Ve alejkumusSelam,

Mi smo duzni po kuranskome tekstu da postujemo roditelje I ono sto se ne kosi s vjerom a naredenam, duzni smo to uciniti. Onoga trena kada nam narede neku radnju ili djelo da pocinimo koji je grijeh prema Allahu(ostaviti namaz ili neklanjati radi hatora roditeljskoga ili se ne pokriti jer je to po njihovom shvatanju pretjerivanje u vjeri…), toga trena prestaje pokornost roditelju,jer cinimo grijeh prema Onome ko je stvorio I nas I nase roditelje.

Tada ostaje obaveza dobrocinstva I lijepog ophodjenja prema roditelju, bez izricite pokornosti istima ako traze od nas da cinimo nesto sto nam vjera zabranjuje. Islam je potpun sistem I nacin zivota I nista nam nije ostavljeno nepojasnjeno, samo treba spoznati propise I vladati se po receptu Onoga koji poznaje sta je najbolje po nas pa nam je to naredio I napustati ono sto je lose po nas I to nam je zabranio.

Nastoj da svojim djelima licnim primjerom I uzoritim ponasanjem kako sa njima tako I sa svima koje poznajes
primjete na tebi da zelis da budes sto bolji vjernik. Put do dzenneta nije lahak, potrebno je savladati mnoge prepreke, jer Allahov dzennet je skupa roba. Na tom putu da bismo uspjeli treba da se okitimo prvenstveno saburom, blagoscu, iskrenoscu u djelima i rijecima i ispravnim znanjem kako o propisima vjere, tako i o ovosvjetskim znanostima.

Vise bi ti trebalo da je zao njih ako bi, nedaj boze, bili od onih koji ce biti vjecno kaznjavani u Dzehennemu.
Ako smatraju da je kuran knjiga od Allaha objavljena,onda im pomozi da procitaju ajete koji naredjuju namaz, koji naredjuju pokrivanje zene I sve druge propise. Kazi im da nismo mi koji to potenciramo ili zelimo da nametnemo drugima, nego Allah subhaneh iz svoje milosti prema nama jadnim I nemocnim stvorenjima, posla poslanika i knjigu i odabra nas u odnosu na druge narode, da budemo opomena I priasnjim i buducim pokoljenjima.

Neki od ajeta koji su dovoljni kao dokaz onome ko razuma ima I koristi ga su:

Sura: 24 [An-Nur (Svjetlost)] Ajet: 31

A reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; i neka ne dozvole da
se od ukrasa njihovih vidi išta osim onoga što je ionako spoljašnje, i neka vela svoja spuste na grudi svoje; neka ukrase svoje ne pokazuju drugima, to mogu samo muževima svojim, ili očevima svojim, iliočevima muževa svojih, ili sinovima svojim, ili sinovima muževa svojih, ili braći svojoj ili sinovima braće svoje, ili sinovima sestara svojih, ili prijateljicama svojim, ili robinjama svojim, ili muškarcima kojima nisu potrebne žene, ili djeci koja još ne znaju koja su stidna mjesta žena; i neka ne udaraju nogama svojim da bi se čuo zveket nakita njihova koji pokrivaju. I svi se Allahupokajte, o vjernici, da biste postigli ono što želite.

Sura: 33 [El-Ahzab (Saveznici)] Ajet: 55

Njima nije grijeh da budu otkrivene pred očevima svojim, i sinovima svojim, i braćom svojom, i sinovima braće svoje, i sinovima sestara svojih,i ženama vjernicama, i pred onima koje su u vlasništvu njihovu. I Allaha se bojte, jer Allahu, doista, nije skriveno ništa.

Sura: 2 [Al-Baqara (Krava)] Ajet: 177

Nije čestitost u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu; čestiti su oni koji vjeruju u Allaha, i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima, i siročadi, I siromasima, i putnicima-namjernicima, i prosjacima, i
za otkup iz ropstva, i koji molitvu obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, naročito oni koji su izdržljivi u neimaštini, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici, i oni se Allaha boje i ružnih postupaka klone

Sura: 2 [Al-Baqara (Krava)] Ajet: 277

One koje vjeruju i čine dobra djela i molitvu obavljaju i zekat daju čeka nagrada kod Gospodara njihova; i ničega se oni neće bojati i ni za čim oni neće tugovati.

Sura: 4 [An-Nisa (Žene)] Ajet: 103

A kada molitvu završite, Allaha spominjite, I stojeći, i sjedeći, i ležeći. A u bezbjednosti obavljajte molitvu u potpunosti, jer vjernicima je propisano da u određeno vrijeme molitvu obavljaju.

Sura: 9 [At-Tewba (Pokajanje)] Ajet: 18

Allahove džamije održavaju oni koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju i koji molitvu obavljaju i zekat daju i
koji se nikoga osim Allaha ne boje; oni su, nadati se je, na pravom putu.

Sura: 13 [Ar-Ra’d (Grom)] Ajet: 22

i oni koji trpe da bi postigli naklonost Gospodara svoga, i koji molitvu obavljaju, i koji od onoga što
im Mi dajemo i tajno i javno udjeljuju, i koji dobrim zlo uzvraćaju – njih čeka najljepše prebivalište,

A Allah najbolje zna!

prof. Jasmin Djanan

Preuzeto sa http://www.n-um.com

Imam Muslim zabilježio je predanje u kojem stoji da je Allahov Poslanik, ﷺ, upitan o alkoholu kao lijeku, pa je odgovorio: “Alkohol nije lijek, već je bolest.” Ovaj je hadis, nesumnjivo, vjerodostojan, i jasno ukazuje da alkohol nije lijek, već da ima suprotno dejstvo. Obaveza liječnika muslimana jeste poznavanje dopuštenog i zabranjenog načina liječenja, da ne bi nesvjesno umjesto lijeka ljudima propisivali otrov. Ali, neki su pravnici ipak dopustili liječenje alkoholom pod uvjetom da ne postoji drugi, dopušteni lijek za određenu bolest, i da stručna osoba garantira ili da kod nje preovladava mišljenje da će, uz Allahovu, dželle šanuhu, pomoć, doći do poboljšanja.
Predlažem vam da konsultirate druge travare i liječnike, naravno ako možete, možda će Allah dati bolji lijek od tih obloga. Prije liječenja svakako iskreno molite Allaha, dželle šanuhu, za ozdravljenje. Hidžama, puštanje krvi i učenje Kur’ana djetetu imaju veliku ulogu u liječenju. Molim Svemogućeg Allaha da nas zaštiti od svakoga zla, amin!
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Enes b. Malik prenosi da je Poslanik, ﷺ, vadio hidžamu na obje strane vrata. (Ebu Davud, Tirmizi i Tajalisi, 3/490/2106, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 2/576.)
Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, ﷺ, vadio hidžamu na obje strane vrata i između ramena. (Tirmizi, u djelu Eš-Šemail, str. 189/311, sa ispravnim lancem prenosilaca.)
Islamski učenjaci kažu da vađenje hidžame na vratu sprečava bolove u glavi, zubima, očima, vratu, nosu i grlu, ako su ti bolovi izazvani povećanim krvnim pritiskom ili nakupljanjem nečiste krvi. (Vidjeti: Zadul-mead, 4/55-56, Fethul-Bari, 10/152, i Tuhfetul-ahvezi, 6/168.)
Vađenje hidžame može biti opasno na bilo kom dijelu tijela ako ga poduzima nestručna osoba, ako se prave duboki urezi ili ako britva nije sterilizirana, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Hidžama je način poslaničkog liječenja odstranjivanjem  nečiste krvi iz organizma na specifičan način. U Poslanikovom, ﷺ, sunnetu navode se brojna predanja koja jasno ukazuju na vrijednost hidžame, ali objašnjavaju i sam način njenog vađenja. Kada je riječ o hadisima koji govore o hidžami, njih možemo svesti pod sljedećih pet kategorija.
Prvo, meleki su preporučili Poslaniku, ﷺ, hidžamu; Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, ﷺ, kazao: “Kada sam uzdignut u više sfere, nisam prošao pored skupine meleka a da mi nisu preporučili sljedeće: ‘O Muhammede, prihvati se hidžame!’” (Tirmizi, 2053, Ibn Madže, 3542, i Hakim, 4/209. Hakim i Zehebi ovo predanje smatraju vjerodostojnim.) U drugom predanju stoji: “O Muhammede, naredi svom ummetu da vade hidžamu.” (Tirmizi, 2052, Ibn Madže, 3544, i Bezzar, 3/388 – El-Kešf, sa ispravnim lancem prenosilaca.) Ova predanja ukazuju na veliku samilost meleka prema ovom ummetu, želeći mu svako dobro, preporučivali su mu vađenje hidžame.
Drugo, hidžama je najbolji lijek; Enes b. Malik prenosi sljedeće Vjerovjesnikove, ﷺ, riječi:  “Najbolje čime se možete liječiti jeste hidžama.” (Muslim, 1577, Tirmizi, 1278, Ahmed, 3/174, i Ibn Sa‘d, 1/443-444.) U drugom hadisu stoji: “Ako u onome čime se liječite uistinu ima lijeka, onda lijeka ima u hidžami.” (Buharija, 5697, Muslim, 2205.) Međutim, neki učenjaci smatraju da se ove predaje odnose na stanovnike Hidžaza i drugih toplih krajeva. U hadisu koji prenosi Džabir, Poslanik, ﷺ, kaže: “Uistinu u hidžami ima lijeka.” (Muslim, 2205, Ibn Hibban, 3/440, Ebu Ja’la, 2037, Hakim, 4/409, i Bejheki, 3/387.)
Treće, hidžama u određenim vremenima ima prednosti i posebne odlike i daje veoma efikasne rezultate; Ebu Hurejre prenosi da je Resulullah, ﷺ, rekao: “Ko uradi hidžamu sedamnaestog, devetnaestog ili dvadeset prvog dana, to će mu biti lijek protiv svake bolesti.” (Ebu Davud, 4/4/3861, Tirmizi, 2053, Hakim, 4/233/7475, i Ibn Madže, 3551. Imam Nevevi, Muhammed Siddik Han i Albani su ovu predaju ocijenili dobrom. Vidjeti: El-medžmua, 9/57, Fethul-Bari, 10/150, Er-revdatun-nedijje, 2/494 i Es-silsiletus-sahiha, 5/190-191.
Napomena: ovdje se misli na sedamnaesti, devetnaesti i dvadeset prvi dan lunarnog mjeseca.) U drugom predanju spominje se samo sedamnaesti dan. (Hakim, 4/210. Hakim i Zehebi rekli su da je vjerodostojan po Muslimovim kriterijima.) Tako je Resulullah, ﷺ, vadio hidžamu u tim danima. (Tirmizi, 2051, i u djelu Eš-Šemail, 313, i Hakim, 4/210, sa ispravnim lancem prenosilaca.) U jednom drugom predanju stoji da je Vjerovjesnik, ﷺ, preporučivao vađenje hidžame ponedjeljkom, utorkom i četvrtkom. (Ibn Madže, 2/1153/3487, i Hakim, 4/490. Imam Ajni i šejh Albani su ovu predaju, koja je u osnovi slaba kako tvrde hadiski eksperti, ocijenili dobrom budući da se prenosi različitim putevima. Vidjeti: Umdetul-kari, 21/240, Fethul-Bari, 10/149, i Es-silsiletus-sahiha, 2/392-395.)
Četvrto, vađenje hidžame nije poželjno u određenim vremenima;
Resulullah, ﷺ, zabranjivao je činjenje hidžame srijedom, petkom, subotom i nedjeljom. (Ovo je drugi dio prethodno citiranog hadisa.) Ovu verziju kao riječi Ibn Omera zabilježio je imam Darekutni u El-efradu sa dobrim lancem prenosilaca. (Vidjeti: Fethul-Bari, 10/149.) U drugom neispravnom predanju stoji da je Resulullah, ﷺ, rekao: “Ko izvadi hidžamu srijedom ili subotom pa ga pogodi šuga, neka ne krivi nikoga osim sebe.” (Bezzar, 3/388 – El-Kešf i Hakim, 4/409-410, sa ništavnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Zadul-mead, 4/61 i Telhisul-mustedrek, 4/410.)
Peto, hidžama se može vaditi na različitim dijelovima tijela; Resulullah, ﷺ, vadio je hidžamu na glavi općenito, na sredini glave, na obje strane vrata, ispod potiljka, na kuku i na stopalu. (Buharija, 5700, Ebu Davud, 3559, 3860 i 3861, Ibn Madže, 3546, 3548 i 3550, Tirmizi, 2051, Ibn Huzejme, 2658, 2659 i 2660, s vjerodostojnim lancima prenosilaca.) Svakome ko bi mu se požalio na glavobolju, Allahov Poslanik, ﷺ, preporučio bi: “Uradi hidžamu!” (Ebu Davud, 3858, s dobrim lancem prenosilaca.) U drugom hadisu Poslanik, ﷺ, kaže: “Kada nastupe velike vrućine, olakšajte sebi hidžamom, da ne bi nekome porastao krvni pritisak pa ga to ubilo.” (Hakim, 4/212. Hakim i Zehebi ovaj su hadis ocijenili vjerodostojnim.)
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Od deseterice kojima je obećan Džennet na prvom mjestu „El-Hulefaur-rašidun“ (Pravedni halife, tj. četverica prvih halifa nakon Allahova Poslanika, ﷺ.), i još sljedeća šesterica:
5. Seid ibn Zejd, r. a.,
6. Sa’d ibn Ebi Vekkas, r. a.,
7. Abdurrahman ibn Auf, r. a.,
8. Talha ibn Ubejdullah, r. a.,
9. Ebu Ubejda Amir ibn El-Džerrah, r. a. i
10. Zubejr ibn El-Avvam, r. a.

Svi su spomenuti u stihu:
Seid, Sa’d, Ibn Auf i Talha,
Amir snažni i Zubejr hvaljeni.

Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmin