Većina islamskih učenjaka smatrala je da je abdest validan bez prethodno spomenute bismille. Neki učenjaci kazali su da je učenje bismille na početku abdesta obaveza osobama koje znaju i koje su prisebne, zbog riječi Allahovog Poslanika, alejhis-selam: ”Nema abdesta onaj ko ne spomene Allahovo ime (bismillu) prilikom uzimanja abdesta.” Ali, ko izostavi izgovaranje bismille iz zaborava ili neznanja, njegov abdest je validan i nije obavezan ponavljati abdest, makar i smatrali da je izgovaranje bismille obavezno, jer on ima validno šerijatsko opravdanje: neznanje ili zaborav. Na to nam ukazuju riječi Uzvišenog Allaha: ”Gospodaru naš, na kazni nas ako zaboravimo ili što nehotice učinimo!” (Krava, 286.) U vjerodostojnim hadisima zabilježeno je da se Uzvišeni Allah odazvao ovoj dovi.

Na osnovu spomenutog, možemo zaključiti sljedeće: ako ti se desi da zaboraviš bismillu na početku abdesta i sjetiš se u toku abdesta, spomenut ćeš je, i nisi obavezan ponavljati ono što si učinio prije izgovaranja bismille, jer imaš validan šerijatski razlog – zaborav.

(Fetve šejh Bin Baza, 10. tom, str. 100)

Pod “slijeđenjem” imama se podrazumijeva, da se imam sačeka, dok ne upotpuni pregibanje (pokret) i dok ne završi s izgovaranjem tekbira, a zatim će klanjači to za njim učiniti. Ako imam donese tekbir za ruku’, muktedija treba ostati u stojećem položaju, sve dok se imam potpuno ne sagne, zatim će se i klanjači sagnuti na ruku’, tj. nakon imama. Na ruku’u se treba ostati sve dok se imam ne ispravi i ne izgovori ‘Semi’Allahu limen hamideh’, a zatim će se i klanjači ispraviti. Tako treba činiti i s ostalim ruknovima namaza. “Preticanje” imama je kada klanjač ode prije imama na ruku’, prije njega učini sedždu ili bilo koji pokret uradi prije imama. Preticanje imama kvari namaz ili mu umanjuje vrijednost.

Šejh Ibn Džibrin
(Fetve učenjaka dvaju harema – 116. str.)

Sunnet je ono što Zakonodavac traži (preporučuje) da se čini, ali ne kategoričkom naredbom. Prema tome, dopušteno je ostaviti sunnete, naročito ako čovjek ima potrebu, kao naprimjer, žurba, bolest i sl. Kada bi musliman bez ikakvog razloga izostavio, naprimjer, podnevske sunnete, ni tada ne bi bio grješan. Grješan bi bio u slučaju da vjeruje da je ostavljanje sunneta pohvalna stvar ili da za prakticiranje sunneta počinilac nema nagradu, a Allah najbolje zna.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Sveznajući Allah najbolje zna zbog čega se ponavljaju neka kur’anska kazivanja, odnosno neki ajeti. Postoji nekoliko nama dokučivih razloga zbog čega je to tako: prvo, stilistika Kur’ana jeste da neke događaje oslikava na različite načine; drugo, izvlačenje pouka iz tih kur’anskih kazivanja kako u globalu tako i detaljno i shodno potrebi; i, treće, privlačenje pažnje i ukazivanje na važnost razmišljanja o tim kazivanjima i ajetima koji se ponavljaju, kao i ukazivanje na njihovu važnost u praktičnom životu muslimana, a Allah najbolje zna.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Ako želiš nazive djela o islamskoj psihologiji, nažalost, u skoroj prošlosti malo  ih je napisano na ovu temu. Ova tematika treba osobu koja je izučila Kur’an i sunnet, a ima afiniteta za izučavanjem ljudske psihe, praktičnim primjerima i usvajanjem stečenih iskustava drugih muslimana – u vidu prakse i spisa o ovoj tematici. Tada bi ta osoba mogla napisati čisto i korisno djelo iz psihologije. U svakom slučaju postoji izvjestan broj dobrih djela o ovoj tematici, evo nekih:

1. Davetska psihologija – Abdulaziz Muhammed en-Nagmiši
2. Uvod u islamsku pedagogiju – Abdu-r-Rahman el-Jami
3. Temelji psihičkog zdravlja muslimanskog djeteta – Malik Bedri
4. Razmišljanje od gledanja do svjedočenja; Islamska psihološka studija – Malik Bedri
5. Edukativna psihologija – Muhammed Halifa Berekat
6. Ibnul-Kajjimova pedagoška razmišljanja – Hasan Ali Hasan el-Hadždžadži
7. Studije o ljudskoj psihi – Muhammed Qutb
8. Metodologija islamske pedagogije (1-2) – Muhammed Qutb
9. Psihologija u našem svakodnevnom životu – Muhammed Osman Nedžati
10. Razvojna psihologija – Abdu-l-Hamid Muhammed el-Hašimi
11. Adolescenti – Abdu-l-Aziz Muhammed en-Nagmiši
12. Temelji opće psihologije – Abdu-l-Hamid Muhammed el-Hašimi

Vjerovatno ćeš u djelu pod rednim brojem jedan naći neke pojedinosti o svim ovim izvorima. Molimo Allaha za uputu!

Muhammed Salih el-Munedždžid