Roba neko može osloboditi na dva načina:

1- Osloboditi ga ropstva, bilo da ga pusti na slobodu nakon što ga je sam posjedovao ili ga otkupi od drugoga.

2- Osloboditi ga iz zarobljeništva, jer je oslobađanje zarobljenika jedno od najvrednijih bogougodnih djela. Nerijetko neprijatelj zarobljenika pušta na slobodu jedino uz ogromnu novčanu nadoknadu.

Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmin

Osnova je da nije dozvoljeno prodavati vakufsku imovinu kao što se prenosi u predaji od Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, ﷺ., rekao: ‘’Udijeli njegovu osnovu, ne smije se prodavati, niti poklanjati, ali će se njegovi plodovi dijeliti.’’ (Buharija)
Međutim, ako će vremenom doći u pitanje svrsishodnost vakufa, tj. da određeni vakuf izgubi svoju vrijednost, ili ako se zgrada sruši, zemlja natopi i tome slično, onda je dozvoljeno prodati taj vakuf s tim da se za iznos koji je naplaćen mora kupiti nešto tome slično ili isto kako bi nadomjestilo funkciju vakufa. Ovo je stav imama Ahmeda, Malika, Ibn Tejmijje i Ibnul-Kajjima. Dokaz tome je predaja u kojoj se spominje da je Omer, r.a., napisao Seadu, r.a., vezano za bejtul-mal u Kufi, kako je ta zgrada postala trošna te da se prenese mesdžid sa tržnice prodavača hurmi, i da se nakon toga novi bejtul-mal postavi ispred kible džamije. Ovaj događaj se odvijao u prisustvu ashaba i niko se od njih tome nije suprotstavio, što je predstavljalo konsenzus.

Isti je slučaj sa kurbanom koji povede hadžija pa se povrijedi prije nego što dođe na mjesto gdje ga treba zaklati. Ako ga zakolje, bit će mu valjan s tim da se ne dovede u situaciju da ugine ili da ga ne bude mogao iskoristiti ili da mu bude otežano dovesti ga.

Tome se može dodati mišljenje da nema smisla zadržavanje predmeta, placa ili određenog oblika vakufa ako od njega nema koristi i sevape osoba koja ga ja uvakufila. Na taj način se gubi cilj vakufske imovine, dok će se njegovom prodajom te kupovinom novog vakufa postići korist i cilj. Ovaj stav je zastupao imam Ahmed. Imam Ebu Hanife također je rekao da je dozvoljeno prodati vakuf zbog ovakvih razloga.

Glede postavljenog pitanja i kompjutera, slučaj će sagledati onaj ko je odgovoran za taj vakuf sa šerijatski obrazovanom osobom te će, na osnovu činjenica koje se budu našle pred njima kao odgovornom komisijom, donijeti zaključak o koristi koja može proizaći iz te prodaje. Također, neophodno je napomenuti da su obavezni bez zadržavanja novca kupiti iste te aparate ili ono što će nadomjestiti njihovu ulogu i produžiti sevap vakifima. Allah najbolje zna.

Odgovorio: Šejh Salih el-Fevzan
Preveo priredio: Harmin Suljić, prof.

Ve alejkumusselam,

Ukoliko je otac njen vijernik i ocjenio je da je njenoj kcerci potrebna skola prije braka,onda se treba postovati njegova odluka,jer nema ispravnoga braka bez starateljeve dozvole, i prisustva dvojice pravednih svjedoka!

Ako nije od onih koji vjeruju Allaha I sudnji dan,
treba vidjeti da neko od njene famelije poput dajidze ili amidze a ima uticaja na oca, razgovara s njime na tu temu. Jer bojati se da ce imati teske posljedice ako bi to ucinila na svoju ruku, tako da cete se cesto svadjati I necete moci osjetiti ljepotu bracne zajednice. A Allah najbolje zna!

prof. Jasmin Djanan

preuzeto sa http://www.n-um.com

Ve alejkumus Selam!

Sto se tice kamate, ona nije nikome dozvoljena i tu ne smijemo upotrebljavati razum,jer su dosli jasni dokazi u Kur’anu i Sunnetu. A Allah postavlja uvjet za ispravno vjerovanje kada veli:” Ostavite kamatu ako ste vjernici “! (Kur’an)

U suri Al-Maide, 2. ajet, Allah, dz.s. kaze:” Jedni drugima pomazite u dobrocinstvu i cestitosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu “. Ovaj ajet je opstog karaktera i kako vidimo zabranjuje nam da sudjelujemo u grijehu. A sta je kamata ako nije grijeh?

Poslanik Muhammed s.a.w.s. u jednoj predaji proklinje deset osoba koje su povezane sa alkoholom: onoga ko ga donosi, onome kome se donosi, onoga koji pije… itd. Iz ovog primjera mozemo vidjeti da rade grijeh svi oni koji su povezani na bilo koji nacin sa ovim haramom.

To mozemo vidjeti i kad se radi o kamati iz sljedeceg hadisa: “Allahov Poslanik s.a.w.s. je prokleo onoga ko kamatu uzima , onoga ko je daje , svjedoke koji su ucestvovali u tom cinu i zapisnicara “.( hadis biljezi Imam Tirmizijj).

Kamata spad u grijehe za koji stize brza kazna na dunjaluku , a sta je tek onda sa ahiretskom kaznom?? Da nas Allah sacuva od nje.

Kao dodatak ovom odgovoru cu navesti jedan tekst od prof. Abdulvarisa Ribe:

Štetnosti kamate po ekonomiju i društvo

Jedna od glavnih intencija Šerijata je postizanje općeg dobra i blagostanja na Zemlji. Uzvišeni Allah naređuje sve ono što će doprinijeti ovom dobru, a zabranjuje sve ono što ga narušava i onemogućava. Nažalost, sam čovjek svojim postupcima, svojom neobazrivošću i pohlepom remeti red koji Allah uspostavlja Svojim pravednim propisima i onemogućava uspostavljanje pravde i blagostanja u društvu u kojem živi.

Jedna od osnovnih zabrana Kur’ana je i zabrana bespravnog uzimanja tuđeg imetka, što je primjer kako Šerijat štiti imetak kao univerzalnu ljudsku vrijednost. Od stvari koje su zabranjene s ciljem zaštite imetka je i zabrana kamate.
Poznato je da je kamata po islamu strogo zabranjena tekstom i Kur’ana i Sunneta. Kaže Uzvišeni Allah: « O vjernici, bojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici. Ako ne učinite, eto vam onda, nek znate, – rata od Allaha i Poslanika Njegova.» ( El-Bekare, 278.-279.)

Što se tiče zabrane kamate u sunnetu, prenosi se da je Džabir, radijallahu anhu, rekao: « Allahov Poslanik je prokleo onoga ko uzima kamatu, onoga ko ju daje, pisara i svjedoke, i rekao: « Oni su isti.» ( Muslim, 3/1219)
Oni koji pomno prate zbivanja u svijetu ekonomije znaju da je kamata kataklizma modernog društva i institucija koja sa sobom donosi katastrofalne posljedice po ekonomiju i privredni razvoj. Mi ćemo pokušati da u ovome tekstu navedemo najvažnije posljedice koje kamata ostavlja na ekonomiju i društvo.

Štetnosti kamate po moral

Uzvišeni Allah je objavio Svoju vjeru da ljude uputi na Pravi put i da ih učini istinskim Božijim robovima, koji će se preko te vjere uzdići do najviših stupnjeva duhovnosti i moralnosti. Islam želi da očisti ljudske duše i djela od svih skrivenih i vidljivih negativnosti i s tim ciljem su sve Božije zabrane i naredbe.

Kaže Uzvišeni Allah: « Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih time očistiš i blagoslovljenim ih učiniš..» (Et-Tewba, 103.) Tako islam zabranjuje sve ono što je uzrok pohlepe za imetkom, egoizma i sve ono što čovjeka čini robom tog imetka. Također zabranjuje svaku ekspoloataciju i zloupotrebu stanja u kojima se drugi ljudi nalaze i sve ono što ugrožava tuđu imovinu. Zbog toga islam zabranjuje i kamatu koja duboko nagriza ljudski moral, usađujući u čovjeku negativna svojstva poput pohlepe, škrtosti, egoizma i robovanja imetku.

Moral je bit i suština čovjeka i on je, u islamu, usko povezan sa njegovim postupcima, u smislu da su postupci produkt i rezultati morala. Uspješnu ekonomiju i privređivanje ne možemo zamisliti bez morala. Analizirajući kamatu i kamatna poslovanja naći ćemo da je ona nastala iz želje za brzom i sigurnom zaradom i gomilanjem imovine, što neminovno povlači eksploataciju drugih, egoizam, robovanje materiji i neproduktivnost.

Sve ovo je u suprotnosti sa uzvišenim islamskim zakonom i moralom koji je utemeljen na duhovnoj čistoti, plemenitosti, darežljivosti, suosjećanju sa drugima. Uzvišeni Allah onoga ko uzima kamatu opisuje da je veliki nezahvalnik i griješnik, i kaže: « Allah ne voli ni jednog nezahvalnika i griješnika.» (El-Bekara, 276.) Ibn Kesir kaže: « To je zbog toga što takav nije zadovoljan sa halalom koji mu je Allah dodijelio i nije mu dovoljno dozvoljeno sticanje imetka koje mu je propisao, pa nastoji da bespravno uzima tuđi imetak, različitim načinima zabranjenog privređivanja. On nijeće blagodati kojima je obasut i čini nepravdu i grijeh, jedući bespravno tuđi imetak.» (Tefsir Ibn Kesir, Vidi komentar 276. ajeta sure El-Bekare.)

Poremećaj odnosa u društvu

Društvo u kojem se ljudi međusobno ne pomažu osim iz koristoljublja i u kojem jedni druge iskorištavaju, u takvom društvu će slabi raditi za jače i bogatije, što će dovesti da će uvijek klasa bogatih postajati još bogatija, a klasa siromašnih ostajati i dalje siromašna ili još siromašnija.

Ovakav odnos među pojedincima i klasama će, neminovno, izroditi međusobnu mržnju, neprijateljstvo i sukob. Jedno društvo ne može normalno postojati ako jedinke tog društva nisu međusobno povezane ljubavlju, potpomaganjem i samilošću. Pojedinci u društvu, koji se ne osvrću na patnje, nevolje i boli svoje braće, su poput paralizovanog dijela tijela koji je izgubio svaki osjećaj i vezu sa ostalim dijelovima tijela.

Onima koji iskorištavaju siromašne i slabe, u ovom slučaju oni koji ljudima daju kamatne kredite, srca okamene do te mjere da svoje dužnike, na jedan klasičan način porobljavaju i uzurpiraju im imovinu, ako ovi ne mogu da im na vrijeme vrate dugove i nagomilane kamate. Tako je danas, a tako je bilo i prije. Poznato je da je Ebu Leheb nasilno poslao El-Asa ibn Hišama u Bitku na Bedru, jer mu je bio dužan, pa je umjesto vraćanja duga morao ići u bitku. Sličnih primjera, različitih formi imamo i danas.

Društvo u kojem vladaju ljudi koji preko kamate i kamatnih poslovanja, na jedan način, otimaju tuđi imetak i druge čine ovisnim, ne može biti sretno i živjeti u blagostanju. Kako da se u jednom društvu njegovi pojedinci međusobno vole i uvažavaju, ako u takvom društvu vlada kamatni sistem, u kojem moćni i bogati satiru slabe i siromašne!?

Kamata razara ekonomiju

Kamata, ako pogodi ekonomiju jedne države, u njoj se širi i satire je kao što rak satire ljudsko tijelo. Kao što su liječnici nemoćni da u potpunosti stanu u kraj raku tijela i njegovim posljedicama, tako isto i mislioci, političari i ekonomisti ovoga savremenog doba su nemoćni da eliminišu nevolje koje prouzrokuje kamatni sistem. Čudno je i zanimljivo da mnogi ljudi misle i vjeruju da ja kamata dobro i da je od koristi ljudima. Takvi su poput onih koji misle da su natekline i nezdrave izrasline u tijelu zdrave i bezopasne.

Nije svako zadebljanje na tijelu dobro i zdravo. Maligni tumori su u stvari neprirodne i nezdrave izrasline na tijelu koje čovjeku ne donose nikakvu korist, naprotiv, uništavaju njegovo zdravlje i život. Isti je slućaj i sa kamatom koja razara i uništava ekonomiju jednog društva.
Od negativnih posljedica kamate po ekonomiju je i zarobljavanje ljudskih kapaciteta,radnih sposobnosti i moći, a podsticanje na lijenčarenje i nerad.

Čovječanstvo može napredovati samo ako uloži sve svoje moći i sposobnosti, kako intelektualne tako i fizičke. Onaj ko zarađuje putem kamate, zarađuje na jedan veoma lahak način koji mu garantira egzistenciju i život, ali s druge strane navikava ga na lijenost i zanemarivanje posla. Takvi ne pomišljaju da se bave korisnim zanatima i proizvodnjom. Kamata, ne samo da sputava radne i proizvodne mogućnosti onih koji daju kamatne pozajmice, ona umanjuje ili onemogućava radne sposobnosti mnogih radnika i privrednika.

To je iz poznatog razloga što kamatni krediti privrednike dovode u teške ekonomske probleme i nagomilane dugove koje ne mogu vratiti ili ih vraćaju s velikim poteškoćama, što im neda napretka. U kapitalističkim društvima privrednici koji zapadnu u finansijske probleme, pomoć mogu zatražiti samo od kamatnih banaka koje im daju kredite uz visoke kamatne stope, pa ih tako još dublje gurnu u provaliju.

Kao što kamata djelomično blokira produktivne ljudske sposobnosti, tako isto zarobljava imovinu i ne dozvoljava joj da se obrće i uvećava. Imetak u jednom društvu je kao krv u tijelu ili voda koja natapa usjeve i polja, pa ako se njegovo obrtanje zaustavi, društvu i ekonomiji će se nanijeti nesagledive štete.

Uzvišeni Allah je propisao takve propise koji će garantirati prilijevanje imetka do svih pojedinaca društva tako da imetak ne bi kružio samo u rukama bogatih. Uzvišeni kaže: « …da ne bi prelazilo iz ruku u ruke bogataša vaših.» (El-Hašr, 7.)

Porast cijena na tržištu

Od negativnih posljedica kamate je i konstantan porast cijena. Pozanto je da rast cijena može biti prirodan i neprirodan. U neprirodne uzroke porasta cijena je, zasigurno i kamata. Izuzetno visoke kamatne stope prisiljavaju trgovce i uslužne djelatnike da podižu cijene svojih roba i usluga. Allah najbolje zna!

prof. Jasmin Djanan

preuzeto sa http://www.n-um.com