kad je riječ o iznemoglim hadžijama i onima što ne podnose gužvu, ono počinje s kraja noći Kurban-bajrama. Bacanje kamenčića na velikom džemretu u ostalim danima Kurbanskog bajrama ima status bacanja kamenčića na drugim dvama džemretima: obred počinje nakon što sunce pređe zenit, a završava se sa zorom sljedećeg dana. Pa ipak, vrijeme ovog obreda trinaestog dana mjeseca zulhidže istječe sa sunčevim zalaskom, jer tad nastupa četrnaesti dan ovog mjeseca, i kojim se ujedno završava Kurban-bajrama; u njemu se kamenčići ne bacaju. Bolje je kamenčiće bacati tokom dana, aukolikose čovjek, zbog gužve, nesmotrenosti i nepažnje mnogih hadžija, boji neugodnosti, pa strahuje za život ili od ozljeda, nije sporno da ovaj obred obavi noću. Dobro je da, kad je riječ o tome, bude na oprezu, pa da noću baca samo onda kad za tim postoji prijeka potreba.
Na dio vašeg pitanja: “…dokad ih može baciti onaj ko taj obred čini naknadno, poslije predviđenog vremena” odgovor glasi: onaj ko ne stigne baciti kamenčiće navrijeme, učinit će to naknadno, poslije zore sljedećeg dana.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeJe li dozvoljeno sa’j obaviti prije tavafa?
Dozvoljeno je sa’j obaviti prije tavafa i istina je da ne postoji razlika između prvog dana Kurban-bajrama i drugih dana. Kazali smo ovako na osnovi predanja u kojem se kaže da je Resulullah, ﷺ, na danKurbanskog bajrama odgovarao hadžijama na pitanja i rješavao njihove nedoumice, pa mu je, između osviše
Dozvoljeno je sa’j obaviti prije tavafa i istina je da ne postoji razlika između prvog dana Kurban-bajrama i drugih dana. Kazali smo ovako na osnovi predanja u kojem se kaže da je Resulullah, ﷺ, na danKurbanskog bajrama odgovarao hadžijama na pitanja i rješavao njihove nedoumice, pa mu je, između ostalih, postavljeno i ovo pitanje: “Obavio sam sa’j prije tavafa!” “Nisi pogriješio”, odgovorio mu je Vjerovjesnik, ﷺ (el-Buhari, 1734).
Ove Poslanikove riječi imaju općenit karakter, i podjednako seodnose sve dane Kurban-bajrama.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeMoram li ponovo obaviti tavaf, ili je dovoljno da obavim samo sa’j koji sam propustio?
Ukoliko čovjek obavi tavaf uvjeren u to da ne mora obaviti sa’j, a zatim sazna da je pogriješio, obavit će u tom slučaju jedino sa’j, nema potrebe da ponovo obavi tavaf jer se između ova dva obreda ne uvjetuje uzastopnost. Kad bismo pretpostavili da je čovjek čak namjerno odložio obavljanje sa’ja, nviše
Ukoliko čovjek obavi tavaf uvjeren u to da ne mora obaviti sa’j, a zatim sazna da je pogriješio, obavit će u tom slučaju jedino sa’j, nema potrebe da ponovo obavi tavaf jer se između ova dva obreda ne uvjetuje uzastopnost. Kad bismo pretpostavili da je čovjek čak namjerno odložio obavljanje sa’ja, ne bi bio grešan, a bolje je, dakako, da sa’j obavi odmah poslije tavafa.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeU kakvom je položaju onaj ko prilikom obrednog šišanja, kojim se završava umra, skrati samo dio kose?
Taj njegov obred nije potpun, pa je vadžib da ponovo obuče ihrame i ošiša se tako što će time obuhvatiti cijelu glavu. Tek tad bit će oslobođen od ihramskih zabrana. Koristim se ovom prilikom da opomenem muslimane da su prije nego što stupe u neki ibadet dužni naučiti kako se taj ibadet obavlja na iviše
Taj njegov obred nije potpun, pa je vadžib da ponovo obuče ihrame i ošiša se tako što će time obuhvatiti cijelu glavu. Tek tad bit će oslobođen od ihramskih zabrana.
Koristim se ovom prilikom da opomenem muslimane da su prije nego što stupe u neki ibadet dužni naučiti kako se taj ibadet obavlja na ispravan način, da bi Uzvišenog Allaha obožavali na temelju očitog dokaza i znanja, a ne kao neznalice. O tome se govori o ovom uzvišenom kur’anskom ajetu: “Reci: ‘Ovo je put moj, ja pozivam Allahu, imajući jasne dokaze, ja i svaki onaj koji me slijedi…’” (Jusuf, 108). Kad bi čovjek htio otputovati u neki udaljeni grad, raspitao bi se o najkraćem i najsigurnijem putu do tog grada. Ako bi tako postupio kad se radi o putovanju prijevoznim sredstvom, zbog čega ne bi istovjetno postupio kad je riječ o putovanju ka Allahu, što je putovanje u prenesenom značenju.
Kraćenjem kose mora se obuhvatiti cijela glava. Premda je dozvoljeno da se obredno šišanje, kojim se završava umra, obavi pomoću makaza (uvjet je da se šišanjem obuhvati cijela glava), bolje je to obaviti mašinom za šišanje jer se njome sigurno obuhvati šišanje cijelekose.Kao što se meshom prilikom uzimanja abdesta mora obuhvatiticijela glava, tako se i prilikom ovog šišanja mora obuhvatiti cijela glava. A Allah, dželle šanuhu, opet, najbolje zna.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeSmijem li klanjati za onim ko tvrdi da se sastaje uživo sa Poslanikom s.a.v.s?
Oni koji tvrde da mogu vidjeti Poslanika, ﷺ, uživo, ili smatraju da je on još uvijek živ, ili smatraju da je umro, ali da se oni, zbog svoje blizine Uzvišenom Allahu, mogu s njime sresti i razgovarati bez posrednika. Bilo kako bilo, od njih se traži da podastru dokaz, ajet, hadis ili konsenzus islamviše
Oni koji tvrde da mogu vidjeti Poslanika, ﷺ, uživo, ili smatraju da je on još uvijek živ, ili smatraju da je umro, ali da se oni, zbog svoje blizine Uzvišenom Allahu, mogu s njime sresti i razgovarati bez posrednika. Bilo kako bilo, od njih se traži da podastru dokaz, ajet, hadis ili konsenzus islamskih učenjaka da je takvo šta moguće. Baveći se dokazima na koje se pozivaju neki od onih što tvrde da se Poslanik islama može sresti na ovom svijetu, našli smo da su to obične priče, zapisane u nekim knjigama, a u kojima stoji da su neki dobri ljudi vidjeli Resulullaha, ﷺ, uživo. I nije nam nepoznato da se iste te priče ne mogu uzeti kao dokaz u pogledu pitanja koje se odnosi na gajb, onostrano. Osim toga, postoji mogućnost da su te iste priče izmišljene, odnosno da je neko od tih dobrih ljudi usnio Vjerovjesnika, ﷺ, i pomislio da ga je sreo, odnosno da se šejtan pretvorio u lik sličan Poslanikovom, ﷺ, liku, odnosno da se nekome od njih urezalo u svijest da se sreo s Poslanikom islama, a nije, i tako dalje.
Allahov Poslanik, ﷺ, bio je obični čovjek koji je umro kad mu je došao smrti čas. Allah, džellešanuhu, kaže: “Ti ćeš, zacijelo, umrijeti, a i oni će, također, pomrijeti…” (Ez-Zumer, 30).
Imam El-Buhari (3667) zabilježio je predanje u kojem se kaže da se Ebu Bekr, radijallahu anhu, obratio muslimanima nakon Poslanikove smrti: “Onaj ko je obožavao Muhammeda, neka zna da je Muhammed umro! A ko je obožavao Allaha – pa, Allah je Živi, On ne umire!” Ako su ashabi, radijallahu anhum, najbliži i najodaniji Poslaniku islama, ﷺ, shvatili da je Resulullah zaista mrtav i da se s njime, na ovom svijetu, više nikad neće sresti – na kojem temelju neki ljudi tvrde da se sreću s Poslanikom i da s njime razgovaraju?! Imam El-Alusi, u tefsiru “Ruhul-meani”, 22/38, 39, kaže sljedeće: “Nekim prvacima iz redova sufija, onima što padaju u zanos, pripisuje se da su se susreli s Poslanikom, ﷺ, nakon njegove smrti i tražili od njega stanovita rješenja; ne znamo da se takvo šta dogodilo bilo kome od ashaba.
Nakon Resulullahove, ﷺ, smrti, ashabi su se razišli u pogledu mnogih vjerskih i svjetovnih pitanja, i niko od njih nije kazao da se susreo s Poslanikom islama i saznao od njega rješenje za određeni problem. To pogotovu nisu kazali Ebu Bekr i Alija, kojima se pripisuje većina sufija koji tvrde da su vidjeli Poslanika nakon njegove smrti.” Šejh Ibn Baz, rahimehullah, u djelu “Medžmuu fetava”, 3/181-183, rekao je: “Nužno poznata stvar u vjeri islamu, na osnovu šerijatskih dokaza, jest to da se Poslanik, ﷺ, ne može nalaziti na više mjesta, već je njegovo tijelo u kaburu, u Medini, a duša u džennetu (…).
Protivna je svakoj logici i sasvim neutemeljena tvrdnja nekih sufija da Allahov Poslanik, ﷺ, poznaje gajb i da prisustvuje njihovim skupovima, mevludima, i tome slično. Oni u tome i jesu zalutali zbog toga što ne poznaju časni Kur’an, ni sunnet, ni vjerovanje dobrih generacija. Molimo Svemogućeg Allaha da nas sačuva onoga čime je iskušao sufije i da nas uputi na Pravi put. Allah je blizu i uslišava dove.” Cjelokupni ovaj tekst, ali u nešto skraćenom obliku, preuzet s portala za fetve (islamqa).
Mogućnost da čovjek susretne Božijeg Poslanika, ﷺ, nakon njegove smrti, isključili su brojni islamski učenjaci: hafiz Ibn Hadžer el-Askalani, Ibn Kesir, Es-Sehavi, šejhul-islam Ibn Tejmijja, imam El-Kurtubi, Es-San‘ani, Mulla Ali Kari…
Onaj ko kaže da se može susresti s Poslanikom, ﷺ, na ovom svijetu, taj će možda reći i da se meleki pretvaraju u njegov lik, možda će se obratiti mrtvima za svoje potrebe, možda će podržati i druge neistine…
Pravilo kaže: “Čiji je namaz po sebi ispravan, dozvoljeno je kanjati iza njega.” Dakle, iza muslimana se klanja, a iza onog ko čini očiti širk ne klanja se. Inače, islamski učenjaci ne preporučuju obavljanje namaza iza novotara. I, ako čovjek može izbjeći obavljanje namaza iza njih, to je, dakako, bolje. A Allah, opet, najbolje zna, samo On upućuje na Pravi put.
Odgovorio: Abdurrahman Kuduzović
Vidi manjeŠta znači biti zadovoljan Allahovom odredbom?
Zadovoljstvo sudbinom, to jest, svime onim što je Uzvišeni Allah odredio, temelj je vjere islama. Čovjek mora prihvatiti sudbinu, bila mu ona draga ili mrska, jer je Allah, džellešanuhu, pravedan i nikome ne čini nepravdu. Pedeset hiljada godina prije nego što će stvoriti nebesa i Zemlju, Allah, dževiše
Zadovoljstvo sudbinom, to jest, svime onim što je Uzvišeni Allah odredio, temelj je vjere islama. Čovjek mora prihvatiti sudbinu, bila mu ona draga ili mrska, jer je Allah, džellešanuhu, pravedan i nikome ne čini nepravdu. Pedeset hiljada godina prije nego što će stvoriti nebesa i Zemlju, Allah, džellešanuhu, odredio je sve šta će se dogoditi, pa i najstinije detalje u vezi sa svime. Sveznajući Allah rekao je: “Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije nego što je damo, zapisana u Knjizi – to je Allahu uistinu lahko…” (El-Hadid, 22).
Evo o predodređenju nekoliko predanja. Abdullah b. Amr b. el-As, radijallahu anhu, kaže: “Čuo sam Resulullaha, ﷺ, gdje govori: ‘Allah je zapisao sudbinu svih stvorenja pedeset hiljada godina prije stvaranja nebesa i Zemlje, dok je Arš, Njegov prijesto, bio na vodi’” (Muslim). Ubada b. Es-Samit, radijallahu anhu, pripovijedao je da je čuo Poslanika, ﷺ, da govori: “Allah je prvo stvorio pero i obratio mu se: ‘Zapiši!’ ‘Šta ću zapisati?’, pero je upitalo, a Allah mu je rekao: ‘Zapiši sudbinu!’, i pero je zapisalo sve šta će se dogoditi do Časa suđenog” (Ahmed, Et-Tirmizi, El-Bejheki i mnogi drugi muhadisi).
Tu je i Ibn Abbasovo, radijallahu anhu, predanje u kojem stoji da ga je Poslanik islama, ﷺ, posavjetovao:“O dječače, poučit ću te nekim stvarima! Čuvaj Allahove granice, i On će tebe čuvati; pazi na Allahove granice, naći ćeš Ga uza se; znaj za Allaha u blagostanju, pa će On znati za tebe u poteškoći; kad moliš, moli od Allaha; kad tražiš pomoć, traži od Allaha! Znaj, kad bi se svi ljudi ujedinili radi neke tvoje koristi, ne bi mogli ništa učiniti, osim onoliko koliko je Allah već odredio! A kad bi se ujedinili da ti naštete, ne bi ti mogli ništa naštetiti, osim onoliko koliko je Allah već odredio! Pera su podignuta, a listovi su se osušili” (Ahmed, Et-Tirmizi, El-Hakim). Dakle, nemoguće je da se dogodi ono što Allah nije predodredio, niti je moguće da se ne dogodi ono što je Allah odredio.
Biti zadovoljan sudbinom ne znači ne nastojati pomoći unesrećenom i prepustiti ga propasti. Biti zadovoljan sudbinom znači ne protiviti se Allahu, Sveznajućem Gospodaru, Koji je odredio da se dogodi, naprimjer, pokolj u bratskoj Siriji. I, da bi čovjek bio zadovoljan sudbinom, nije uvjet da ne osjeti bol zbog nesreće. Zar Allahov Poslanik, ﷺ, nije plakao kad je umro njegov sin Ibrahim?! Zar nije rekao: “Oči suzama rose i srce tuguje, ali govorimo ono čime je Gospodar zadovoljan! Velika nas je tuga obuzela što se od tebe rastajemo, Ibrahime!” (El-Buhari).
Dalje, zar nije plakao kad je poginuo Džafer, radijallahu anhu, u Bici na Mu’ti, iako je bio zadovoljan Allahovom odredbom?! Također se ni učenje dove da Svemogući Allah otkloni nedaću ne smatra nezadovoljstvom sudbinom. Dakle, jedno je biti zadovoljan sudbinom kao Allahovim određenjem, a drugo je biti zadovoljan nečijom nesrećom kao ljudskim produktom. A Gospodar tvoj najbolje zna i On sve vidi.
Odgovorio: Abdurrahman Kuduzović
Vidi manjeKako se uči dova na dženazi?
Dova će se prilagoditi stanju umrlih, shodno njihovom broju i rodu, množinom – dvojinom – jedninom, shodno osobama koje su umrle. Ako čovjek ne bi znao kome se klanja dženaza, dozvoljeno je da uči dovu u muškom rodu – namjeravjući da se to odnosi na mejjita, ili u ženskom rodu da se odnosi na dženazviše
Dova će se prilagoditi stanju umrlih, shodno njihovom broju i rodu, množinom – dvojinom – jedninom, shodno osobama koje su umrle. Ako čovjek ne bi znao kome se klanja dženaza, dozvoljeno je da uči dovu u muškom rodu – namjeravjući da se to odnosi na mejjita, ili u ženskom rodu da se odnosi na dženazu.
(Fetve Stalne komisije: fetva broj 4256, 8. tom, str. 385)
Vidi manjeKakav je propis unajmljivanja osobe koja će na kaburu učiti Kur’an ili pred dušu mejjita?
Nije dozvoljeno unajmiti osobu koja će učiti Kur’an na kaburu ili pred dušu mejjita, a sevap toga udijeliti – pokloniti mejjitu. To nije bila praksa Allahovog Poslanika niti bilo koga od naših ispravnih prethodnika – selefa, niti je to naredio bilo kod od islamskih učenjaka, niti je nama poznato daviše
Nije dozvoljeno unajmiti osobu koja će učiti Kur’an na kaburu ili pred dušu mejjita, a sevap toga udijeliti – pokloniti mejjitu. To nije bila praksa Allahovog Poslanika niti bilo koga od naših ispravnih prethodnika – selefa, niti je to naredio bilo kod od islamskih učenjaka, niti je nama poznato da je to dozvolio bilo ko od učenjaka.
Unajmljivanje za samo učenje Kur’ana je neispravno, bez razilaženja među islamskim učenjacima.
(Fetve Stalne komisije: fetva broj 1540, 9. tom, str. 35)
Vidi manje