Meso koje dolazi od ehlul – Kitabija (kršćana i Židova) u osnovi nam je dozvoljeno kao što nam je dozvoljeno i meso koje dolazi iz muslimanskih područja, iako ne znamo kako su ga zaklali i da li su spomenuli Allahovo, subhanehu ve te’ala, ime prilikom klanja. Osnova je da se postupak onih koji su po njemu poznati smatra sigurnim i ispravnim, sve dok se ne uvjerimo u suprotno. Poznato je da je u Šerijatu dozvoljeno meso muslimana i ehlul – Kitabija i da je postupak na koji uobičajeno kolju, u osnovi ispravan. Dokaz za ovo nalazimo u riječima Aiše, radijallahu anha: “Neki su ljudi rekli Allahovom Poslaniku, sallallahu ‘alejhi ve sellem: ‘Allahov Poslaniče, ljudi nam donose meso za koje ne znamo da li je zaklano s Allahovim imenom?’ ‘Spomenite vi Allaha i jedite, ‘ reče im Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem.” Aiša, radijallahu anha kaže: “Ti ljudi su bili novi u islamu.“ (Buharija, 6/226.)

Oslanjajući se na ovo, smatramo da je meso koje nam dolazi od ehlul – Kitabija dozvoljeno (halal) i nismo obavezni pitati za njega, niti o njima istraživati. Međutim, ako saznamo da meso, koje nam dolazi nije zaklano na ispravan način, onda nam je zabranjeno da ga jedemo.

“…Zabranjuje vam se strv, i krv, i svinjsko meso, i ono što je zaklano u nečije drugo, a ne u Allahovo ime, i što je udavljeno i ubijeno; i što je strmoglavljeno, i rogom ubodeno, ili od zvijeri načeto – osim ako ste ga preklali – i što je na žrtvenicima žrtvovano…” (El – Ma’ide, 3.)

Čovjek ne treba pretjerivati u vjeri i raspitivati se o nepotrebnim stvarima. U slučaju da mu postane jasna neispravnost postupka klanja i uvjeri se u to, obavezan je izbjegavati konzumiranje takvog mesa. Ako posumnja (bez dokaza – primj. šer. rec.)  i ne bude siguran da li je meso zaklano na ispravan način (niti da je zaklano na neispravan način – primj. šer. rec.), vratit će se na jednu od dvije stvari:

– sigurnost (tj. smatrat će meso sigurnim; po principu su stvari na svojoj osnovi dozvoljene dok se ne dokaže                   suprotno  –  primj. šer. rec.)

– opreznost (suzdržavanje)

Ako se bude ustručavao od konzumiranja takvog mesa, nema grijeha, a i ako ga bude jeo nema grijeha. Prema tome, za meso je važno sljedeće:

1. Da znamo da je zaklano na ispravan način, pa je dozvoljeno.

2. Da znamo da je zaklano na neispravan način, pa nije dozvoljeno.

3. Da ako sumnjamo (jer sama sumnja bez dokaza nije argument – primj. šer. rec.) u njegovu dozvoljenost (u ispravnost klanja), tada nismo obavezni raspitivati se i istraživati kako je zaklano i da li je spomenuto Allahovo, subhanehu ve te’ala, ime pri klanju. Čak nas sunnet upućuje na to da je bolje da se ne pita i istražuje, jer kada su ashabi rekli Poslaniku, sallallahu ‘alejhi ve sellem: ”Ne znamo jesu li spomenuli Allahovo ime ili ne.” On im nije rekao : “Pitajte ih da li su to uradili ili ne” , nego im je rekao: “Spomenite vi Allahovo ime i jedite.”

 ŠEJH IBN USEJMIN

Ako bi prisustvo alkohola u tim proizvodima bilo u toliko malenom procentu da ako čovjek ne bi osjetio djelovanje alkohala pa makar pojeo mnogo spomenutih artikala, u tom slučaju je dozvoljno da konzumira i prodaje spomenute proizvode. Zato što u tim situacijama alkohol ne ostavlja nikakve posljedice na hranu, niti na boju niti na miris, zato što se preobrazio u nešto što je čisto.
Treba napomenuti, da muslimanu nije dozvoljeno da proizvode takve proizvode, niti da stavlja – miješa alkohol u hranu muslimana niti da pomaže onima koji to čine.

Fetve stalne komisije: fetva broj 18615, 22. tom – 297. str.

Nije nam poznato da postoji odgovarajuće vrijeme koje je propisala vjera za obrezivanje – sunećenje djece, ali što se to uradi prije –u mladosti – to je bolje i bezbolnije za dijete, i iz toga shvatamo da nema nikakve smetnje da se izvrši obrezivanje djeteta u periodu dojenja.

(Fetve Stalne komisije: fetva broj 2392, 5 tom, str. 142)

Gradnja turbeta i sličnog iznad kaburova je strogo zabranjena, jer se na taj način veličaju i uzdižu oni koji su u kaburovima. To biva sredstvom koje vodi k obožavanju (činjenju ibadeta) ovih kaburova, jer se tako uzimaju za božanstva, kao što to i jeste slučaj kod većine ovakvih građevina. Traženje pomoći od mrtvih je veliki širk i odmetništvo od islama.
Neka nam je Allah, dželle šanuhu, na pomoći.
ŠEJH IBN USEJMIN

(Fetve učenjaka dvaju harema – 140 str.)