Muslimanu je zabranjeno da brije svoju bradu, zbog vjerodostojnih argumenata koji ukazuju na zabranu brijanja brade. Isto tako nije dozvoljeno da mu je brije neko drugi, jer je to potpomaganje u grijesima i zlu, a Uzvišeni Allah nam je zabranio da se potpomažemo u zlu i grijesima: ”Ne potpomažite se u grijesima i neprijateljstvu.”

(Fetve Stalne komisije: fetva broj 3021, 5. tom, str. 165)

Veliku je blagodat Allah, džellešanuhu, ukazao bračnom paru čiji je život skladan, pun ljubavi i tolerancije. Samilost, sloga i tolerancija zapravo su glavne značajke braka, na osnovu ajeta: “…i jedan od dokaza Njegovih jest to što za vas, od vrste vaše, stvara žene da se uz njih smirite, i što između vas uspostavlja ljubavi i samilost…” (Er-Rum, 21).

Gledanje televizije, igranje PC-igrica i slične razonode – sve je to dozvoljeno pod uvjetom da se na TV-kanalima, odnosno na igricama, odnosno u razonodama ne pojavljuje ono što je zabranjeno gledati ili slušati. I pod uvjetom da se u tome ne pretjeruje. U protivnom, sve to može biti pokuđeno, pa čak i zabranjeno. Pa ipak, dovoljno je čovjeku da bude svjestan činjenice da mu gledanje televizije i igranje PC-igrica neće biti upisano kao dobro djelo na ahiretu, a niti će mu mnogo koristi na ovom svijetu. Imam Eš-Šatibi, rahimehullah, u djelu “El-Muvafekat”, kaže: “…isto tako, dozvoljene su sve vrste razonode i igra u kojima nema zabranjenih elemenata i iz kojih ne proizlazi zabranjeno. Ali, učenjacima nije bilo drago čuti da neko gubi vrijeme u onome od čega neće imati koristi na ovom ni na budućem svijetu…” Ako čovjek pak pretjeruje u razonodi, u toj mjeri da zapostavlja prava svoje porodice i islamske obaveze, tad je ta ista razonoda zabranjena. Supruga treba na lijep način, s blagošću, objasniti svom mužu negativnosti koje donosi gubljenje vremena, a ne treba se s njime svađati jer svađa samo produbljuje problem. Allahov Poslanik, ﷺ, jednom je prilikom rekao: “Zaista Allah voli blagost u svim riječima i djelima” (El-Buhari).

Odgovorio: Abdurrahman Kuduzović

Nije propisano da čovjek nakon namaza prouči dovu dlanova podignutih prema nebu. Ukoliko čovjek želi uputiti dovu, neka je uputi tokom namaza jer je to bolje i jer je Allahov Poslanik, ﷺ, to preporučio. Ibn Mesud, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, ﷺ, govoreći o onom što se uči na sjedenju, rekao: “…a zatim neka uči koje hoće dove.” (el-Buhari, 800)

Neki ljudi poslije svakog dobrovoljnog namaza podignu dlanove i kratko ih drže te potaru njima lice – pomisliš da nisu ni uputili dovu. Sve to čine kako bi ustrajavali u učenju dove za koju misle da je propisana, a nije. Štaviše, ustrajavati u učenju te dove u toj mjeri smatra se novotarijom.

Šejh Muhammed b. Usejmin

Obveznik će u toj situaciji obaviti fiziološku potrebu i uzeti abdest, makar u cijelosti zakasnio na skupni namaz. Eto, to je valjano opravdanje za izostavljanje namaza u džematu. Allahov Poslanik, ﷺ, rekao je: “Nema namaza kad je postavljeno jelo, niti kad se čovjek opire fiziološkim potrebama.” (Muslim, 560)

Šejh Muhammed b. Usejmin

Pucketanje prstima ne kvari namaz, ali je to nedoličan postupak. U skupnom namazu pucketanjem prstima ometaju se klanjači, pa je to kudikamo gore činiti prilikom obavljanja namaza u džematu nego prilikom obavljanja namaza zasebno.

Koristim se ovom prilikom da objasnim da se pokreti koje čovjek čini u namazu dijele na pet kategorija, i to: obavezni, poželjeni, pokuđeni, zabranjeni i dozvoljeni.

Obavezni pokreti jesu svi pokreti od kojih zavisi izvšenje nekog namaskog vadžiba. Naprimjer, čovjek stupi u namaz, te se sjeti da je njegova kapa nečista – mora je skinuti. Dokaz za ovo jest predanje u kojem se kaže da je Vjerovjesnik, ﷺ, jednom prilikom započeo namaz u nečistim nanulama, pa mu je došao Džibril i obavijestio ga u vezi s tim, na što je Poslanik skinuo nanule i nastavio klanjati (Ebu Davud, 650, Ibn Huzejma, 786, koji ga je ocijenio pouzdanim, i Ibn Hibban, 2185). Norma u vezi s ovom kategorijom pokreta jest to da od njega zavisi izvršenje vadžiba, odnosno otklanjanje onog što je zabranjeno.

Poželjni pokreti jesu oni pokreti od kojih zavisi potpunost namaza, kao, naprimjer, da se čovjek pomjeri kako bi popunio prazninu u safu, jer je popunjavanje safova poželjno, pa je poželjan i pokret koji se učini zarad toga.

Pokuđeni su pokreti oni pokreti za kojima ne postoji potreba, a pomoću kojih se ne postiže potpunost namaza.

Zabranjeni pokreti jesu svi prekomjerni učestali pokreti, kao, naprimjer, da se čovjek nedolično ponaša na kijamu, rukuu, sedždi, sjedenju, u tolikoj mjeri da namaz ne liči na ibadet. Ovi su pokreti zabranjeni zato što kvare namaz.

I dozvoljeni pokreti jesu svi pokreti koji ne spadaju ni u jednu navedenu kategoriju, kao, naprimjer, da se čovjek počeše ako ga zasvrbi, odnosno da namjesti kapu, odnosno da dozvoli pokretom ruke nekom ko zatraži od njega dozvolu u vezi s nečim i tako dalje.

Šejh Muhammed b. Usejmi