Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Ko je bio šejhul-islam Ibn Tejmijje, r. a.?
Njegovo ime je Ebul-Abbas Ahmed ibn Abdul-Halim ibn Abdus-Selam ibn Tejmijje, r. a. Rođen je u Harranu, u ponedjeljak, 10. 3. 661. hidžretske godine, a umro je potvoren i nepravedno zatvoren u kuli u Damasku, također u ponedjeljak, 20. 11. 728. hidžretske godine. Dženaza namaz mu je obavljena u Emevviše
Njegovo ime je Ebul-Abbas Ahmed ibn Abdul-Halim ibn Abdus-Selam ibn Tejmijje, r. a. Rođen je u Harranu, u ponedjeljak, 10. 3. 661. hidžretske godine, a umro je potvoren i nepravedno zatvoren u kuli u Damasku, također u ponedjeljak, 20. 11. 728. hidžretske godine. Dženaza namaz mu je obavljena u Emevijskoj džamiji u Damasku, poslije podne namaza, a zbog ogromne gužve koju je napravila masa svijeta, ukopan je tek nešto malo poslije ikindije namaza. Allaha Svemogućeg molimo da mu se smiluje milošću Svojom obilnom, i da nas, zajedno sa našim roditeljima i svim muslimanima, sa njim spoji u Džennetu – amin!
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeKoje vrste istivaa u arapskom jeziku postoje?
U arapskom jeziku postoje sljedeće vrste „istivaa“: 1- „Istiva“ u općenitom smislu, koji znači kompletnost i sazrijevanje: Allah, dž. š., je rekao: ”I kad se on opasa snagom i stasa, dadosmo mu mudrost i znanje;…” (Al-Qasas, 14) 2- „Istiva“ koji dolazi uz prijedlog „ila“ (ka, prema) a znači dospjetiviše
U arapskom jeziku postoje sljedeće vrste „istivaa“:
1- „Istiva“ u općenitom smislu, koji znači kompletnost i sazrijevanje: Allah, dž. š., je rekao: ”I kad se on opasa snagom i stasa, dadosmo mu mudrost i znanje;…” (Al-Qasas, 14)
2- „Istiva“ koji dolazi uz prijedlog „ila“ (ka, prema) a znači dospjeti, dosegnuti do nečega u savršenoj formi: Allah, dž. š., je rekao: ” zatim se nebeskim visinama uputio dok je nebo još maglina bilo,…” (Fussilat, 11)
3- „Istiva“ koji dolazi uz prijedlog „ala“ (na, iznad) a znači uzvišenost, uzdignuće iznad nečega: Allah, dž. š., je rekao: ”…a zatim se nad Aršom uzvisio;…” (Al-A’raf, 54)
4- ”Istiva” sa kojim obavezno dolazi veznik ”ve” i u tom slučaju on znači poistovjećivanje dvije stvari i izjednačenje među njima. Naprimjer: ”Isteva el-mau vel-hašebe,” (Došla voda do poda, tj. nivo vode se popeo do visine poda).
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeFardi ajn, fardi kifaje
S aspekta pritvrđenosti i omiljenosti kod Allaha, dž. š., fardi-ajn je vredniji i bolji, pa ga je zbog toga Allah, dž. š., stavio u obavezu svakome pojedincu. A s obzirom da je fardi-kifaje takva obaveza da ako ga neki izvrše, drugi time postaju oslobođeni odgovornosti, on je zbog toga vredniji, jerviše
S aspekta pritvrđenosti i omiljenosti kod Allaha, dž. š., fardi-ajn je vredniji i bolji, pa ga je zbog toga Allah, dž. š., stavio u obavezu svakome pojedincu. A s obzirom da je fardi-kifaje takva obaveza da ako ga neki izvrše, drugi time postaju oslobođeni odgovornosti, on je zbog toga vredniji, jer čovjek njegovim izvršavanjem oslobađa odgovornosti i sebe i druge.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeŠta ima veću vrijednost, sticanje znanja ili džihad?
Sa znanjem se ništa ne može porediti niti mu je šta ravno. Obaveza ti je da počneš sa stjecanjem znanja. Znanje je to koje ti ukazuje na istinu i upućuje te ka ispravnom, sa dozvolom Allaha dželle ve ‘ala. Odgovorio uvaženi alim: Abdullah b. Muhammed el-Gunejman Preuzeto sa predavanja: Menhedžijje fviše
Sa znanjem se ništa ne može porediti niti mu je šta ravno. Obaveza ti je da počneš sa stjecanjem znanja. Znanje je to koje ti ukazuje na istinu i upućuje te ka ispravnom, sa dozvolom Allaha dželle ve ‘ala.
Odgovorio uvaženi alim: Abdullah b. Muhammed el-Gunejman
Preuzeto sa predavanja: Menhedžijje fi talebul-ilimi
Preveo: Amir Smajić, hfz.
Vidi manjeŠta znači Isra,’ a šta Mi’radž u jezičkom smislu?
Isra’ je infinitiv glagola „’esra, jusri“, a znači putovati noću, i ima značenje kao i glagol „sera, jesri“. Mi’radž je sredstvo za penjanje, tj. lift. Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Isra’ je infinitiv glagola „’esra, jusri“, a znači putovati noću, i ima značenje kao i glagol „sera, jesri“.
Mi’radž je sredstvo za penjanje, tj. lift.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeŠta znači riječ el-hanif?
Riječ „el-hanif“ znači: udaljen od svega što ne predstavlja čisti Tevhid. Preuzeta je od ”hanefe ez-z’ibu”, što znači: vuk se nageo, nakrenuo (na jednu stranu). Dakle, ”el-hanif” je onaj ko je daleko od svega što narušava Tevhid, pravu vjeru. Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmviše
Riječ „el-hanif“ znači: udaljen od svega što ne predstavlja čisti Tevhid. Preuzeta je od ”hanefe ez-z’ibu”, što znači: vuk se nageo, nakrenuo (na jednu stranu). Dakle, ”el-hanif” je onaj ko je daleko od svega što narušava Tevhid, pravu vjeru.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeŠta znači riječ el-istivau u arapskom jeziku?
Riječ „el-istivau“ ima nekoliko značenja: 1- Nekada uz ovu riječ ne dolazi nikakav prijedlog, pa tada ona ima općenito značenje i znači kompletnost, potpunost, zrelost, kao što je slučaj u ajetu: ﴿ وَلَمَّا بَلَغَ أَشُدَّهُ وَاسْتَوَى آتَيْنَاهُ حُكْمًا وَعِلْمًا ﴾ “I kad se on spasa snagom i stasa,više
Riječ „el-istivau“ ima nekoliko značenja:
1- Nekada uz ovu riječ ne dolazi nikakav prijedlog, pa tada ona ima općenito značenje i znači kompletnost, potpunost, zrelost, kao što je slučaj u ajetu:
﴿ وَلَمَّا بَلَغَ أَشُدَّهُ وَاسْتَوَى آتَيْنَاهُ حُكْمًا وَعِلْمًا ﴾
“I kad se on spasa snagom i stasa, dadosmo mu mudrost i znanje; …” (Al-Qasas, 14)
2- Nekada poslije ove riječi dolazi harf „vav“, i u tom slučaju znači jednakost, istovjetnost. Kao kada kažemo: „Istevel-ma’u vel-‘atebetu“, (Voda je dostigla nivo praga, tj. izjednačila se s njim).
3- Nekada poslije ove riječi dolazi prijedlog „ila“ (k, ka), te u takvoj situaciji poprima značenje namjere, kao što je slučaj u ajetu: ثُمَّ اسْتَوَى إِلَى السَّمَاء “zatim se nebeskim visinama uputio….” (Fussilat, 11)
4- Nekada poslije ove riječi dolazi prijedlog „’ala“ (na, nad, iznad), te u takvoj situaciji poprima značenje uzdignuća ili uspeća iznad nečega, kao što je slučaj u ajetu: الرَّحْمَنُ عَلَى الْعَرْشِ اسْتَوَى “Svemilosni, Koji se nad Aršom uzvisio”. (Ta Ha, 5)
Neki učenjaci smatraju da riječ „el-istivau“ kada poslije nje dođe prijedlog „ila“ ima isto značenje kao i onda kada poslije nje dođe prijedlog „’ala“, tj. u oba slučaja znači uzdignuće iznad, uspeće iznad.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeDa li je dozvoljeno klanjati dzenaze namaz osobi koja nije klanjala?
Dzenaza namaz je sunnnet nasega Poslanika. Pozeljno je da obicni narod izadje i klanja tome insanu dzennazu, dok bi bilo dobro da uceni iz toga mjesta i komsiluka ne odu kako bi tim cinom ukazali na njegovu gresku a Allah ce sa svakim na Sudnjem danu pojedinacno razgovarati. Prof. Jasmin Djanan preuviše
Dzenaza namaz je sunnnet nasega Poslanika. Pozeljno je da obicni narod izadje i klanja tome insanu dzennazu, dok bi bilo dobro da uceni iz toga mjesta i komsiluka ne odu kako bi tim cinom ukazali na njegovu gresku a Allah ce sa svakim na Sudnjem danu pojedinacno razgovarati.
Prof. Jasmin Djanan
Vidi manjepreuzeto sa http://www.n-um.com
Da li je dozvoljeno ženi da nazove selam muškarcu komšiji?
Treba se pridrzavati adaba pristojnoga govora, a jedan od najbitnijih jeste da posebno mladje zenske osobe ne uvrcu glasom ili ne bude izazovnoga tona koji bi mogao nagnati doticnu osobu na ruzne misli ili ne daj boze u buducnosti na grijeh. Prof. Jasmin Djanan
Treba se pridrzavati adaba pristojnoga govora, a jedan od najbitnijih jeste da posebno mladje zenske osobe ne uvrcu glasom ili ne bude izazovnoga tona koji bi mogao nagnati doticnu osobu na ruzne misli ili ne daj boze u buducnosti na grijeh.
Prof. Jasmin Djanan
Vidi manjeAko žena trpi nepravednog muža ili nevjernika zbog svoje djece, hoće li ona biti nagrađena za to?
Pitanje nije dovoljno jasno da bi se na njega dao precizan odgovor. Kao prvo, vi spominjete muža „nepravednog ili nevjernika“. Među njima je velika razlika. Da li je vaš muž samo „nepravedan“ ili je i „nevjernik“ i „nepravedan“? Ovo su krupne riječi i ne treba se sa njima igrati. Pretpostavljam da zviše
Pitanje nije dovoljno jasno da bi se na njega dao precizan odgovor. Kao prvo, vi spominjete muža „nepravednog ili nevjernika“. Među njima je velika razlika. Da li je vaš muž samo „nepravedan“ ili je i „nevjernik“ i „nepravedan“? Ovo su krupne riječi i ne treba se sa njima igrati. Pretpostavljam da znate šta se podrazumijeva pod ovim riječima.
Ako je samo nepravedan prema vama, onda tu nepravdu trebate pokušati otkloniti i boriti se protiv nje. Ako se ne možete izboriti za pravdu i ne možete podnositi takav život, onda vi imate pravo da se oslobodite bračne veze tako što ćete zatražiti razvod braka i mužu vratiti vjenčani dar „mehr“ koji vam je on dao. Islam ne podržava trpljenje nepravde. Ovo kažem pod uvjetom da se zaista radi o nepravdi koju musliman ne smije trpiti. (A vi niste spomenuli koji vid nepravde vam on čini).
A ako je vaš muž nevjernik, onda biste trebali znati da muslimanka ne može živjeti u braku s čovjekom koji je nevjernik. Bojim se da su to previše slobodne kvalifikacije s vaše strane. Zbog toga bih vas zamolio da ako se budete ponovo javljali, da mi malo podrobnije pojasnite vašu situaciju. Ovo nije dovoljno. Muslimanka će biti nagrađena zato što sluša svog muža pa čak i ako ga ne voli. Ne znam šta znači vaše trpljenje nepravde „zbog svoje djece“. I to biste mi morali pojasniti. Da li ste žrtvovali slobodu u braku zbog djece? Ili trpite nasilje radi mira u kući i da bi djeca imali i babu i majku, barem prividno? Molim vas, budite malo konkretniji pa će i odgovor biti konkretniji.
Hfz. Senaid Zajimović
Vidi manjepreuzeto sa http://www.n-um.com